Jadranka Kosor |
|---|
 |
Iako je svakodnevno zaokupljena ozbiljnim problemima, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor na intervju za Vjesnik došla je vrlo dobro raspoložena. Upravo se vratila iz posjeta Loboru gdje je, osim Doma za stare i nemoćne Lobor Grad, razgledala kako u praksi funkcionira jedan od programa Ministarstva Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama. Program se u cijeloj zemlji pokazao kao vrlo učinkovit. Osim pomoći u kućama osobama starije životne dobi koji su sami, u dnevnim boravcima, osim druženja, dobivaju i nešto puno važnije - osjećaj da se netko brine o njima. U razgovoru za Vjesnik potpredsjednica Kosor govorila je o slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora, ali i istakla da će Hrvatska postati 28.članica Europske unije. "Notorna je stvar da su to isto otvoreno pitanje imali Slovenci kada su ulazili u Europsku uniju. Smatramo da isti kriteriji trebaju vrijediti i pri ulasku Hrvatske u EU!"
• Uza sve probleme izazvane slovenskom blokadom pregovora, odgađanje ratifikacije Protokola o pristupanju NATO-u dodatno je zakompliciralo situaciju. Možemo li govoriti o tome da smo vraćeni jako unatrag? - Mi smo uporni i odlučni u tome da pregovore obavimo do kraja. I dalje čvrsto vjerujemo da će se sve na kraju dogoditi u rokovima koje smo predvidjeli i dogovarali s predstavnicima Europske komisije te da će taj posao što se nas tiče biti obavljen na najbolji mogući način. Ostajemo kod temeljnog načela da se otvorena pitanja trebaju rješavati između nas samih. Bilateralna pitanja ne smiju opterećivat pregovore. Kao susjedi, nećemo živjeti samo danas i sutra nego i za sto godina i zato sve treba učiniti da ostanemo dobri susjedi koji u dobroj vjeri rješavaju sve probleme. Napokon, notorna je stvar da su to isto otvoreno pitanje imali Slovenci kada su ulazili u Europsku uniju. Smatramo da isti kriteriji trebaju vrijediti i pri ulasku Hrvatske u EU! Osim toga, imamo sporazum sklopljen na Bledu i naša povjerenstva koja mogu kvalitetno odraditi posao. • Nakon nedavnog posjeta povjerenika za proširenje Ollija Rehna Sloveniji i Hrvatskoj te prijedloga o komisiji koja bi rješavala spor, postoji li mogućnost da se odustane od inzistiranja na ranijem dogovoru da se granični spor sa Slovenijom rješava pred Međunarodnim sudom pravde ? - Naša stajališta o tome su poznata. Ona su ista kao i jučer. Svaku odluku Međunarodnog suda mi ćemo prihvatiti. I ne odustajemo od načela da radi ulaska u EU nećemo žrtvovati ni komadić svog teritorija. • Ima li u Uniji sluha za Hrvatsku? Slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin ovih je dana ustvrdio da među zemljama EU-a nema posebnog interesa za hrvatsko-slovenske odnose ni za proširenje jer se svi bave gospodarskim problemima i recesijom u svojim zemljama? - To nije točno. Naravno da imamo potporu. Štoviše, zahvaljujući potpori s jedne strane i odlično obavljenom poslu s druge, mi ćemo postati 28. članica EU-a. • Očekujete li da će nakon svega Slovenija ipak u roku ratificirati Protokol o pristupanju NATO-u kako bi Hrvatska na proslavi 60. obljetnice u travnju mogla biti punopravna članica? - Da, očekujemo da će ga ratificirati i očekujem da će nam slovenski predstavnici u travnju na velikoj NATO-ovoj svečanosti čestitati na ulasku. • Javnost je zaokupljena recesijom, a jedan dio političke scene u recesiji vidi i šansu za pobjedu na lokalnim izborima. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović ovih je dana između redaka kazao da zbog krize očekuje pobjedu svoje stranke na lokalnim izborima. - Mislim kako se svatko onaj tko smatra da će na krilima problema - koji je, kao ovaj, svjetski problem, ili onog plinskog, koji je bio europski problem - steći neke velike političke bodove, jako prevario. Ljudi nisu naivni, ljudi pamte i ljudi znaju. Milanović potpuno pogrešno smatra da bi ocrnjivanjem Vlade zbog problema izazvanih globalnom gospodarskom krizom, mogao profitirati. S druge strane, sigurna sam kako će se ljudi sjetiti svega što je Vlada napravila da ublaži posljedice problema vezanih uz financijsku i gospodarsku krizu. Od naše odluke da povećamo iznos osigurane štednje građana za koju jamči država sa 100.000 na 400.000 kuna, podmirenje štete nastale od suše, svega što smo učinili da bismo ostavili na istoj razini ili smanjili cijene prehrambenih proizvoda u prošloj godini, rada Povjerenstva za praćenje rasta cijena, subvencioniranja cijene struje... Osnovali smo Ekonomsko vijeće koje je savjetodavno tijelo predsjednika Vlade i Gospodarsko-socijalnog vijeća, tijelo koje ne može zamijeniti Vladu niti je to paralelna vlada nego ekipa najboljih ekonomskih stručnjaka koji sa svojih aspekata predlažu što bi se moglo napraviti. Sljedeći tjedan očekujemo i novu sjednicu na kojoj ćemo razmotriti sve prijedloge koji su vezani uz moguće korake. Ali, podsjećam da Vlada radi svoje, rekla bih, dnevne korake da spriječi ili umanji posljedice krize. Kada spominjete gospodina Milanovića, treba reći da u Ekonomskom vijeću sjede i članovi SDP-a koji su i poznati ekonomski stručnjaci. Budući da i sama sudjelujem na sjednicama, mogu reći da su rasprave vrlo kvalitetne i da se u velikoj većini pitanja u načelu postiže suglasje. Jasno da nakon što se izađe sa sjednice Ekonomskog vijeća neki imaju potrebu govoriti u svoje ime ili u ime svoje stranke. • Milanović je premijera i Vladu optužio da gura glavu u pijesak jer nije proglasila recesiju. Čemu to inzistiranje i proglašava li se uopće stanje recesije? - Tek kada dobijemo analizu kretanja u prvim mjesecima, moći ćemo reći kakvo je točno stanje. Odnosno, puno važnije, u kojem pravcu treba predlagati nove mjere uza sve ove koje smo već realizirali. Vlada radi svoj posao. Loše je politizirati o problemu kao što su recesija, gospodarska ili financijska kriza. Politizirati bez argumenata, bez jasne vizije, ali isto tako potpuno ignorirajući ono što je Vlada napravila i što čini, loše je. No to se na kraju obije o glavu onima koji kritiziraju bez argumenata zbog pet minuta medijske slave. P• otkraj prošle godine, kada je postalo jasno da će globalna kriza imati teže razmjere, i Vlada i Ekonomsko vijeće poručili su da će se u ovoj godini prava bitka voditi za radna mjesta. Možemo li, vezano uz tu procjenu, očekivati ili govoriti o smanjenju mirovina i plaća u javnom sektoru? - Ni plaće ni mirovine neće se smanjivati. Podsjećam da je u trenutku kada smo donosili proračun predsjednik Vlade vrlo jasno rekao kako se - unatoč tomu što smo se morali odreći puno toga te iako je riječ o restriktivnom proračunu - sve ono što je predviđeno za socijalu, mirovine i plaće neće smanjivati. Mislim kako je to još jedan dokaz da Vlada poštuje jednu od temeljnih vrijednosti Ustava koji kaže da je Hrvatska socijalna država i država socijalne pravde. • Vezano uz gospodarsku krizu (i recesiju) povećali su se pritisci oporbe da se promijeni odredba o neradnoj nedjelji za trgovine? - Niz godina sindikati su pritiskali Vladu da napokon napravi zakon kojim bi se, u zaštiti radnika, reguliralo pitanje rada nedjeljom u trgovinama. Dakako, u smjeru da se rad nedjeljom zabrani. Vlada se pri donošenju zakona ponašala kao odgovoran socijalni partner. Međutim, od prvog dana njegove primjene, a prošlo je tek nešto više od mjesec dana, pritisci su da se ta odredba ukine. No, ne smijemo zaboraviti činjenicu da nitko od radnika o kojima govorimo nije zaposlen samo da radi nedjeljom. Naravno da ćemo pratiti što se događa, kao i učinke Zakona, ali isto tako ne prihvaćamo ičiji alibi za otpuštanja samo zato jer je donesen takav zakon. O tome smo nekoliko puta razgovarali s našim socijalnim partnerima. Ako oni budu zatražili da to stavimo kao točku na dnevni red GSV-a, to ćemo učiniti. • Čini se da ekonomska kriza i najava recesije postaje alibi za štošta, među ostalim i za zahtjeve da se produlji rok u kojem će se moći pušiti u ugostiteljskim objektima? - Zanimljivo je da nitko ne dovodi u vezu recesiju i 13.000 ljudi koji u Hrvatskoj godišnje umru zbog posljedica pušenja. Svaki ugostiteljski objekt može osigurati mjesto za pušenje u kojem se neće posluživati hrana i piće. • Kampanja za lokalne izbore je počela. Više ste puta kazali kako je HDZ spreman. Što je s eventualnim koalicijama? - U HDZ-u vrijedi načelo supsidijarnosti, i to treba uzeti u obzir kao temeljnu činjenicu. Naši ogranci su po tom načelu ovlašteni sklapati koalicije i sastavljati liste. Oni najbolje znaju trebali li te onda i koja bi eventualno koalicija došla u obzir za uspjeh na izborima, a na kraju za dobrobit građana u sredini u kojoj djeluju. Drugim riječima, naši kolege u općinama, gradovima i županijama odlučivat će o tome žele li koaliciju, a onda o tome kakve će biti te koalicije. Tu središnjica i vrh stranke, predsjednik ili predsjedništvo neće stvarati nikakve zapreke ili diktirati tempo. Naravno da ćemo o većim gradovima još dodatno razgovarati, ali kao što vidite, polako se predstavljaju naši kandidati. Navela bih primjer Rijeke i Primorsko-goranske županije gdje idemo s mladim ljudima koji su osvježenje, a iza sebe imaju puno dobro obavljenog posla. Želimo što više mladih obrazovanih ljudi, žena, ali prije svega čestite i marljive ljude koji nešto znače u kraju koji će voditi iduće četiri godine. • Hoće li vrh stranke aktivno biti uključen u kampanju? - Temeljno načelno je da sav dosadašnji trud naših članova na terenu mora doći do punog izražaja. Vjerujem da ćemo na kraju, ukupno gledano, ponovo biti pobjednička stranka. • Hoćete li se usredotočiti na neke sredine? Primjerice, na Zagreb? - Jednako ćemo biti usredotočeni na cijelu Hrvatsku, a dakako da će veliki gradovi imati poseban tretman. Svaki je uspjeh važan i sve je važno. Iako će ovo biti lokalni izbori, sigurna sam da će građani promisliti i o tome što je sve napravljeno u pet zadnjih godina. Od povratka duga umirovljenicima, velikih pomaka u školstvu, besplatnih udžbenika, prijevoza i smještaja u domovima, povećanja rodiljnih naknada, povećanja doplatka, cijelog niza projekata za starije osobe kao što je pomoć u kući, gradnja cesta, plinovoda, borba protiv korupcije... To je nešto što se tiče svake obitelji neovisno živi li ona u Čakovcu ili u okolici Zadra. Vjerujem da će svi ti Vladini projekti imati odjeka i na lokalnim izborima. Dakako da će i projekti naših gradonačelnika, načelnika i župana, a uzet ću za primjer Dubrovnik u kojem je gradonačelnica Dubravka Šuica napravila iznimno mnogo, biti presudni u odluci građana. Tu su i nove dvorane - a budimo iskreni, njih bez Vlade ne bi bilo - koje će ostati našoj djeci.
Silvana Oruč Ivoš
|
||||
