savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=530  https://twitter.com/savjest_com?intervju=530  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=530  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=530

Jakov  Gelo

../intervjui/intervjui.php?osoba=6039&jakov-gelo

Gelo Jakov
Datum:
06.03.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 5. ožujka - Rezultati prvog poslijeratnog istraživanja o broju i kretanju stanovništva u Hrvatskoj, potaknuli su veliko zanimanje javnosti i demistificirali neke gotovo uvriježene predrasude. O tome smo razgovarali s dr. Jakovom Gelom, demografom i profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, jednim od voditelja istraživanja.


• Koji su glavni rezultati istraživanja: stanje, tendencije, perspektive?
- Ratna zbivanja u Hrvatskoj i BiH bitno su utjecala na kretanja stanovništva nakon popisa 1991. godine. Zato je Državni zavod za statistiku naručio studiju o kretanje hrvatskog pučanstva za svaku od godina nakon popisa 1991. i mi smo to učinili pod vodstvom dr. Anđelka Akrapa. Rezultati dokazuju da se broj stanovnika u Hrvatskoj iz godine u godinu smanjivao, pa ih je sredinom 1998. bilo 4,224.000. To je za kojih 295.000 manje nego po popisu iz 1991. godine.
 

Prema najnovijim istraživanjima, sredinom 1998. godine u Hrvatskoj je bilo 4,224.000 stanovnika, što je za 295.000 manje nego po popisu iz 1991.

U Hrvatsku se iz SRJ i BiH ratnih godina uselilo oko 150.000 prognanih Hrvata, ali za većinu je ona bila samo tranzitna zemlja

• Važne sastavnice demografskog razvitka devedesetih odredili su i ratni mortalitet i natalitet te prisilne migracije. Usporedite opće demografske tendencije u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata s ovima nakon »demografskog loma« devedesetih godina.
- Nakon Drugoga svjetskog rata i inače nakon većih i dugotrajnijih ratova, demografi bilježe pojavu tzv. baby booma. Naime, tijekom rata mladi ljudi u pravilu odlažu sklapanje brakova, mladići su na bojišnici, a tu su i subjektivno-psihološki razlozi. Tek nakon rata povećava se broj novih brakova, što je važno u slučaju Hrvatske, gdje se više od 90 posto djece rađa u braku. Zato se nakon Drugoga svjetskog rata u nas pojavio »baby boom«, tj. povećani natalitet, koji je završio oko 1956. godine. Nakon te godine imamo stalan pad nataliteta, pa je broj živorođene djece devedesetih gotovo prepolovljen u usporedbi s pedesetima. Mortalitet je neposredno nakon rata povećan zbog ratnih posljedica, ali je do devedesetih dijelom stagnirao, a potom rastao zbog demografskog starenja stanovništva. U devedesetim godinama, neovisno o Domovinskom ratu, demografi su ukazivali na to da će nastati pojava tzv. nultog rasta. Budući da je tada počela i agresija na Hrvatsku, to je samo uvećalo pad broja živorođene djece i odlaganje brakova. Od 1991. u Hrvatskoj je više umrlih nego živorođenih.
l Koliki su ratni gubici hrvatske populacije?
- Na hrvatskoj strani poginulo je od 15.000 do 16.000 stanovnika, nemamo preciznu brojku, jer se još među nestalima vodi nešto manje od 2.000 ljudi. Nekoliko desetaka tisuća su ratni stradalnici i invalidi rata, što je također znatno utjecalo na negativno prirodno kretanje stanovništva, jer je povećana smrtnost invalida, a život im je ugroženiji nego ostaloj populaciji.
• Najjači udar agresije pretrpjeli su Slavonija i Baranja, Dalmacija, Pokuplje i Posavina. Hoće li demografska slika tih područja pokazati veće neujednačenosti po spolu i dobi pojedinih naraštaja?
- Dijelom da, jer su se već 1990. i 1991. ta područja populacijski znatno izmijenila. Najprije je prognano hrvatsko i ostalo nesrpsko pučanstvo, a nakon »Bljeska« i »Oluje« Hrvatsku je napustilo više od 300.000 Srba. Hrvatsko pučanstvo se ni nakon obnove ne vraća u ta područja u cijelosti. Smanjen je broj stanovnika, a nastao je i debalans u spolnoj i osobito dobnoj strukturi. Primjeri su Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Osječko-baranjska županija, gdje sada živi nešto starija populacija od prijeratne. Primjerice, prosječna starost u Ličko-senjskoj županiji nešto je manja od 50 godina.


• Imamo negativan migracijski poslijeratni saldo, a nastavlja se trend iseljavanja. Kakva je Vaša ocjena?
- Hrvatska, na žalost, nije imala svoju državu i nije mogla provoditi svoju populacijsku politiku, prema tome ni utjecati na migracijske tijekove stanovništva. Na žalost, iseljavanje se nastavlja i u neovisnoj Hrvatskoj. Nekoliko je razloga za to: ratne posljedice, vrlo visoka stopa nezaposlenosti...
• Posljedice politike etničkog čišćenja osjetili su i Hrvati iz Vojvodine, Srijema, Kosova, Boke, srednje Bosne, banjolučkog područja i Posavine. Koliko ih se doselilo u Hrvatsku?
- Na žalost, najlošiji dio demografske statistike općenito je statistika migracija. Nemamo preciznih podataka o iseljavanju Hrvata, primjerice iz Vojvodine, Boke kotorske. Imamo podatke o useljavanju Hrvata iz SRJ, pa se okvirno može reći da je riječ o tridesetak tisuća, ali se ne zna jesu li svi ostali u Hrvatskoj nakon što su se u njoj privremeno nastanili. Prema podacima demografa u BiH, više od polovice tamošnjega hrvatskog pučanstva napustilo je BiH. Manji dio ih je ostao u Hrvatskoj, a većini je ona bila tranzitna zemlja. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj sada od 120.000 do 130.000 Hrvata iz BiH. Prema popisu iz 1991. godine, u BiH je bilo oko 5.800 naselja, a Hrvati su živjeli u više od 2.800 (u 1.100 naselja imali su relativnu ili apsolutnu većinu). Prema našim istraživanjima iz 1998. godine, u više od 1.660 naselja sada više nema Hrvata.
• Hoće li prirodni prirast u Hrvatsku doseljenog stanovništva ublažiti zatečeni denatalitet?
- U Hrvatsku je doselilo 120-130.000 Hrvata iz BiH i tridesetak tisuća iz SRJ. Ta je populacija nešto mlađa od prosjeka u Hrvatskoj. To je premali broj ljudi da bi znatnije utjecao na prirodno kretanje, a i oni će se, poglavito njihova djeca, prihvaćajući hrvatski sustav vrijednosti, ubrzo uklopiti u hrvatski prosjek.
• Što vlast treba učiniti da bi se postigli bolji demografski učinci?
- Hrvatska je već izradila niz dobrih programa. Jedan od najboljih je Program demografske obnove i razvitka, no teško ga je provesti, jer je u sadašnjim hrvatskim uvjetima skup - jedna kuna traži se na pet mjesta.

BOŽO ČUBELIĆ

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


22.04.1974  Zekanović Hrvoje
22.04.1969  Strizrep Nenad
22.04.1965  Kontić Joško
22.04.1962  Horvat Darko
22.04.1960  Martinić Ivan
22.04.1959  Markov Ante
22.04.1958  Kočiš Ladislav
22.04.1958  Posavec Josip
22.04.1951  Baletić Branka
22.04.1951  Paher Đuro
22.04.1936  Farago Ferenc