Jandroković Gordan

27.06.2009

Vjesnik

Tweet

 

• Prekinuti su pregovori u Bruxellesu o deblokadi, Slovenija i dalje blokira hrvatske pregovore, a Europska komisija je ustvrdila da pregovora više neće biti. Gdje smo sada?
- Nakon gotovo šest mjeseci pregovora, desetak rundi trilateralnih sastanaka, došli smo u situaciju da niti hrvatska niti slovenska strana nije prihvatila izmjene koje je povjerenik Rehn želio unijeti u konačni kompromisni prijedlog. Nakon sastanka uslijedile su različite interpretacije onoga što se dogodilo. Dvije su bile slične; to je ona koju je dalo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i Ured povjerenika Rehna, a to je da se dvije strane nisu uspjele usuglasiti. Slovenska je pak strana potpuno neistinito nakon sastanka optužila Hrvatsku da je istupila iz pregovora.
• Je li Hrvatska istupila iz pregovora?
- Nije. Mi smo odbacili promjene koje je povjerenik Rehn, u najboljoj namjeri da pokuša prevladati nesuglasje koje postoji između Hrvatske i Slovenije, unio u tekst. Dakle, mi smo rekli da nam ti prijedlozi nisu prihvatljivi. Isto tako, slovenska strana nije prihvatila prijedlog, već je naglasila da je on osnova na kojoj treba raditi dalje.
• Što je konkretno bilo neprihvatljivo za Hrvatsku?
- Dvije stvari. Prvo, Rehnov je prijedlog predstavljen kao konačni kompromisni prijedlog po načelu »uzmi ili ostavi«, uz mogućnost samo kozmetičkih izmjena koje neće utjecati na njegovu suštinu. Nismo mogli prihvatiti mijenjanje prijedloga koji je bio jasno predstavljen kao »uzmi ili ostavi«. Taj smo prijedlog prihvatili ne zato što je za nas bio idealan, nego zato što je bio kompromisan i, po našem mišljenju, obostrano prihvatljiv. Drugo, smatrali smo da ponuđene izmjene suštinski mijenjaju smisao kompromisnog završnog prijedloga. Ključna promjena koja nam nije bila prihvatljiva, bila je sadržana u članku tri u kojem se odredba, koja je bila definirana kao točka B (režim korištenja relevantnih morskih prostora i kontakta Slovenije s otvorenim morem), razdvojila na B i C (spoj Slovenije s otvorenim morem i režim koji se odnosi samo na relevantni morski prostor).
• Slovenska je strana to protumačila kao povlačenje iz pregovora. Je li Hrvatska sada oslabila svoju pregovaračku poziciju?
- Hrvatska nije oslabila svoju pregovaračku poziciju. Slovenija je od samoga početka vodila pregovore bez istinske želje da se postigne obostrano prihvatljiv dogovor. Njihova je osnovna ideja da, uz politički pritisak i korištenje članstva u Uniji, riješe to pitanje tako da Slovenija dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem. Pravna rješenja izbjegavaju jer valjda pretpostavljaju da sud, poštujući međunarodno pravo, neće odlučiti u njihovu korist. Stoga pribjegavaju metodi političkog pritiska.
• Što sada dalje? Kakav je plan?
- Dakle, prihvatili smo zadnji kompromisni prijedlog povjerenika Rehna. Budući da smo shvatili kako će ga slovenska strana odbiti, premijer Sanader predočio je javnosti dva dodatna prijedloga. Prvi je zajednička izjava o tome da ni jedna ni druga strana u svojim dokumentima ne prejudiciraju granice. Drugi je da zajednički zatražimo mišljenje pravnih službi Europskoga vijeća i Europske komisije o tome može li se uopće prejudicirati granica u dokumentima podnesenim tijekom pregovaračkog procesa. Kad bi pravno mišljenje bilo potvrdno, hrvatska bi strana bila spremna povući sporne dokumente.
• Zašto je premijer Sanader ponudio ta dva moguća scenarija?
- Zato što je cijela blokada prije osam mjeseci započela tvrdnjom slovenske strane da Hrvatska prejudicira granicu. Tek je u kasnijoj fazi razgovora došlo do pokušaja rješavanja i graničnog pitanja. No, osnovni je razlog zbog kojeg je Slovenija tada blokirala hrvatske pregovore, njihova tvrdnja da postoje dokumenti koji prejudiciraju granicu. Takvim se prijedlozima u potpunosti otklanja njihov strah o navodnom prejudiciranju granice dviju država.
• Mislite li još uvijek da određenu ulogu može imati Europska komisija ili ipak sve mora biti podignuto na razinu Vijeća?
- Hrvatska je spremna na traženje konstruktivnih rješenja. Cijenim sve ono što je povjerenik Rehn radio u posljednjih šest mjeseci kako bi deblokirao naš pregovarački proces. Međutim, zbog nemogućnosti dogovora, došlo je do zastoja. Kad će se pregovori nastaviti, ne ovisi samo o Hrvatskoj. Mi smo uvijek otvoreni za razgovor, za traženje obostrano prihvatljivih rješenja. No, isto tako, u traženju tih rješenja inzistirat ćemo, kao i dosad, na trima načelima: da je granično pitanje bilateralno pitanje kojemu nema mjesta u pregovaračkom procesu, da se granično pitanje riješi u skladu s međunarodnim pravom pred međunarodnim pravosudnim tijelom i da je nužna trenutna deblokada hrvatskih pregovora. Hrvatska se tih načela drži od prvoga dana i na njima će ustrajati do kraja.
• Kakva su vaša očekivanja od švedskog predsjedništva Europske unije?
- Održali smo cijeli niz razgovora s predstavnicima švedske vlade i švedskog predsjedništva. Jasna je njihova namjera da nastave s procesom proširenja Unije. Hrvatska je prva na listi zemalja, koja bi trebala postati punopravna članica Europske unije. Stoga švedsko predsjedništvo želi žurnu deblokadu hrvatskog pregovaračkog procesa i pokušava pronaći način za rješenje našeg prijepora sa Slovenijom. Posljednje izjave švedskog ministra vanjskih poslova Švedske jasno naglašavaju da je granični prijepor bilateralno pitanje koje bi zemlje trebale riješiti same. Istodobno, ministar Bildt ističe kako bi pregovarački proces morao biti neovisan o tom prijeporu.
• Neki su bili razočarani tim prvim izjavama šefa švedske diplomacije, tvrdeći da je od Hrvatske digao ruke?
- Carl Bildt je dobar poznavatelj zbivanja na ovim prostorima. Siguran sam da ima iskrenu želju pomoći u deblokadi hrvatskih pregovora. No, to ne ovisi samo o njemu. Europska unija je zajednica 27 zemalja i sve odluke donose se konsenzusom. Dakle, u našem slučaju imate 26 zemalja nasuprot Sloveniji i tu činjenicu Carl Bildt uvažava. Međutim, niz njegovih izjava izrečenih proteklih mjeseci jasno pokazuju njegovu želju i spremnost pomoći Hrvatskoj da što prije završi pregovore. No, u očekivanjima treba biti realan. Jako je važno da imamo osobu koja razumije Hrvatsku i podupire njezine napore da postane 28. članica Europske unije. Upravo u tom realizmu i iskustvu leži snaga Carla Bildta.
• Hrvatska, neovisno o blokadi, ima svoju vlastitu zadaću ispunjavanja Unijinih kriterija. Kako napreduje taj posao?
- U uvjetima ove, sad već osmomjesečne blokade, Hrvatska je pokazala veliku žilavost, ali i zrelost. Nismo posustali s reformama i hvatamo se ukoštac i s onim najzahtjevnijima, a najbolji pokazatelj za to je prošlotjedni sastanak u Bruxellesu gdje smo uspjeli dogovoriti model privatizacije hrvatskih brodogradilišta. Nakon toga najavili smo natječaje za njihovu privatizaciju. Dakle, ispunili smo i najzahtjevnije mjerilo za otvaranje osmog poglavlja »Tržišno natjecanje«. Taj primjer navodim jer je to poglavlje vrlo zahtjevno, i kad bi s hrvatske strane postojala nevoljkost u provedbi reformi ili kalkuliranje, onda sasvim sigurno ne bismo ispunili to mjerilo. Isto tako, poglavlje »Statistika« dovedeno je do kraja, iako ga je nažalost Slovenija, potvrđujući svoju neeuropsku politiku, blokirala. Ponovo je 26 zemalja bilo za, a jedina Slovenija protiv. Vrlo skoro imat ćemo pripremljeno još četiri, pet poglavlja za zatvaranje. Sve to ukazuje da, kad su u pitanju reforme, radimo kao da blokade nema.
• Znači li to da smo, ako se pregovori deblokiraju sljedeći tjedan, sposobni završiti sve na vrijeme ?
- Još uvijek vjerujem da je to moguće učiniti. No vrijeme ide i ako uskoro ne riješimo pitanje slovenske blokade, bit će jako teško završiti pregovore do kraja 2009. godine. No, želim naglasiti da nekoliko mjeseci više ili manje ne znači puno, niti će imati veće posljedice za Hrvatsku. Hrvatska će biti članica Europske unije, a pritom neće trgovati svojim teritorijem.
• Vjerujete li da će se uskoro riješiti pitanje topničkih dnevnika?
- Hrvatska je sa svoje strane poduzela sve što je bilo u njezinoj moći da se ti dokumenti pronađu. Ono što smo pronašli, to smo i dostavili Haaškom tribunalu. Za ostale dokumente koje nismo mogli pronaći utvrđen je tijek njihova kolanja i to izvješće je dostavljeno Haaškom sudu. Glavni tužitelj Brammertz zasad smatra da je napravljen određeni napredak, ali ne dovoljan. Budući da mi smatramo da je naša suradnja potpuna, obratili smo se sudskom vijeću da utvrdi surađuje li Hrvatska s Međunarodnim sudom pravde u Hagu u potpunosti ili ne. Vjerujem da će odluka sudskog vijeća potvrditi ono što mi već dulje vrijeme govorimo, a to je da smo sa svoje strane poduzeli sve kako bismo te dokumente pronašli i dostavili Haagu.
• Hrvatsku diplomaciju potresa skandal vezan uz veleposlanika Nevena Juricu. Je li taj slučaj sada, barem kad je u pitanju Zrinjevac, završen?
- Riječ je o jednoj neugodnoj situaciji. No, kao što smo više puta ponavljali, uspostavljen je neovisni sustav nadzora poslovanja diplomatsko-konzularnih predstavništava koji onemogućava poslovanje koje nije u skladu sa zakonom. Kao što se dogodilo s nekim drugim veleposlanicima, i u posljednjem slučaju registrirane su nepravilnosti o kojima smo izvijestili Državno odvjetništvo. Sada je taj predmet u nadležnosti tog tijela.
• Kad ćemo imati novog veleposlanika u na East Riveru?
- Očekujem da će se predsjednik države i predsjednik Vlade uskoro dogovoriti o novom prvom čovjeku naše misije u New Yorku.
• Tko će to biti?
- Imamo puno kvalitetnih kandidata i sasvim je sigurno da ćemo odabrati osobu koja će na najbolji mogući način zastupati interese Republike Hrvatske.
• Kako se Hrvatska snalazi u svojim prvim mjesecima članstva u NATO-u? To članstvo nekako je u drugom planu.
- Nažalost, zbog slovenske blokade i svega što se događa u vezi s našim članstvom u Europskoj uniji, koje nam je jednako važno kao i ono u NATO-u, prvi dani Hrvatske kao članice NATO-a nisu dobili odgovarajuću pažnju u javnosti. Međutim, sva nadležna državna tijela posao obavljaju redovito, profesionalno i odgovorno. Za vojne, civilne i diplomatske aktivnosti od saveznika dobivamo samo riječi pohvale.

Bruno Lopandić