Kako, kao saborski zastupnik i predsjednik Koordinacije HDZ-a u Bavarskoj, objašnjavate zahtjeve za »brisanje« posebne liste za dijasporu, upitali smo Dragutina Kneževića, saborskog zastupnika i predsjednika koordinacije HDZ-a u Bavarskoj.
- Hrvati u Bavarskoj, a tako i drugdje u svijetu, imaju dojam da se sve želi prebrisati kao spužvom po ploči i da se zaboravlja što je hrvatsko iseljeništvo učinilo u stvaranju samostalne, nezavisne i demokratske Hrvatske. Hrvati u Njemačkoj, a riječ je o državi koja je prva priznala Hrvatsku u svijetu, neće biti u dvojbi komu će ponovno dati svoj glas.
• Ne čini li Vam se da se time žele i omalovažiti dosadašnji rezultati i uspon hrvatsko-bavarskih odnosa?
- Mnogi nekadašnji politički emigranti i socijalni doseljenici često se pitaju tko su pojedinci i grupe koji žele ponovno razdvajanje domovinske i iseljene Hrvatske i kojima smeta sloga. Sigurno je da na predstojećim izborima glasove neće dobiti oni koji sada dižu glavu, a zbog čije su politike Hrvati morali odlaziti u svijet. Bilo bi bolje da pogledaju što smo učinili u politici, gospodarstvu i kulturi i kako sve više bavarskog kapitala kola prema Hrvatskoj.
• U čemu se ogleda nova potpora bavarske vlade prema Hrvatskoj?
- Nedavno smo bili ugodno iznenađeni izjavom predsjednika bavarske vlade dr. Edmunda Stoibera, koji je nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem rekao da će se osobno založiti za proširenje gospodarske suradnje i preporučiti bavarskim tvrtkama dolazak u Hrvatsku. Konkretni programi potvrđeni su i u razgovoru ministra obnove dr. Jure Radića s dr. Ottom Wiesheuom, ministrom gospodarstva, prometa i tehnologije. Tada je rečeno da se uspješno odvija program gradnje mosta na Rijeci dubrovačkoj, da će Bavarci sudjelovati u gradnji autoceste Macelj - Krapina, u stvaranju konzorcija za projekt kanala Sava - Dunav, u turističkim investicijama i infrastrukturi.
• Spominjete bavarski kapital. Što je s ulaganjima hrvatskih poduzetnika i gdje je »zapeo« povratak?
- U razgovorima o povratku uvijek smo govorili o stvaranju uvjeta i boljeg ozračja za povratnike. Na njih se često nije gledalo kao na dobrodošle ljude. Mnogima su se naplaćivale »usluge«, a nije se davala pomoć. Ipak, ima mnogo primjera korisnih ulaganja i partnerstva. Na povratak računaju i mladi Hrvati rođeni u svijetu. U gradovima i županijama postoje programi za povratnike, ali je prejak činovnički mentalitet koji sputava korisne inicijative u povratku.
• Iseljenici uočavaju i nepravilnosti u nekim sredinama. Što traže od svojih zastupnika?
- Nitko ne zatvara oči pred problemima. Oni se vide u procesima privatizacije, neopravdanoga gomilanja kapitala i bogaćenja. Ljudi vjeruju da će se teškoće prebroditi i da će se Hrvatska razvijati kao pravna i socijalna država. Mnoge Hrvate smeta što su pojedinci i grupe pripravni za napade i rušenja, a ne za stvaranje.
Milan Sigeetić |
