savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=530&gelo-iseljavanje-iz-hrvatske-uzrokuju-ratne-posljedice-i-visoka-stopa-nezaposlenosti=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=530&gelo-iseljavanje-iz-hrvatske-uzrokuju-ratne-posljedice-i-visoka-stopa-nezaposlenosti=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=530&gelo-iseljavanje-iz-hrvatske-uzrokuju-ratne-posljedice-i-visoka-stopa-nezaposlenosti=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=530&gelo-iseljavanje-iz-hrvatske-uzrokuju-ratne-posljedice-i-visoka-stopa-nezaposlenosti=

Jakov  Gelo

../intervjui/intervjui.php?osoba=6039&jakov-gelo

Gelo Jakov
Datum:
06.03.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 5. ožujka - Rezultati prvog poslijeratnog istraživanja o broju i kretanju stanovništva u Hrvatskoj, potaknuli su veliko zanimanje javnosti i demistificirali neke gotovo uvriježene predrasude. O tome smo razgovarali s dr. Jakovom Gelom, demografom i profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, jednim od voditelja istraživanja.


• Koji su glavni rezultati istraživanja: stanje, tendencije, perspektive?
- Ratna zbivanja u Hrvatskoj i BiH bitno su utjecala na kretanja stanovništva nakon popisa 1991. godine. Zato je Državni zavod za statistiku naručio studiju o kretanje hrvatskog pučanstva za svaku od godina nakon popisa 1991. i mi smo to učinili pod vodstvom dr. Anđelka Akrapa. Rezultati dokazuju da se broj stanovnika u Hrvatskoj iz godine u godinu smanjivao, pa ih je sredinom 1998. bilo 4,224.000. To je za kojih 295.000 manje nego po popisu iz 1991. godine.
 

Prema najnovijim istraživanjima, sredinom 1998. godine u Hrvatskoj je bilo 4,224.000 stanovnika, što je za 295.000 manje nego po popisu iz 1991.

U Hrvatsku se iz SRJ i BiH ratnih godina uselilo oko 150.000 prognanih Hrvata, ali za većinu je ona bila samo tranzitna zemlja

• Važne sastavnice demografskog razvitka devedesetih odredili su i ratni mortalitet i natalitet te prisilne migracije. Usporedite opće demografske tendencije u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata s ovima nakon »demografskog loma« devedesetih godina.
- Nakon Drugoga svjetskog rata i inače nakon većih i dugotrajnijih ratova, demografi bilježe pojavu tzv. baby booma. Naime, tijekom rata mladi ljudi u pravilu odlažu sklapanje brakova, mladići su na bojišnici, a tu su i subjektivno-psihološki razlozi. Tek nakon rata povećava se broj novih brakova, što je važno u slučaju Hrvatske, gdje se više od 90 posto djece rađa u braku. Zato se nakon Drugoga svjetskog rata u nas pojavio »baby boom«, tj. povećani natalitet, koji je završio oko 1956. godine. Nakon te godine imamo stalan pad nataliteta, pa je broj živorođene djece devedesetih gotovo prepolovljen u usporedbi s pedesetima. Mortalitet je neposredno nakon rata povećan zbog ratnih posljedica, ali je do devedesetih dijelom stagnirao, a potom rastao zbog demografskog starenja stanovništva. U devedesetim godinama, neovisno o Domovinskom ratu, demografi su ukazivali na to da će nastati pojava tzv. nultog rasta. Budući da je tada počela i agresija na Hrvatsku, to je samo uvećalo pad broja živorođene djece i odlaganje brakova. Od 1991. u Hrvatskoj je više umrlih nego živorođenih.
l Koliki su ratni gubici hrvatske populacije?
- Na hrvatskoj strani poginulo je od 15.000 do 16.000 stanovnika, nemamo preciznu brojku, jer se još među nestalima vodi nešto manje od 2.000 ljudi. Nekoliko desetaka tisuća su ratni stradalnici i invalidi rata, što je također znatno utjecalo na negativno prirodno kretanje stanovništva, jer je povećana smrtnost invalida, a život im je ugroženiji nego ostaloj populaciji.
• Najjači udar agresije pretrpjeli su Slavonija i Baranja, Dalmacija, Pokuplje i Posavina. Hoće li demografska slika tih područja pokazati veće neujednačenosti po spolu i dobi pojedinih naraštaja?
- Dijelom da, jer su se već 1990. i 1991. ta područja populacijski znatno izmijenila. Najprije je prognano hrvatsko i ostalo nesrpsko pučanstvo, a nakon »Bljeska« i »Oluje« Hrvatsku je napustilo više od 300.000 Srba. Hrvatsko pučanstvo se ni nakon obnove ne vraća u ta područja u cijelosti. Smanjen je broj stanovnika, a nastao je i debalans u spolnoj i osobito dobnoj strukturi. Primjeri su Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Osječko-baranjska županija, gdje sada živi nešto starija populacija od prijeratne. Primjerice, prosječna starost u Ličko-senjskoj županiji nešto je manja od 50 godina.


• Imamo negativan migracijski poslijeratni saldo, a nastavlja se trend iseljavanja. Kakva je Vaša ocjena?
- Hrvatska, na žalost, nije imala svoju državu i nije mogla provoditi svoju populacijsku politiku, prema tome ni utjecati na migracijske tijekove stanovništva. Na žalost, iseljavanje se nastavlja i u neovisnoj Hrvatskoj. Nekoliko je razloga za to: ratne posljedice, vrlo visoka stopa nezaposlenosti...
• Posljedice politike etničkog čišćenja osjetili su i Hrvati iz Vojvodine, Srijema, Kosova, Boke, srednje Bosne, banjolučkog područja i Posavine. Koliko ih se doselilo u Hrvatsku?
- Na žalost, najlošiji dio demografske statistike općenito je statistika migracija. Nemamo preciznih podataka o iseljavanju Hrvata, primjerice iz Vojvodine, Boke kotorske. Imamo podatke o useljavanju Hrvata iz SRJ, pa se okvirno može reći da je riječ o tridesetak tisuća, ali se ne zna jesu li svi ostali u Hrvatskoj nakon što su se u njoj privremeno nastanili. Prema podacima demografa u BiH, više od polovice tamošnjega hrvatskog pučanstva napustilo je BiH. Manji dio ih je ostao u Hrvatskoj, a većini je ona bila tranzitna zemlja. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj sada od 120.000 do 130.000 Hrvata iz BiH. Prema popisu iz 1991. godine, u BiH je bilo oko 5.800 naselja, a Hrvati su živjeli u više od 2.800 (u 1.100 naselja imali su relativnu ili apsolutnu većinu). Prema našim istraživanjima iz 1998. godine, u više od 1.660 naselja sada više nema Hrvata.
• Hoće li prirodni prirast u Hrvatsku doseljenog stanovništva ublažiti zatečeni denatalitet?
- U Hrvatsku je doselilo 120-130.000 Hrvata iz BiH i tridesetak tisuća iz SRJ. Ta je populacija nešto mlađa od prosjeka u Hrvatskoj. To je premali broj ljudi da bi znatnije utjecao na prirodno kretanje, a i oni će se, poglavito njihova djeca, prihvaćajući hrvatski sustav vrijednosti, ubrzo uklopiti u hrvatski prosjek.
• Što vlast treba učiniti da bi se postigli bolji demografski učinci?
- Hrvatska je već izradila niz dobrih programa. Jedan od najboljih je Program demografske obnove i razvitka, no teško ga je provesti, jer je u sadašnjim hrvatskim uvjetima skup - jedna kuna traži se na pet mjesta.

BOŽO ČUBELIĆ

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog

Današnji HSS predstavlja trn u oku mnogima. Poručujem im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u ...
15.01.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3098&posto-mercep

Saborski zastupnik i član Predsjedništva SDP-a: Žalosno je da živimo u državi gdje vrijedi ona orvelovska ‘svi smo jednaki, ali ...
15.01.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3097&ustaska-simbolika-mora-se-sustavno-procesuirati

‘I Dokument dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima govori vrlo jasno da su simboli proizašli iz NDH ...
15.01.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3093&skandalozna-preregistracija

Načelnik Negoslavaca: Još nema političke volje da se se to reši prenosom osnivačkih prava, iako su ispunjeni zakonski preduslovi   ...
15.01.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3096&mlade-moramo-zadrzati

Dožupan Karlovačke županije: Moramo im reći što država daje, kakvi su njezini poticaji, a kakvi oni EU-fondova. Žalosno je da ...
15.01.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


26.05.1979  Lehkec Franjo
26.05.1979  Kristić Maro
26.05.1971  Škrinjar Ivan
26.05.1967  Friganović Rođer
26.05.1966  Babić Ante
26.05.1962  Lučin Pero
26.05.1948  Župan Ante
26.05.1947  Dodig Goran
26.05.1942  Paranić Robert