savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=493&razgovori-tudmana-s-ruskim-vodstvom=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=493&razgovori-tudmana-s-ruskim-vodstvom=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=493&razgovori-tudmana-s-ruskim-vodstvom=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=493&razgovori-tudmana-s-ruskim-vodstvom=

Hidajet  Bišćević

../intervjui/intervjui.php?osoba=5893&hidajet-biscevic

Bišćević Hidajet
Datum:
08.12.1998
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

MOSKVA, 7. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - U Moskvi i Zagrebu minulog petka istodobno je objavljeno da će predsjednik RH Franjo Tuđman 17. i 18. prosinca službeno posjetiti Rusiju. To je bio i povod za razgovor s veleposlanikom RH u Rusiji, Hidom Biščevićem.


• Gospodine Biščeviću, kako uoči službenog posjeta predsjednika Tuđmana Moskvi ocjenjujete hrvatsko-ruske odnose?
- Držim da će sam Predsjednikov posjet označiti vrhunac jedne etape u uzajamnim odnosima koja je, unazad proteklih godinu, dvije, obilježena značajnim usponom, boljim razumijevanjem, otvorenim dijalogom i povjerenjem pa, usudio bih se kazati, čak i prevladavanjem mnogih ranijih stereotipa i predrasuda.
Siguran sam da će Predsjednikovi razgovori s ruskim vodstvom također označiti i početak nove etape. Naime, ako smo dosad s pozornošću i odobravanjem pratili, pa i utjecali, na evoluciju ruske politike k jednakom pristupu svim državama sljednicama bivše Jugoslavije, i ako smo u tomu prepoznavali i ruski interes za usklađivanjem ruske politike s politikom Zapada, držim da je sada vrijeme da se s tih polazišta krene u, da tako kažem,»praktičnu« provedbu te politike na brojnim pitanjima, od sljedništva bivše Jugoslavije, do potpore punoj normalizaciji hrvatsko-jugoslavenskih odnosa i drugih. Naravno, kad govorim o uravnoteženom pristupu, ne mislim na »negativnu ravnotežu«, na pokušaje da se Hrvatska koristi za ublažavanje negativne slike Jugoslavije, čega, zapravo, u ruskom pristupu gotovo da i nema, za razliku od nekih drugih.

Predsjednikov posjet označit će vrhunac dosadašnjeg razvoja uzajamnih odnosa koji su, unazad proteklih godinu, dvije, obilježeni boljim razumijevanjem, otvorenim dijalogom i povjerenjem, rekao je hrvatski veleposlanik u Moskvi u intervjuu za »Vjesnik« / U razgovorima će svakako visoko mjesto imati i gospodarski odnosi/ Rusija u nekim segmentima gospodarstva mora ostati naš dugoročni partner

• Na koji se način takav hrvatsko-ruski dijalog uklapa u danas najvažnija pitanja uređenja europskih odnosa, napose kada je riječ o širenju zapadnih gospodarskih i sigurnosnih integracija na istok?
- Prije svega, vjerujem da je u interesu Rusije, kao europske sile, da svoju ulogu u europskim poslovima održi i osnaži i kroz aktivnu ulogu na prostoru jugoistočne Europe. Uostalom, trajne stabilnosti i novog sustava međuregionalne sigurnosti i suradnje u ovom dijelu Europe nema bez usklađenih interesa europskih sila, Sjedinjenih Država, Rusije i, naravno, zainteresiranih država i naroda tog područja.
Upravo u tom kontekstu hrvatsko-ruski dijalog postaje važnom sastavnicom ne samo stabilizacije našeg geopolitičkog okružja, već i bitnim doprinosom uspostavi nove europske sigurnosne arhitekture. Neka ne zvuči pretenciozno, ali želim vjerovati da Zagreb i Moskva mogu svojim dijalogom i svojom suradnjom djelatno pridonijeti stvaranju Europe bez novih podjela i polarizacija, ali istodobno prepoznavajući da u našem prostoru odnose među državama i narodima treba urediti na novim osnovama.
Valja znati da u tom pogledu nerijetko u Rusiji nailazimo na veće razumijevanje negoli kod naših zapadnih partnera; govorim, dakako, o tzv. regionalnim pristupima i sličnim inicijativama.
• Koje će teme biti u središtu pozornosti međudržavnih razgovora s ruskim vodstvom?
- Najvažnije će svakako biti upravo ove o kojima sam govorio. Nadam se da će zdravstveno stanje predsjednika Jeljcina dopustiti izravne razgovore, budući da je taj dijalog na najvišoj razini i otvoren razmjenom pisama dvojice predsjednika.
Naravno, u tom pogledu nalazimo se u jednakoj poziciji kao i mnogi drugi državnici koji u posljednje vrijeme posjećuju Moskvu. Naime, predsjednik vlade Jevgenij Primakov u potpunosti »operativno« vodi najvažnije ruske državne poslove i u tom se formatu sastaje sa svim najvišim stranim dužnosnicima. K tomu, izrazito je dobro upućen u odnose s Hrvatskom i, ako nije pretjerano reći, danas su u ruskom državnom vodstvu, od premijera do ministra vanjskih poslova, ljudi skloni jačanju odnosa s Hrvatskom. S obzirom na predstojeće parlamentarne i predsjedničke izbore u Rusiji, držim važnim očuvati kontinuitet dijaloga s tim vodećim političarima.
U razgovorima će svakako visoko mjesto imati i gospodarski odnosi. Bez obzira na dubinu sadašnje ruske krize, koliko političke toliko i gospodarske, Rusija u nekim segmentima gospodarstva mora ostati naš dugoročni strategijski partner, bilo da je riječ o energetici, brodogradnji itd.
• Rusija je imala važnu ulogu u rješavanju krize na prostoru bivše Jugoslavije, pa je za pretpostaviti da će u razgovorima u Moskvi biti riječi o stanju u BiH, na Kosovu...?
- Za Rusiju je kriza na prostoru bivše Jugoslavije proteklih godina bila višestruki izazov. S jedne strane, zbog unutrašnjih političkih prilika, postojala je i djelomice još postoji sklonost jednostranoj optici, na »metafizičkoj alkemiji« komunističko-pravoslavne provenijencije, sa Zapadom i NATO paktom kao »zajedničkim neprijateljem« koji danas, kako su mnogi ovdje skloni vjerovati, na Srbiji iskušava ono što će sutra pokušati u Rusiji. S druge strane, postoji potreba harmonizacije ruske politike sa Zapadom, upravo u kontekstu širenja NATO saveza i ruskog interesa za prožimanje s europskim partnerima.
Djelujući unutar Kontaktne skupine i, na operativno-vojnoj razini, kroz IFOR i SFOR u BiH, Rusija je potvrdila da umije realizirati uravnoteženi pristup svim »stranama u sukobu«. Skladno djelovanje s NATO-ovim snagama u BiH s druge pak strane daje naslutiti i mogućnost šireg rusko-zapadnog sklada kada je riječ o europskoj sigurnosti. Što se pak BiH tiče, neće biti pretjerano reći da Moskva pokazuje vrlo visoko razumijevanje za samu srž bosanske krize, osobito kad je riječ o nacionalnim pitanjima, opasnosti od hegemonije i unitarizma, a podjednako i od islamizacije itd. S tog stajališta ne iznenađuje bliskost hrvatskih i ruskih pogleda na provedbu Daytona niti, na primjer, vrlo pozitivni odjeci nedavnog Sporazuma o posebnim odnosima Hrvatske s Federacijom BiH.
Što se pak Kosova tiče, Rusija nastoji naglasiti kako političko rješenje mora imati prednost pred vojnim, dok istodobno pokušava ubrzati spremnost Beograda na kvalitetne pregovore, što, kako znamo, ne uspijeva uvijek. Ali, nije Moskva jedina koja ima problema sa »strategijskim partnerima«.
• Kako ocjenjujete perspektive hrvatsko-ruske gospodarske i trgovinske suradnje u svjetlu ruske krize?
- Kada je riječ o ruskoj krizi, nesporno je da ona zahvaća sve segmente državnog i društvenog života i da je riječ o tranzicijskom primjeru bez presedana, primjeru koji pokazuje u kojoj mjeri odabir određene strategije prijelaza iz komunističkog u demokratsko-tržišno stanje može dovesti do ugroze nacionalne sigurnosti, integriteta zemlje, funkcioniranja države itd.
Mislim da je to najvažnija i upozoravajuća pouka ruske krize. Tamo gdje se, kako neki dan reče premijer Primakov, privatizacija odvijala po formuli »novac - imovina - kriminal«, umjesto po formuli »novac - imovina - razvoj«, na kraju strada država i neizbježni su socijalni lomovi. To što su MMF i Zapad podržavali »reformske snage« nije bilo nikakvo jamstvo u okolnostima u kojima je upravo reforma bila pokriće za izvaninstitucionalne sprege.
Proces »oporavka« nesporno će trajati dugo. Što se pak tiče perspektiva naših odnosa, neposredne okolnosti mogu se doimati obeshrabrujuće. No, istodobno, ima primjera - poput nedavne kupovine naftnog polja u Sibiru, poput brodogradnje itd. - da i u ovim uvjetima dio naših gospodarstvenika uspijeva. Uz određenu »prirodnu selekciju«, koju će obaviti samo tržište, i uz odgovarajuću potporu naše Vlade pojedinim granama koje imaju dugoročnu perspektivu, držim da postoje područja trajnog interesa.

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan