Ministar pravosuđa Ivan Šimonović u razgovoru za Vjesnik govori o aktualnim temama iz njegova resora. Pravosudna tematika prevažna je za pristupanje Europskoj uniji, a u središtu je suzbijanje korupcije, kao i »tiha revolucija«, kako Šimonović naziva novi model izbora pravosudnih dužnosnika.

• Završen je projekt izobrazbe sudaca i državnih odvjetnika Phare 2005. Što će donijeti novi način izbora sudaca i tužitelja?
- Taj projekt bio je dragocjena pomoć za uvođenje transparentnih i objektivnih kriterija za izbor sudaca i državnih odvjetnika. Do kraja godine promijenit će se Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću, te Zakon o Pravosudnoj akademiji. Neke važne promjene su već provedene usvajanjem i primjenom Zakona o vježbenicima i pravosudnom ispitu. Vježbenici već dobivaju bolje i sustavnije obrazovanje, a potom polažu pravosudni ispit koji je objektiviziran, a postignuća kandidata mjerljiva. Ispit se piše pod šifrom, a pitanja na usmenom se izvlače. Pravosudni ispit daje određeni broj bodova svakom kandidatu, a ne kao prije samo prolaz ili pad. A tu se sad primjenjuje novi zakonski paket. Najuspješniji kandidati mogu, ako to žele, pristupiti psihološkom testu gdje se utvrđuje stabilnost potrebna za rad u pravosuđu, a nakon toga se provodi razgovor gdje se mjere njihove predispozicije za suca odnosno državnog odvjetnika. Potom kandidati ulaze u Državnu školu za pravosudne dužnosnike, u kojoj uglavnom prolaze praktičnu obuku u sudovima i državnim odvjetništvima. Oni koji polože završni ispit u toj školi rangiraju se prema postignutim rezultatima u svim fazama školovanja za suce odnosno državne odvjetnike. Prema redu prvenstva, zasnovanom na rezultatima, biraju raspoloživa mjesta u sudovima ili državnim odvjetništvima u kojima žele raditi. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja u Državnoj školi, polaznici će u sudovima biti zaposleni kao viši savjetnici, a u državnim odvjetništvima kao savjetnici. Nakon završetka škole, odmah će biti zaposleni kao suci, odnosno zamjenici državnog odvjetnika. Tako će se skratiti ulazak u profesiju na dvije godine i neće, kao što je sada slučaj, na to da postane sudac ili tužitelj netko morati čekati i po deset godina ili uopće ne dočekati. Predviđeno je da će Državna škola za pravosudne dužnosnike početi raditi u listopadu sljedeće godine.
 

• Hoće li sudačka profesija biti zatvorenija za odvjetničke vježbenike ili pravnike iz gospodarstva?
- Dovoljno je reći da smo 2007. i 2008. imali po jednog izabranog suca koji je ušao u tu profesiju a da nije prije toga bio savjetnik u sudu. Prema novim rješenjima, bit će moguće da, pod istim uvjetima, državnu školu upišu svi koji to žele i imaju stručne kvalitete. Vijeće Europe već je davno pozvalo sve svoje članice da nakon pravosudnog ispita uvedu dodatnu obuku za pravosudne dužnosnike.
• Neće li suci nakon što uđemo u EU morati napraviti kopernikanski obrat da bi se prilagodili europskim pravilima?
- Suci će morati prihvatiti i uključiti se u cjeloživotno obrazovanje. Ono je istodobno njihovo pravo i njihova dužnost. Osim poznavanja vlastitog pravnog poretka, trebat će pratiti i europske direktive i praksu Europskog suda pravde u Luxembourgu. Sve to omogućit će im dodatno osnažena Pravosudna akademija koja će postati neovisna institucija s vlastitim proračunom. Jedna od njezinih uloga jest i stalno obrazovanje pravosudnih dužnosnika. Već dosad je 16.000 polaznika bilo uključeno u njezine programe, što znači da je svaki pravosudni dužnosnik već nekoliko puta bio na edukaciji. Toga će ubuduće biti još više.
• Kao pravni stručnjak, kako ocjenjujte potpisivanje Arbitražnog sporazuma?
- Nisam operativno sudjelovao u pregovorima o Sporazumu, ali bio sam pravni savjetnik hrvatskog izaslanstva u Daytonu te operativno vodio pregovore sa Srbijom o normalizaciji odnosa nakon rata, i znam koliko je teško naći svima prihvatljive kompromise. I ovaj je Sporazum dalekosežan po svojim posljedicama te ima važnu pravnu, ali i političku dimenziju. Dovršetak pregovora s EU-om hrvatski je strateški prioritet. S druge strane, Slovenija koristi svoje članstvo u EU da bi ojačala svoj pregovarački položaj. U pravnom smislu, potpisani Sporazum o arbitraži nije bez rizika na koje upozoravaju neki moji kolege. Ipak, arbitraža će najvjerojatnije završiti najliberalnijim mogućim režimom za Sloveniju, ali bez smanjivanja područja pod suverenošću Republike Hrvatske. Dakle, u području pojasa hrvatskog teritorijalnog mora između teritorijalnog mora Slovenije i otvorenog mora, Slovenija će steći neka dodatna prava u odnosu na minimum koji joj trenutačno jamči međunarodno pravo, a da time Hrvatska neće previše izgubiti.
• Je li moguć i drukčiji ishod arbitraže?
- Da, ali on nije vjerojatan. Kada o tome ne postoji izričita suglasnost, nego samo neke namjerno nejasne formulacije koje su unesene kao politički kompromis, ne vjerujem da će arbitraža odstupiti od odlučivanja utemeljenog na međunarodnom pravu i običajima. Dobitke od Sporazuma i rizike za Hrvatsku treba trezveno procijeniti. Uzevši sve navedeno u obzir, podržavam Sporazum. Zašto? Zato jer bolji Sporazum u realnim okolnostima ne možemo postići, jer trebamo uhvatiti europski vlak i jer, prema mojoj ocjeni, njime više dobivamo nego gubimo.
• Novost je uvođenje europskog uhidbenog naloga, a očekuje sepotpisivanje bilateralnih ugovora o izručenju državljana zemalja u regiji. Kad bi se to moglo realizirati?
- Mislim da će sve to ići razmjerno brzo. Da bi postala članica EU-a, Hrvatska mora prihvatiti uzajamna izručenja za sva kaznena djela sa svim zemljama članicama Unije. Ali, ustavne promjene omogućit će uzajamno izručenje i ako postoji bilateralni ugovor i s ostalim državama. Iznimno je važno da takve ugovore sklopimo s državama jugoistoka Europe. S obzirom na političku situaciju, teško je za očekivati da će se takvi ugovori moći sklapati za sva kaznena djela. Ministri pravosuđa iz zemalja regije prihvatili su da, čim nam to promjene našeg Ustava omoguće, potpišemo takve ugovore za djela organiziranog kriminala i korupcije.
• Europski uhidbeni nalog odnosi se i na izručenje naših državljana koji se već nalaze na tjeralicama u zemljama EU-a. Prema MUP-ovim podacima, takvih osoba je više od stotinu. Kako će reagirati naše pravosuđe?
- Čim Hrvatska postane članica EU-a, morat će živjeti i raditi po njezinim pravilima. To uključuje i izručenje svojih državljana u članice EU-a, kao i obrnuto. Ipak, u izručenjima ne postoji automatizam, nego treba ostvariti pretpostavke definirane domaćim zakonodavstvom.
• Na zagrebačkom Županijskom sudu donesena je prva, još nepravomoćna presuda, koja osim zatvora uključuje i oduzimanje nezakonito stečene imovine.
- Kada sam je predstavio u Saboru kao oštricu programa za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ta odredba je toplo pozdravljena, ali je bilo sumnji hoće li oduzimanja nezakonite imovine doista i biti i u praksi. Čvrsto vjerujem da će praksa uskočke vertikale dovesti do oduzimanja imovine i daleko veće vrijednosti nego ove sadržane u ovoj, zasad nepravomoćnoj presudi. Dobit će biti korisna nadopuna našem napaćenom proračunu. Osim toga, ovakve presude dovest će do značajnog preventivnog učinka. Mnogi će shvatiti da previše riskiraju daljnjim bavljenjem korupcijom i organiziranim kriminalom.
• Što će biti s upravljanjem tom oduzetom imovinom?
- Osnovana je radna skupina koja treba dati stručno mišljenje o tome treba li osnovati posebnu agenciju za upravljanje oduzetom imovinom ili ne. Komparativna iskustva drugih zemalja su različita. No, to nije najvažnije. Presudno je da imamo uskočku vertikalu koja funkcionira: policijski Uskok, Uskok i specijalizirana sudska vijeća, te da je postupanje brzo i učinkovito.
• Kad će biti donesen novi Kazneni zakon i što su glavne promjene?
- Taj zakon ne ulazi u europska mjerila i nema fiksne rokove, ali bih volio da bude usvojen do ljeta. Radna skupina marljivo radi i uskoro ćemo izaći pred Vladu sa smjernicama novih rješenja. Nakon što je Radna skupina razmotrila opći dio, sada počinje još osjetljiviji dio izrade posebnog dijela Kaznenog zakona. U raspravu o pojedinim rješenjima, osim politike i struke, treba uključiti i širu javnost. Već sada svi zainteresirani, uključujući i građane, o tome mogu iznijeti svoje mišljenje na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa (www.pravosudje.hr) gdje mogu komentirati radnu verziju zakonskog teksta. Bilo bi poželjno, iz političkih i moralnih razloga, da novi Kazneni zakon u Hrvatskom saboru bude usvojen konsenzusom.
• Hoće li poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima biti deblokirano do kraja ove godine?
- Nadam se da hoće. Tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz sredinom studenog, u pisanoj formi, podnosi svoje izvješće Vijeću sigurnosti koje uključuje i ocjenu hrvatske suradnje sa Sudom, a pred Vijeće sigurnosti će ga predstaviti početkom prosinca. Očekujem stoga da će do kraja prosinca poglavlje 23. biti deblokirano. Međutim, odmah nakon deblokade ne otvaraju se pregovori s EU-om. Prvo slijedi poziv Hrvatskoj da podnese svoje pregovaračko stajalište, a potom se očekuje pregovaračko stajalište koje podnosi Europska komisija, nakon konzultacija s državama članicama Unije. Pregovaračko stajalište EU-a uključuje i smjernice za zatvaranje poglavlja 23. Nakon deblokade, do početka pregovora o tom poglavlju proteći će vjerojatno oko dva mjeseca. No, dobra je vijest da vjerujem da sa smjernicama za zatvaranje poglavlja 23. Hrvatska neće imati većih problema. Istina, za očekivati je da će se poglavlje 23. držati otvorenim dok god je otvoreno bilo koje drugo poglavlje. Nakon loših iskustva s nekim novopridošlim članicama, poglavlje o pravosuđu upravo je uvedeno da se države potaknu na sređivanje stanja u tom području. Smatram da Hrvatska, kad jednom budu zatvorena ostala poglavlja, neće imati problema sa zatvaranjem poglavlja o pravosuđu. Već sada smo postigli dobre rezultate na tri ključna područja važna za EU, a to su borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, ubrzanje rješavanja predmeta, te neovisnost pravosuđa o politici.
• Što je s uvođenjem probacijskog sustava koji bi trebao smanjiti broj zatvorenika u zatvorima?
- Uvođenje sustava probacije odnosno nadzirane slobode znači smanjenje pritiska na zatvore. Za počinitelje lakših djela omogućit će se da ne odlaze u zatvor, nego da kaznu izdržavaju u uvjetima nadzirane slobode, uz redovite provjere i, ako je potrebno, tretmane liječenja od alkoholizma ili narkomanije. Dio osuđenika, osim dijela vremena koji provedu na poslu, ostatak moraju provesti u kućnoj izolaciji. Osim probacije, nastavlja se i unaprjeđivanje uvjeta u zatvorima. Dograđuje se zatvor u Glini i proširuju kapaciteti u Remetincu. Za Remetinec, polovica sredstava osigurat će se kreditom Banke za razvoj Vijeća Europe. Razrađuje se i projekt gradnje najvećeg zatvora u Hrvatskoj. No, to će morati pričekati bolja vremena, bez obzira na to što će se pola troškova financirati spomenutim kreditom.

Biljana Bašić