Ivan Mravak |
---|
![]() |
Za vrijeme nedavne plinske krize i velikih hladnoća Hrvatska elektroprivreda (HEP) spasila je mnoge tvrtke koje su plinsko grijanje zamijenile električnim. O tome kako su to u HEP-u uspjeli u vrijeme kad je potrošnja struje ionako najveća, kao i o drugim aktualnim temama, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Ivanom Mravkom. "Dosad su nafta i plin bili zajedno u Ini, sad je u tijeku izdvajanje skladišta plina u Plinacro, a Vlada najavljuje i izdvajanje trgovine plinom. Držimo da najveći kupci plina u Hrvatskoj imaju interes biti osnivači tvrtke za trgovanje plinom i ujedinjeni sami za sebe i druge na tržištu kupovati plin po najpovoljnijoj cijeni"
• Zbog nedavne plinske krize zabilježena je rekordna potrošnja struje, kao i rekordno opterećenje elektroenergetskog sustava. Kad su bili najveći i jesu li zbog toga prijetili problemi u opskrbi potrošača električnom energijom? - Najveće vršno opterećenje sustava od 3020 megavata i dnevna potrošnja od oko 62.000 gigavatsati zabilježeni su 12. siječnja. Tada smo zbog trenutne redukcije isporuke plina HEP-u morali odmah zaustaviti plinske kombi kogeneracijske elektrane, čime smo izgubili više od 200 megavati električne snage koju smo u prva dva sata redukcije nadoknadili većom proizvodnjom iz hidroelektrana, a kasnije iz termoelektrana na loživo ulje, što nam je povećalo troškove poslovanja za oko 20 milijuna kuna. Tako smo stabilizirali elektroenergetski i toplinski sustav pa nije bilo problema u opskrbi. Sretna je okolnost da smo imali pune akumulacije vode za rad hidroelektrana i pune spremnike loživog ulja pa smo u sustavu imali dovoljno rezervi i za dvadeset posto veću potrošnju električne energije. • Premijer Ivo Sanader najavio je da će trgovanje plinom od Ine preuzeti nova tvrtka čiji bi ravnopravni suvlasnici bili HEP, Plinacro, Petrokemija, Gradska plinara Zagreb i država. Što bi to donijelo HEP-u? - Pozdravljamo takvu najavu zbog nekoliko razloga. Smatramo da dugoročni održivi koncept uređenja energetskog sustava treba biti temeljen na tri odvojena dijela: nafti, plinu i električnoj energiji. Dosad su nafta i plin bili zajedno u Ini, a sad je u tijeku izdvajanje skladišta plina u Plinacro, a najava je iz Vlade i izdvajanje trgovine plinom. Držimo da najveći kupci plina u Hrvatskoj imaju interes biti osnivači tvrtke za trgovanje plinom i ujedinjeni sami za sebe i druge na tržištu kupovati plin po najpovoljnijoj cijeni. Sličan koncept imaju, primjerice, Austrija i Slovenija. Interes HEP-a je u tome što smo uz Petrokemiju i Gradsku plinaru Zagreb najveći potrošač plina u Hrvatskoj i što će se potrošnja plina i dalje povećavati. • Zbog stalnog rasta potrošnje, postupnog zatvaranja starih elektrana i povećanja energetske neovisnosti nužna je gradnja novih elektrana. Kakve planirate graditi, gdje i o kolikim je investicijama riječ? - Pri kraju je gradnja novog plinskog kombi kogeneracijskog bloka u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani snage 100 megavata za proizvodnju električne i 80 megavata za toplinsku energiju. Krajem ove godine proradit će i prva hidroelektrana izgrađena u samostalnoj Hrvatskoj - HE Lešće snage 42 megavata. Počela je i gradnja četiristokilovoltnog dalekovoda Ernestinovo-Pečuh koji će u rad biti pušten 2010. Na proljeće počinje gradnja plinskog bloka TE Sisak snage 230 megavata za proizvodnju električne i 80 megavata za toplinsku energiju, koji ćemo dijelom financirati iz ruskog klirinškog duga, a ostatak vlastitim novcem. Oprema se već radi u Rusiji i taj bi blok trebao proraditi početkom 2012. Te elektrane imat će ukupnu snagu oko 370 megavata, dakle kao hrvatska polovica NE Krško, što je dovoljno samo za pokrivanje porasta potrošnje. Zato moramo izgraditi još nekoliko većih elektrana, a u sljedećim godinama izgradit ćemo i obnovljive izvore snage do 130 megavata. Planirali smo jednu plinsku elektranu snage 400 megavata u Slavoniji (do 2013.) i u Dalmaciji te u TE Plomin na ugljen stari prvi blok do kraja 2014. zamijeniti novim snage 500 megavata. Trenutno čekamo kakva će rješenja biti usvojena u novoj energetskoj strategiji, čemu ćemo prilagoditi naše planove. Plinska elektrana u Slavoniji je u svim predloženim opcijama i forsirat ćemo pripremu izgradnje u idućim mjesecima. Očekujemo da će izabrana opcija u strategiji energetskog razvitka biti u skladu s našim planovima. Treba istaknuti da nitko od ozbiljnih energetičara ne isključuje nuklearnu opciju. No, kad bi pripreme za njenu gradnju počele odmah, mogla bi proraditi tek nakon 2020. Stare termoelektrane ne namjeravamo trajno zatvarati nego ih revitalizirati i zamijeniti uređaje i opremu novima da bi mogle i dalje raditi. Kad se nabrojanim investicijama dodaju i ostale planirane: ulazak u međunarodni konzorcij za gradnju terminala ukapljenog naftnog plina s desetpostotnim vlasničkim udjelom i podmorska kabelska veza prema Italiji, za sve bi trebalo oko 2,1 milijardu eura. HEP bi od toga 20 posto osigurao sam, a ostalo iz kredita, dok bi velike objekte uz ravnopravna ulaganja gradili s budućim partnerima kao što smo s njemačkim RWE-om izgradili TE Plomin 2. • Koje elektrane daju najjeftiniju struju i zašto? - To je jedan od najvažnijih podataka kod izrade razvojnih planova jer se tržište postupno otvara, a konkurencija jača. HEP može normalno poslovati na otvorenom tržištu, osim ako mu se nametnu pravci razvoja koji bi to onemogućili. Zato moramo stalno smanjivati troškove poslovanja i povećavati prihode kako bi mogli financirati nužne investicije. Kod velikih elektrana to nećemo moći sami nego će nam trebati partneri. Imperativ opstanka je graditi elektrane koje su tržišno najprihvatljivije, dakle one koje proizvode najjeftiniju struju. Prema podacima Eurelectrica (Europska udruga elektroprivrednih organizacija čiji je član i HEP), najpovoljnije su hidroelektrane, nakon njih nuklearke (s uračunatim troškovima zbrinjavanja otpada i rastavljanja na kraju životnog vijeka) pa termoelektrane na ugljen. To su elektrane s cijenom proizvodnje ispod prosječne. Potom slijede termoelektrane na plin, obnovljivi izvori energije, a najskuplja je proizvodnja u termoelektranama na loživo ulje. • Kad će biti poznata vlasnička struktura hrvatskog dijela međunarodnog konzorcija Adria LNG i što će njegova gradnja donijeti HEP-u? - Bilo je planirano da se hrvatski 25-postotni udjel u konzorciju rasporedi po 40 posto Ini i HEP-u i 20 posto Plinacru. Ali Ina, čiji je najveći suvlasnik mađarski Mol, traži udjel veći od 50 posto pa je pitanje što bi u takvoj kombinaciji uopće bilo u hrvatskom vlasništvu. Zato je to pitanje i dalje otvoreno. HEP od ulaska u taj posao očekuje dodatnih milijardu prostornih metara plina godišnje, ali smo odustali od predložene gradnje termoelektrane uz terminal ukapljenog naftnog plina jer konzorcij smatra da bi svi njegovi suvlasnici bili i suvlasnici elektrane. Osim toga, blizu je TE Rijeka koju planiramo do 2014. s loživog ulja prebaciti na plin. • Zašto je nedavno poskupila toplinska energija i hoće li se ove godine mijenjati cijene struje? - HEP je godinama isporučivao toplinsku energiju po znatno nižim cijenama od ostalih dobavljača, što nam je u tom dijelu poslovanja stvaralo gubitke - lani više od 160 milijuna kuna, a do kraja ove godine bi porasli na 300 milijuna kuna - što smo iskazivali u sklopu ukupne bilance HEP grupe. Europske direktive nalažu da ne smije biti financijskog prelijevanja iz jednog područja u drugo pa smo Vladi predložili povećanje cijena prosječno za 15,6 posto od početka ove godine što je i odobreno. No, uvijek je problem kad se moraju prilagođavati tarifne stavke prelazeći u novi tarifni sustav. Zato su cijene različito rasle u pojedinim područjima. U Zagrebu su povećane 15,7 posto, u Osijeku 23 posto, u Sisku samo 2,3 posto, u ostalim mjestima oko 12-13 posto, ali u Velikoj Gorici 46 posto. U Velikoj Gorici je prije dvije godine Hrvatska elektroprivreda htjela povećati cijene više od 20 posto, ali Hrvatska energetska regulatorna agencija to nije dopustila pa su kupcima vraćeni preplaćeni iznosi. Usporedba cijena HEP Toplinarstva i dobavljača u drugim gradovima pokazuje da su naše cijene, unatoč poskupljenju, i dalje najniže. To nije održivo na dulji rok jer ćemo gubitke u toplinarstvu samo smanjiti. No, prerano je govoriti hoće li ove godine biti zahtjeva za promjenu cijena jer će to, prije svega, ovisiti o kretanju cijena energenata. Slično je stanje i kod cijena električne energije koje također najviše ovise o cijenama goriva za elektrane, uvezene električne energije te o hidrologiji. U ovoj godini želimo pozitivno poslovanje, nećemo tražiti tržišno prihvatljivu dobit kako bi gospodarstvu olakšali svladavanje postojećih poteškoća. • Što će biti s planovima za proširenje HEP-ove zgrade nakon urušavanja građevinske jame? - Za otprilike mjesec dana pokrenut ćemo sanaciju građevinske jame u Kupskoj i mogu najaviti da zbog ekonomske situacije u društvu u sklopu smanjivanja troškova poslovanja odustajemo od gradnje nove poslovne zgrade.
Željko Bukša
|
|||||