Friščić Josip

10.01.2009

Vjesnik

Tweet

 

• Prošlu godinu građani pamte po odgodi ZERP-a, valu ubojstava u Zagrebu, energetskoj krizi, zabrani pušenja, slovenskoj blokadi naših pregovora s EU te po prvim posljedicama svjetske ekonomske krize, a ničem se boljem ne nadaju ni u ovoj. Bi li i vaš izbor bio sličan ili smatrate da ima mjesta zadovoljstvu postignutim?
- Po prirodi sam optimist, a i kao političar daleko sam od svakog katastrofičnog pogleda na stvari. Ne znači da zagovaram optimizam bez pokrića, naprotiv, samo smatram da bez optimizma, vjere u sebe i druge nema boljitka. Godina iza nas bila je teška i puna izazova, obilježili su je i događaji koje spominjete, ali Vlada i vladajuća koalicija su je, gledajući ukupna zbivanja u Hrvatskoj i izvan nje, ipak uspješno priveli kraju. Za građane su naročito opasni bili inflatorni udari, izazvani divljanjem cijena nafte, ali je Vlada i intervencijom iz proračuna zaštitila socijalno najugroženije. Radilo se to u dogovoru sa socijalnim partnerima, iako su mnogi govorili da vlast time samo kupuje socijalni mir. Ali, nije riječ o tome, nego o politici ove vlade kojoj je uistinu stalo do socijalnog dijaloga.
• Po čemu je to bila uspješna godina? Što je od zacrtanog u koalicijskom sporazumu lani I ostvareno?
- Mogao bih nabrojiti donošenje niza zakona, poput ukidanja nula promila za vozače, ukidanje administrativne pristojbe, uvođenje osobnog identifikacijskog broja... Ali, daleko važniji su dobri pokazatelji u pojedinim granama. Imali smo plodnu i rodnu godinu, odličnu žetvu, natprosječnu berbu kukuruza kao sirovinske osnove za proizvodnju mesa, što je u uvjetima svjetske krize naročito značajno. Time se pokazuje i koliko je bilo važno više ulagati u poljoprivredu i proizvodnju hrane. I za tu su Vladinu politiku mnogi lani govorili da što će nam, to HSS radi svojih birača, ucjenjuje HDZ, to je bacanje novca u bunar, jer da se domaća proizvodnja ne može nadmetati s europskom konkurencijom. Naprotiv, ne da to nije rasipanje novca, nego su proizvodnja hrane, prerađivačka industrija i turizam tri temeljna stupa gospodarskog razvoja Hrvatske.
• Zbog krize se odustaje od nekih projekata iz koalicijskog sporazuma na kojima je HSS inzistirao. Narušava li to odnose u koaliciji?
- Sporazumom smo se obvezali na poboljšanje socijalnog statusa umirovljenika, posebno na uklanjanje znatnih razlika u primanjima između starih i novih umirovljenika. To nam tek predstoji, kao i donošenje zakona o državnoj potpori za starije od 65 godina koji nemaju nikakva primanja. To još nije došlo na red, ali to ni najmanje ne utječe na naše odnose s HDZ-om, jer smo i u HSS-u realni. Znamo da za sve projekte nema novca, a nije nam ni na kraj pameti ucjenjivati partnere ili prijetiti raskidom koalicije zato što sve dogovoreno u prvoj godini mandata nije ostvareno. Neki su možda priželjkivali da se HDZ i HSS zbog proračuna posvađaju, pa da dođe do krize vlasti, pa i do pada Vlade. Danas su razočarani, ali to nije moja briga. Neka se sjete kako je funkcionirala koalicija iz 2000. godine kad se šestorka, pa petorka isključivo bavila sama sobom. Čini mi se da nekima smeta što i današnja koalicija nije zaokupljena međustranačkim razračunavanjem po medijima.
• Trpi li zbog manje novca i proračun za poljoprivredu?
- Izdvajanja od šest milijardi kuna ne samo za poljoprivredu, nego za ukupni razvoj sela najveća su otkad je hrvatske države. Nikad dosad 4,5 milijardi u jednoj godini nije uloženo u brojne projekte na selu. Učinci toga se već vide. Samo da spomenem da smo se po poticajima za obradive površine gotovo izjednačili s onima u zemljama EU-a, što je izuzetno važno za prilagodbu naših poljoprivrednika. Važna je i odluka da kapitalne potpore u poljoprivredi idu do 50 posto vrijednosti investicije, što se obiteljskim gospodarstvima daje bespovratno. Mnogi nas zbog svega toga napadaju, kažu - opet HSS ucjenjuje, ne shvaćajući što ta ulaganja dugoročno znače za sigurnost građana u opskrbi hranom.
• Je li bilo mudro zabranjivati rad nedjeljom kad vidimo da zbog ekonomske krize radnici već ostaju bez posla, a poslodavci prijete masovnim otpuštanjima?
- Zabrana rada nedjeljom u trgovini rezultat je dogovora sindikata, poslodavaca i Vlade. Neki to danas zaboravljaju, a i neki od socijalnih partnera rado bi se izmakli. Ima tu i dosta politikantstva, posebno u pričama da će zbog zabrane rada više od 7000 malih trgovaca zatvoriti vrata. Brojke pak govore da je u trgovini dosad bilo prekovremenog rada za više od 20.000 radnih mjesta, što znači da uopće nema potrebe za otpuštanjem radnika.
• Ipak, to neće spriječiti poslodavce da zbog pada prometa jer se nedjeljom ne radi i zbog slabije kupovne moći ne daju otkaze, što će uzrokovati veću nezaposlenost.
- Ne vjerujem u priče da će se zbog neradne nedjelje trošiti manje čak do 30 posto, pa da će zato biti masovnih otpuštanja. Uostalom, Zakon je na snazi tek tjedan dana i nitko ne može tvrditi da su zbog njega već uslijedili otkazi.
• Oporba i dio javnosti žestoko su reagirali na donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, tvrdeći da je riječ o novoj otimačini, »kulačkoj demokraciji«. Posebno optužuju HSS, govoreći da okrećete leđa malom seljaku u korist velikog agrobiznisa. Što se tim zakonom želi postići?
- Mnogi od tih kritičara znaju što je zemlja samo po zemlji u teglama za cvijeće. Taj zakon nije hrvatska izmišljotina, jer u svim je državama poljoprivredno zemljište opće dobro. Zakon nikom ništa ne otima, nikog ne izvlašćuje kao što tvrde oporba i gospodin Banac iz HHO-a. Ali, zemljište se, bez obzira tko mu je vlasnik, mora obrađivati. Oni koji nas napadaju krajnje su licemjerni. Glasni su kad treba optuživati Vladu, posebno HSS, zbog velikog uvoza hrane, a kad ga hoćemo smanjiti većom domaćom proizvodnjom - koje ne može biti dok je čak milijun hektara zemlje zaraslo u korov - optužuju nas za otimačinu! Tko ništa ne zna o selu, a tih je, čini mi se, među našim kritičarima najviše, ne zna ni što znači kad ti susjed godinama ne obrađuje zemlju. Zbog korova na susjedovoj njivi treba ti triput više truda, znoja i bacanja pesticida da bi zaštitio svoju zemlju i da bi na njoj nešto rodilo, a susjed ti se smije i govori da sa svojom zemljom može raditi što hoće. I može, ali nema pravo ugrožavati djelatnost drugog. Zakon nikom ne naređuje da mora saditi masline ili uzgajati krumpir, ali zemlju mora obrađivati.
• Protiv Zakona je i SDSS, tvrdeći da je to atak na izbjegle Srbe i da se zadire u ustavno pravo privatnog vlasništva. Je li vas iznenadilo što se Milorad Pupovac okomio baš na HSS, poručujući vam da ste ušli u fazu iluzornosti, pa ne vidite da radite protiv seljaka?
- Potpuna je neistina da se Zakonom želi oduzeti zemlja izbjeglih Srba. Vlasnik može izabrati hoće li zemlju sam obrađivati, hoće li je dati u najam ili prodati. Zakon nije usmjeren ni protiv koga, pa ni protiv Srba, nego protiv onih koji uzgajaju korov! Toga više neće biti. Zakon predviđa da najprije lokalna samouprava pozove vlasnika parcele da je počne obrađivati. Ne odazove li se, agencija za poljoprivredno zemljište po strogim će kriterijima davati zemlju u zakup uz naknadu zakupnine privatnom vlasniku. Nije me iznenadio Pupovčev napad, ali mi je zanimljivo da mnogim od tih kritičara, uključujući Pupovca, ne smeta što agencije za promet nekretnina iz Banje Luke i Novog Sada danas praktički gospodare zemljom izbjeglih Srba. Ali, jako im smeta kad hrvatska država tu želi uvesti red, smeta im što je Vlada odlučna u tome da se poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj neće više moći gospodariti niotkud izvana. Pozivam ih neka mi kažu zašto im smeta to što je u provedbu Zakona uključena lokalna samouprava i što će o neobrađenom privatnom zemljištu brinuti hrvatska agencija.
• Ustavnom tužbom SDP prijeti i zbog Zakona o golfu za koji tvrdi da je samo krinka za pljačku siromašnih građana i za rasprodaju državnog zemljišta.
- Naravno da ni Zakon o golfu kao ni onaj o poljoprivrednom zemljištu ne znači nikakvo otimanje zemlje privatnim vlasnicima. Nigdje neće niknuti igralište za golf, a da nisu predviđena urbanističkim planom lokalne zajednice. Ali, želimo li razvoj turizma, želimo li od turizma ubirati još bogatiju ljetinu, ponudu stalno moramo obogaćivati. Ne možemo biti turistička zemlja, a ne nuditi gostima barem ono što im nude druge zemlje.
• Ankete ususret lokalnim izborima za HSS su vrlo loše, pa se sve češće komentira da to HSS plaća ceh koaliranju s HDZ-om. Izaziva li to zebnju u HSS-ovim redovima?
- Ne znam o kojim anketama govorite, jer po većini njih, uključujući najnoviju agencije PULS, potora biračkog tijela HSS-u ni za promil nije smanjena u odnosu na rezultat s parlamentarnih izbora. Istina je da neki mediji pišu o malodušju i razočaranosti koji navodno vladaju među našim ljudima na terenu. Nema ni govora o tome! Stalno kontaktitram s članstvom, obilazim naše organizacije i jedino što vidim su ozbiljne pripreme za lokalne izbore, rad na programima, dogovor s mogućim partnerima. Zato sam siguran da će HSS u svibnju još bolje proći, čemu će sigurno pridonijeti i dobra suradnja s HDZ-om na državnoj razini i rezultati prve godine mandata koalicijske vlade. Bilo je i prije parlamentarnih izbora, a naročito nakon sporazuma s HDZ-om, komentatora koji su HSS-u prognozirali potonuće, nestanak s političke scene. Bio je to pogodak »u ništa«, jer je HSS u međuvremenu ojačao, učlanilo se više od 8000 novih ljudi, raste nam potpora i u Dalmaciji, gdje smo donedavno bili tanki…
• Već se zna da će, izuzmu li se Rijeka, Primorska županija i još neke sredine, HSS u svibnju većinom koalirati s HDZ-om. Malo koga možete uvjeriti u to da HSS-ovo vodstvo nije na to utjecalo.
- Otkud vam to da se sve već zna? U brojnim županijama i gradovima naše organizacije još nisu odlučile s kim će koalirati. Ali, središnjica se u to neće miješati, jer smo skupo platili raniju politiku HSS-ova vodstva, koje je ljudima na terenu određivalo partnere, odnosno zabranjivalo suradnju s nekim strankama. Danas toga više nema. A to što su neke lokalne organizacije odlučile koalirati s HDZ-om, istićući i dobru suradnju HSS-a i HDZ-a na državnoj razini, ne treba čuditi. Pa, valjda nitko ne očekuje da dobra suradnja u Vladi bude otežavajući element, da neće imati odraza i na lokalnom planu.

Ivka Bačić