Šimonović Ivan

11.07.2009

Vjesnik

Tweet

 

 • Znači li dolazak premijerke Jadranke Kosor da će biti promjena u poslu koji ste najavili nakon prvog imenovanja za ministra?
- Bez obzira na kratkoću vremena, odmah nakon što je predsjednik Republike Stjepan Mesić dodijelio mandat za sastavljanje Vlade gospođi Kosor, zamolio sam je za razgovor. Kao mandatarka Vlade, ona mi je nedvosmisleno potvrdila da se reforma pravosuđa, uključujući jačanje njegove profesionalnosti i neovisnosti, treba ne samo nastaviti, nego i ubrzati. Da je drukčije, niti bi me premijerka Kosor htjela za ministra pravosuđa, niti bih ja htio sudjelovati u Vladi.
• Kada će reforma pravosuđa biti dovršena? Je li to proces koji stalno traje?
- Uvijek će se nešto morati usklađivati i osuvremenjivati, ali ovo je udarni reformski val. Što se normativne prilagodbe europskoj stečevini tiče, područje pravosuđa će biti usklađeno do kraja godine. Tijekom jeseni spomenuti reformski zakonski paket ide u drugo čitanje u Hrvatski sabor, a bit će predstavljeni i novi zakoni o državnoj školi za pravosudne dužnosnike te o javnim ovršiteljima. Za prvu polovicu sljedeće godine priprema se novi kazneni zakon, koji je svakako vrlo važan u smislu osuvremenjivanja, ali nije vezan uz prilagođavanje standardima EU-a. Za ovaj zakon već postoji veliki interes javnosti, pa stoga upozoravam sve zainteresirane da mogu pratiti njegovo stvaranje, ali i iznositi vlastite prijedloge putem internetske stranice Ministarstva pravosuđa www.pravosudje.hr. Ako se ta inovacija u poticanju stručne, ali i javne rasprave pokaže uspješnom, to će biti model i za raspravu o drugim zakonima za koje postoji veliki interes javnosti.
• Koje od novih zakonskih prijedloga iz svog resora smatrate posebno važnima za poboljšanje kvalitete pravosuđa?
- Zakon o sudovima i Državnom sudbenom vijeću ključni su za uvođenje jedinstvenih, objektivnih i transparentnih kriterija za ulazak u sudački poziv i karijerno napredovanje. Radi bolje izobrazbe hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika, osnovat će se državna škola za pravosudne dužnosnike čiji će se ustroj i način rada propisati posebnim zakonom. Ona je otvorena kandidatima koji su postigli najbolji bodovni uspjeh na pravosudnom i prijemnom ispitu. Već u trenutku upisivanja u školu, oni će biti raspoređeni u odgovarajuće sudove i državna odvjetništva, gdje obavljaju i praktični dio nastave. Nakon uspješnog završetka škole, imenuju se za suce, državne odvjetnike u ustanovama u kojima već rade kao savjetnici. Novi temelj za napredovanje sudaca na viši sud je broj bodova postignut prema objektivnim kriterijima.
• Mnogi od tih zakona počeli bi se primjenjivati tek za nekoliko godina. Zašto ta odgoda?
- Za uspješno provođenje radikalnih promjena potrebna je odgovarajuća priprema. Preobrazba sustava treba biti što brža, ali ne na štetu kvalitetne pripreme. I u uvjetima promjena treba osigurati kontinuirano dobro funkcioniranje sustava, a to često nije lako.
• Od 1. srpnja u uskočkim predmetima primjenjuje se novi zakon o kaznenom postupku, pa istrage vodi Državno odvjetništvo, a ne istražni suci. Zašto je važna ta promjena?
- Ta je promjena u skladu s prevladavajućim tendencijama unaprjeđivanja kaznenih postupaka u Europi i svijetu. Ključno je da istragu više ne vodi istražni sudac, nego državni odvjetnik. Uloga suca istrage jest da tijekom istrage kao neutralan treći odlučuje o spornim pitanjima između optužbe i obrane. Novi zakon o kaznenom postupku trebao bi, prema iskustvima drugih država, donijeti bržu i učinkovitiju istragu.
• Od 1. siječnja smanjen je broj općinskih sudova, a od 1. srpnja i prekršajnih. Kakvo je stanje danas?
- Prošle je godine bilo 114 općinskih sudova, a ove ih je 67. Spajanjem malih sudova omogućava se specijalizacija i ravnomjernija opterećenost sudaca, čime se povećava i učinkovitost. Smanjivat će se i broj ostalih sudova, pa procjenjujem da će na kraju procesa mreža sudova biti smanjena za oko 40 posto. Takva je organizacijska struktura znatno racionalnija i sličnija prevladavajućim europskim rješenjima. Kod odlučivanja o spajanju sudova vodi se, koliko je moguće, računa i o opravdanim interesima građana. Svakako da je interes građana blizina sudova, ali i njihova veća učinkovitost.
• Kazali ste nedavno da nezadovoljstvo i frustracije ljudi zbog krize i recesije treba usmjeriti u borbu protiv korupcije. Što ste pod tim mislili?
- Gospodarska i socijalna situacija je teška, ali se ne treba prepustiti pesimizmu i rezignaciji, nego treba činiti što se može da se stanje popravi. Korupcija je gospodarski vrlo štetna, a uz to posebno socijalno neprihvatljiva u razdoblju krize i recesije. Kad se živi teže, još je teže podnijeti da netko zloupotrjebljava vlast i javne ovlasti u svoju korist. Budući da su u razdoblju recesije i krize i korupcijski rizici veći, puno je razloga da se upravo sada dodatno ojača borba protiv korupcije.
• Imate li podatak o tome koliko je predmeta na sudovima?
- Potkraj prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 900.000 neriješenih predmeta, a potkraj ožujka oko 860.000. Broj neriješenih starih predmeta se smanjuje ubrzavanjem postupaka kroz odgovarajuću promjenu cjelokupnog postupovnog zakonodavstva te unaprjeđivanje organizacije rada i motivacije sudaca.
• Jeste li zadovoljni smanjivanjem broja zaostalih predmeta?
- Bit ću potpuno zadovoljan tek kada više uopće ne bude starih predmeta.
• Je li rješenje za smanjenje opterećenosti sudova i u postupcima mirenja?
- Svakako. Vlada je u svibnju prihvatila Stratešku studiju razvoja mirenja u građanskim i trgovačkim postupcima. Glavni ciljevi su smanjivanje priljeva predmeta na sudove, smanjivanje zaostataka na sudovima, skraćivanje trajanja sudskih postupaka u građanskim, trgovačkim i drugim imovinskim sporovima, poticanje primjene mirenja prije i tijekom sudskih postupaka, povećanje nagodbi i ranih intervencija u sporovima. Temeljem te studije Vlada je već predložila, a Sabor prihvatio, odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o mirenju.
• Kakvo je stanje uređenja i digitalizacije zemljišnih knjiga?
- Prijepis ručno vođenih zemljišnih knjiga u digitalni oblik dovršen je 99,5 posto. Svi prepisani podaci dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva www.pravosudje.hr ili www.uredjenazemlja.hr. Kontrola i prijepis podataka proveden je za 65 posto zemljišnih knjiga.
• Najavili ste da će se do 2014. godine problem prekapacitiranosti zatvora riješiti otvaranjem novih. Neće li kriza poremetiti te planove?
- Do kraja godine bit će završeni vanjski radovi za proširenje Kaznionice u Glini. Sljedeće godine treba završiti radove te nabaviti namještaj i opremu. Dogradnja zatvora u Zagrebu te gradnja zatvora i kaznionice u Šibeniku trebaju se velikim dijelom financirati iz međunarodnih kredita. Odgovarajući dogovori s Razvojnom bankom Vijeća Europe privode se kraju.
• Hoće li se problem prekapacitiranosti zatvora riješiti novim zakonom o probaciji?
- Uvođenje probacije također je bitan dio Akcijskog plana za unaprjeđenje zatvorskog sustava od 2009. do 2014. godine, koji su nedavno prihvatili Vlada i Sabor. Mjere za njegovu provedbu uključuju proširenje smještajnih kapaciteta, novo zapošljavanje zaštitnog i tretmanskog osoblja, osuvremenjivanje i nabavu opreme te uspostavu sustava probacije. Sustav probacije trebao bi omogućiti da se zatvorska populacija smanji za oko 1000 ljudi, čime se i ostalima poboljšavaju uvjeti izdržavanja kazne.

Marijan Lipovac