• Kako se može postići veća ažurnost sudova? Istaknuli ste to kao prioritet prigodom davanja prisege za predsjednika Vrhovnoga suda.
- To se može postići samo pojačanim radom sudova te popunjavanjem slobodnih sudačkih mjesta. Poznato je da u svim sudovima, a posebno na županijskim i onima u Zagrebu, postoji velik broj neriješenih predmeta. Imamo oko 10.000 neriješenih spisa starijih od deset godina. Velik problem je neažurnost zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu, gdje su zaostaci nastali uglavnom u posljednjih nekoliko godina.
• Što se može konkretno učiniti za veću učinkovitost sudstva?
- Ima mladih kadrova koji žele i znaju raditi. Do kraja godine trebalo bi riješiti najveći broj tih nagomilanih predmeta. Za to je potreban predan rad, ako treba i nakon radnog vremena, pa i u dvosmjenskom radu sudova gdje za to postoje mogućnosti i potrebe. Nitko se ne može pozivati na normu koja iznosi oko 30 predmeta mjesečno, jer se sudačka dužnost ne može ograničiti nikakvim normama. Kad se netko poziva na 30 predmeta, onda bi morao znati da su to samo okvirna mjerila za određivanje broja sudaca na jednom sudu i ništa više.
|
Sporo postupanje sudova dovodi do nezadovoljstva građana, oni su zbog toga ogorčeni na novu hrvatsku vlast, jer smatraju da je zakazala u funkcioniranju
Gdje postoje potrebe i mogućnosti, sudovi će morati raditi i u dvije smjene i nitko se ne može pozivati na normu, kaže Marijan Ramušćak, predsjednik Vrhovnog suda
|
• Neće li to dovesti do preopterećenosti sudaca?
- Posao treba raditi dok se ne obavi. Primjerice, u Vladi se radi 12 sati dnevno, pa i subotom i nedjeljom.
• Smatrate li da bi možda novi ustroj sudstva mogao dovesti do veće učinkovitosti?
- Ne. Svaki preustroj dovodi do zastoja u radu, jer ljudi očekuju da će se time nešto automatski riješiti. Osim toga, on dovodi i do neizvjesnosti, jer nitko ne zna hoće li ostati na svojoj poziciji.
• Što mislite o osnivanju visokog prizivnog suda, za što se zalagao Vaš prethodnik Milan Vuković?
- Osnivanje jednog ili više prizivnih sudova nije primjereno sadašnjoj situaciji. O tome se može razmišljati za godinu ili dvije. Postoje brojna otvorena pitanja oko takvog suda vezana uz ovlasti toga suda, kadrovske probleme i slično. Nemamo ni zgradu niti opremu za takav sud. Sve to samo bi izazvalo dodatne troškove.
• Na Vrhovnom sudu ima oko 6.000 neriješenih predmeta. Kako to kanite riješiti?
- Do takvih zaostataka došlo je jer se čekalo na osnivanje visokog prizivnog suda. Vrhovni sud zbog toga je ostao nepopunjen te nam nedostaje još 12 sudaca. Ta nepopunjenost dovela je ne samo do zastoja u radu nego i do tih neuobičajeno velikih zaostataka. Založit ću se za što skorije popunjenje Vrhovnoga suda.
• Možete li konkretizirati svoju izjavu o tome da nitko osobnim ponašanjem ne smije dovesti u pitanje djelovanje hrvatske vlasti?
- Moja izjava odnosila se na to da neažurnost predmeta i sporo postupanje sudova dovodi do nezadovoljstva građana. Oni su zbog toga ogorčeni na novu hrvatsku vlast, jer smatraju da je zakazala u funkcioniranju.
• Što kao predsjednik Vrhovnoga suda možete učiniti da sudbena vlast bolje funkcionira?
- Na to mogu utjecati stvaranjem drukčije klime u odnosu prema radu i veće odgovornosti. Mora se znati da će sudac koji ne radi biti razriješen dužnosti. Kao predsjednik Vrhovnog suda, uvijek mogu dati takav prijedlog.
• Ovih su se dana čula upozorenja o tome da su sudovi dosta zaduženi i da bi neki zato mogli prestati s radom. Kakve su Vaše informacije o tome?
- Ta dugovanja proizlaze iz svakodnevnog rada sudova, a postoje među inim i veliki troškovi vještačenja. Ti će se troškovi i povećati kad sudovi pojačaju rad. Zato proračunska sredstva namijenjena radu sudova vjerojatno neće biti dovoljna. No, o tome skrbi Ministarstvo pravosuđa.
Ustavni sud ne preispituje odluke Vrhovnoga, ali kontrolira rad
• Poznato je da je bilo nesporazuma između Vrhovnoga i Ustavnog suda. Milan Vuković je, primjerice, tvrdio da Ustavni sud nema pravo preispitivati presude Vrhovnoga suda. Kakvo je Vaše stajalište?
- Ustavni sud ne preispituje odluke Vrhovnoga suda. Međutim, Vrhovni sud može donijeti neku presudu koja nije u skladu s Ustavom i tada Ustavni sud mora postupati po tužbi protiv takve presude. No, Ustavni sud je izvan i iznad svih triju vlasti, ali ima pravo na kontrolu ustavnosti njihova postupanja.
• Ubuduće neće biti većih napetosti između Vrhovnoga i Ustavnog suda?
- Uopće ih neće biti. Razumni smo ljudi i u Vrhovnom i u Ustavnom sudu postupamo u okvirima koje nam postavljaju Ustav i zakoni.
• Hoćete li nešto mijenjati u načinu rada u odnosu na Milana Vukovića?
- Za sada ne. Isključivo ću se baviti strukom i stvaranjem klime radinosti. Ne želim ulaziti ni u kakve sukobe niti se uplitati u tuđe ovlasti.
BILJANA BAŠIĆ |
