Friščić Josip

26.01.2008

Vjesnik

Tweet

 

• Kako je na dužnosti potpredsjednika Sabora? Znaju li se već glavne teme koje će pred zastupnike sredinom veljače?
- Uspješno je odrađena konstituirajuća sjednica, Vlada je dobila povjerenje i sad iz Banskih dvora trebaju uslijediti zakonski prijedlozi, od kojih su mnogi već predviđeni u koalicijskom sporazumu poput ukidanja administrativne pristojbe u zdravstvu. Najvažniji je posao vezan uz donošenje državnog proračuna na čemu se već radi, a pred nama je i ubrzano usklađivanje našeg zakonodavstva s europskim.
• Jeste li izabrali mjesto potpredsjednika Sabora zato što je nesumnjivo manje zahtjevno od onog potpredsjednika Vlade?
- Nisam pobjegao u Sabor bojeći se posla u Vladi. Možda bi bilo jednostavnije da su šefovi svih koalicijskih stranaka u Banskim dvorima, ali moj neulazak u Vladu nema veze s ispunjavanjem odredaba koalicijskog sporazuma. To je zajednička zadaća i onih u Banskim dvorima i nas iz vladajuće koalicije koji smo s druge strane Markova trga. U Vladi su kao ministri dvojica HSS-ovih potpredsjednika pa su smiješne tvrdnje da je moje sjedenje u Saboru znak distanciranja od Sanaderove vlade.
• Niste pobjegli od velikog posla, ne distancirate se od Sanadera. Zašto onda ipak Sabor, a ne Vlada?
- HSS je platio ceh kad su nakon izbora 2000. gotovo svi iz vodstva otišli u izvršnu vlast. Zanemaren je rad u stranci, na terenu. Ne želim da se to ponovi. Pred HSS-om su pripreme za godišnju skupštinu, moramo ojačati pa i ustrojiti stranku u dobrom dijelu zemlje. Tu predsjednik mora najviše povući, a za to treba puno energije i vremena.
• Jeste li se zbog mjesta potpredsjednika Vlade posvađali s Đurđom Adlešić? Do zadnjeg ste časa na tome inzistirali, a onda ste se povukli u korist liberala.
- Dok smo pregovarali, mnogi su tvrdili da ucjenjujem Sanadera, da tražim nemoguće, trgujem foteljama. Kad su pregovori okončani i potpisan koalicijski sporazum, vidjelo se da su to izmišljotine. Nije bilo svađa, nitko na razgovore nije dolazio s ultimatumom tipa - »ja moram dobiti ovu fotelju, a moj čovjek onu«, niti smo formirali nova ministarstva da bi netko od nas zadovoljio svoje apetite. Sve su opcije, kad je riječ o funkcijama, bile na stolu. Uvjeren sam da smo se na kraju odlučili za najbolja rješenja.
• Nije li mjesto potpredsjednika Vlade trebalo pripasti HSS-u kao mnogo jačem partneru od HSLS-a?
- Ne znam zašto se stalno govori kako je nešto nekome trebalo pripasti. Dogovorili smo se što će tko preuzeti, svjesni odgovornosti koju to nosi. Ulazak u Vladu nije ulazak u ring gdje će se čelnici stranaka tući za funkcije. O tome što i kako treba raditi, što su hrvatski prioriteti, potpisali smo sporazum. I to je zajednički sporazum, bez obzira jesu li neki dijelovi iz HDZ-ova ili HSS-ova izbornog programa. I svi resori trebaju funkcionirati kao koalicijski, a ne da se, kao u koaliciji 2000., neko ministarstvo prepoznaje samo po jednom partneru. A kad iskrsnu problemi, onda nije ničije, odnosno onda bi i ministarstvo i problemi trebali biti samo premijerovi. Nisam za takav odnos, a nije ni Sanader. Nas dvojica smo i postali suradnici zbog takvog gledanja na funkcioniranje Vlade.
• Jeste li izbjegli odlazak u Vladu bojeći se da ćete ostati u sjeni jakog Sanadera? Sami ste nešto slično izjavili tijekom pregovora.
- Nikad to nisam rekao. Ali, rekao sam da je Sanader snažan političar, snažan premijer, što ne znači da se toga bojim. Naprotiv, s takvim ljudima želim surađivati, jer je to preduvjet da se i najosjetljivija pitanja otvoreno rasprave, a kad se dogovorimo, da se i odlučno rješavaju.
• Dogovoreno je da HSS-u, uz dva ministarska, pripadne i šest mjesta državnih tajnika. Znaju li se njihova imena?
- Vodstvo stranke ovih će dana odlučiti o tome. Predložili smo širu listu na kojoj su obrazovani mlađi ljudi sa znanjem iz pojedinih djelatnosti, spremni i sposobni pridonijeti ostvarivanju Vladina programa. To nam je imperativ.
• Hoće li HSS dobiti i direktorska mjesta u Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama?
- Vjerujem da hoće, jer te oblasti prirodno idu uz naš program povezivanja poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma. To je poveznica – zemlja, šume i vode, uz posebnu brigu za okoliš. Znamo kako time raspolagati i sačuvati kao nacionalno dobro.
• Je li točno da ćete tražiti i oko 40 čelnih pozicija u državnim agencijama i zavodima? Ne bojite li se kritika o dobrom uhljebljenju stranačkih ljudi?
- Ne bojim se, jer HSS nije ušao u Vladu da bi ikoga uhljebio, nego da s partnerima odgovorno odradi posao za koji smo dobili mandat. Dogovorit ćemo se kako zajednički voditi na stotine agencija, društava, tvrtki u kojima je država većinski vlasnik i gdje treba napraviti temeljitu inventuru da bismo znali čime, zapravo, raspolažemo.
• Europski izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda spominje snage unutar EU koje zagovaraju naše primanje u paketu sa Srbijom. Pribojavate li se toga?
- Zasad ne, ali odluka o tome nije na nama. Bržim provođenjem reformi, posebno u pravosuđu i državnoj upravi, trebamo ih uvjeriti da nam nije mjesto u čekaonici. Zaslužujemo individualni pristup, što nam je i omogućeno razdvajanjem naših pregovora od onih s Turskom. Toga bi se Bruxelles trebao do kraja držati, jer se ta odluka pokazala dobrom - mnogo smo učinili, puno više nego što bismo da smo ostali vezani s Turskom. Novo »pakiranje« Hrvatske, sada regionalno, bila bi pobjeda onih interesnih grupacija koje nam ne žele dobro.
• Zbog ZERP-a ne prestaju stizati upozorenja iz Bruxellesa. Kako riješiti taj problem?
- Rješenje je da Hrvatska, Slovenija i Italija pod patronatom Europske komisije sjednu za stol, pa da čujemo što to Slovenci žele za svoje dvije koćarice. Oni to odbijaju, a razlog treba, zapravo, potražiti u njihovoj Bijeloj knjizi, po kojoj bismo se danas trebali odreći ZERP-a, a sutra cijelog Piranskog zaljeva, jer će reći da je i to uvjet za nastavak pregovora. Nitko nema pravo postavljati nam ultimatume, tražiti da se odreknemo upravljanja svojim dobrima.
I dalje ćemo razvijati prijateljske odnose sa Slovenijom i Italijom, ali ne na štetu prava gospodarenja našim morem. Više od 140 zemalja ostvarilo je to pravo, među njima i naši susjedi, a nama se ono zabranjuje.
• Ali, kako reče Swoboda, Slovenija je u europskom klubu, mi još nismo.
- Ne može to biti kriterij. Ne može se od nas tražiti da u klub ulazimo bosi, a oni su u kopačkama. Stat će nam na nogu kad-tad i još će reći da na to imaju pravo. Hrvatska je spremna ispuniti sve kriterije za članstvo u Uniji, ali valjda nitko ne očekuje da spremno prihvatimo i gaženje kopačkama.
• Vaš izbor Damira Bajsa za ministra turizma dočekan je s velikim kritikama, čemu je i sam pridonio izjavom da ništa ne zna o turizmu. Zašto ste se odlučili za njega?
- Većina je pozdravila osnivanje Ministarstva turizma, na čemu je HSS inzistirao, jer ta grana donosi 23 posto društvenog proizvoda i imamo mogućnosti da nam se prihod od turizma udvostruči. To su prepoznali ugostitelji i hotelijeri čije su reakcije vrlo pozitivne. No, kritike kojima je Bajs izložen, sasvim su neopravdane. Triput je bio na izborima i triput dobio povjerenje građana, dokazao se kao dobar organizator, osoba koja zna okupiti ljude, osmisliti program i ostvariti ga. A tim kritičarima koji se predstavljaju sveznalicama i tvrde da bi bili dobri ministri, mogu poručiti: Gospodo, izložite se sudu javnosti, sastavite listu i idite na izbore. Nemojte se tako pametni skrivati po kabinetima. Lako je iz zavjetrine pljuvati po Bajsu, kao što radi jedan profesor tvrdeći da bi njegovo dvanaestogodišnje dijete bilo bolji ministar od Bajsa samo zato jer živi na moru. To je sramotno, ali ništa ne govori o Bajsu, a sve govori o tom profesoru.
• Oporba, poglavito SDP, optužuje Sanaderovu vladu da je isključivi krivac za zastoj u pregovorima s Europskom unijom. Jesu li optužbe opravdane?
- Posljednjih mjeseci na ispunjavanju kriterija nije se radilo istim intenzitetom kao prije, što je i razumljivo. Imali smo kampanju i izbore, Sabor je bio raspušten, Vlada je odrađivala tehnički dio posla. Zastoj bi uslijedio bez obzira na to tko je na vlasti.
Svi stranački čelnici sjede u Nacionalnom odboru za praćenje pregovora i sve nas je glavni pregovarač Vladimir Drobnjak uredno informirao. Nema nikakve blokade, nije bilo ni velikog zastoja i zato su te kritike neutemeljene, a traženje krivca jalov posao. Krivnja se utvrđuje na izborima svake četiri godine. Imali smo izbore prije dva mjeseca, rezultati se znaju. Svima nam je sad uprijeti iz sve snage, jer je članstvo u EU zajednički cilj i vlasti i oporbe. Točno je da se uvijek može i više i brže, ali naše pregovore treba promatrati i unutar ukupnih odnosa u Uniji i situacije u regiji.

 

Ivka Bačić