ZAGREB, 30. srpnja – Prije tjedan dana u Beču su se okupili čelnici europskih socijaldemokratskih stranaka, a neki od njih su i čelnici svojih država, da bi na kongresu raspravili o Paktu o stabilnosti, dokumentu koji je upravo prihvaćen u Sarajevu. Ivica Račan, predsjednik SDP-a, prisustvovao je tom kongresu, a prve Račanove reakcije o Paktu, po povratku iz Beča, bile su pozitivne. Gdje su temelji takva SDP-ova razmišljanja, pitamo potpredsjednika stranke dr. Zdravka Tomca.

• Treba li se dijelom i pribojavati Pakta o stabilnosti, kako to upozorava Dražen Budiša, ili su priče o nekoj jugoslavenskoj konfederaciji neosnovane, kako tvrdi Ivica Račan?
- Račan je u Beču, u ime stranke, rekao da će SDP, bio na vlasti ili u oporbi, biti čvrsto jamstvo čuvanja nacionalnog suvereniteta i samostalnosti Hrvatske. Rekao je i da nećemo dozvoliti pokušaje da se bilo kakvim institucionalnim ili drugim vezama ograničava samostalnost Hrvatske te da je se tjera u regionalne obveze koje nisu u nacionalnom interesu. Čak i kad bi netko izvana pokušao vratiti povijesni kotač i smjestiti Hrvatsku tamo gdje to nije želja i interes hrvatskog naroda - ne bi uspio. Nema realne opasnosti da se to dogodi. Treba biti oprezan, ali ne treba preuveličavati te opasnosti. Iz uvjeravanja koja smo dobili od ozbiljnih ljudi i prema onome što znamo, Pakt je deklaracija u kojoj se ne samo države jugoistočne Europe već i svi bitni svjetski čimbenici obvezuju da će pomoći da se ovaj dio Europe stabilizira, demokratizira i gospodarski razvije. Hrvatska ima izgleda da bude važna zemlja koja će pomoći demokratizaciji ovog prostora. Ona sad ima inicijativu koju je imalo Ministarstvo vanjskih poslova, bez obzira na podmetanja iz HDZ-a.
 

• Je li Račan dobio u Beču jamstva zapadnih političara glede Pakta?
- Ne samo u Beču! Nedvojbeno je da socijaldemokrati Njemačke i Engleske, kao i SAD, žele Hrvatsku kao stabilnu demokratsku državu. U svim tim kontaktima oni kažu da nisu ni za HDZ niti za SDP, već za snage koje će ostvariti modernu i europsku Hrvatsku. Smatramo da o čuvanja nacionalnog i državnog identiteta ne smije biti spora među strankama i da treba tražiti najširi konsenzus, a mislim da ćemo ga i postići. Uvijek će biti snaga koje su za izolaciju. Hrvatska mora shvatiti da svoje nacionalne interese mora tražiti u sklopu općih svjetskih trendova, a ne protiv njih.
• Neke naše desne stranke najavljuju demonstracije, uspoređujući potpisivanje Pakta s nacionalnom izdajom.
- To je demokratsko pravo na drukčije mišljenje, pravo i da prosvjeduju, ali mislim da neće dobiti veliku podršku. Definicija prihvaćanja Pakta kao nacionalne izdaje je pretjerana, a baš pretjeranom kritikom oni gube podršku. Ne uzbuđujemo se previše zbog desničarskih i eurofobskih koncepcija, jer Hrvatska ne smije biti izolirani otok. Dio suvereniteta mora se ostvarivati zajednički u transdržavnim i transnacionalnim oblicima suradnje, a oni koji to ne shvaćaju, izvan su vremena i prostora.
• U nekim zapadnim medijima (»Die Welt«) pojavile su se kritike bečkog skupa, jer da su socijaldemokrati iskoristili stranački skup za raspravu o Paktu. Je li socijaldemokracija u Europi toliko jaka da tako pristupa Paktu?
- To je odraz snage socijaldemokracije, a treba reći i da je Pakt - koncepcija socijaldemokrata. Pogledajte kako funkcionira Vijeće Europe. Tamo izaslanstvo hrvatskog Sabora nema svoj klub, već su zastupnici u izaslanstvu podijeljeni po strankama. Pakt je projekt socijaldemokrata, pa je i normalno da oni među sobom na stranačkim skupovima žele čuti različita mišljenje. Mislim da je dobro što su čuli Kučana, Račana, Đukanovića, oporbu iz Srbije, Lagumdžiju, jer se na tim skupovima može otvorenije razgovarati, nego što će se razgovarati u Sarajevu. Razgovori u Beču pomogli su da se uklone neke zablude i moguće pogreške. Mi smo inzistirali da to bude Pakt u kojem se prihvaćaju načela i obveze međunarodne zajednice, obveze financijskih institucija, da se pomogne da ovo područje prihvati međunarodne standarde... Ako je bilo nekih ideja o konfederaciji na zapadnom Balkanu, one su odbačene. To je zasluga hrvatske vlasti i Ministarstva vanjskih poslova, ali i nas socijaldemokrata. Dobro je što se na neku nespretnu formulaciju ponekad oštro reagira i time joj se daje veće značenje kako bi se svaka opasnost uklonila. Zato mislim da je u redu ono što je Budiša rekao - sad se govori o zapadnom Balkanu pod navodnicima i kaže se da je to termin koji ne znači nikakvu instituciju ili regiju. Možda bi bilo bolje da se taj termin potpuno izbaci i da se govori samo o Paktu.
• Rekli ste da zapadni Balkan ostaje u Paktu kao termin, a ne kao institucija. No, Račan je u Beču rekao da Hrvatska, zemljopisno, dijelom pripada Balkanu.
- Hrvatska zemljopisno pripada i Balkanu i Mediteranu i srednjoj Europi, ali politički, kulturno, mentalno i povijesno pripada srednjoj Europi. Nas na Balkan vuče BiH, koja je potpuno zemljopisno na Balkanu. To je jedan od razloga zbog kojeg se smatra da bez Hrvatske nije moguća stabilizacija cijelog područja. I ja bih bio protiv Pakta da u njemu nisu Slovenija i Mađarska. Čak smatram da tu spadaju još neke srednjoeuropske zemlje, naročito ako se želi stabilizirati cijelo područje. No, mislim da, što se tiče socijaldemokrata, nema nekih drugih namjera glede Pakta. Iluzorno je da se sad hoće vratiti neka Jugoslavija, kao što govore neki u Hrvatskoj, nakon što su socijaldemokratske vođe odlučili bombardirati Beograd i optužiti Miloševića. Raspad Jugoslavije je definitivan, a mislim da je Pakt traženje izlaza za Crnu Goru i Kosovo te da će se i krnja Jugoslavija raspasti.
• U nekim zapadnim medijima gotovo se sa zgražanjem konstatiralo da je na skup socijaldemokrata u Beču pozvana i srbijanska oporba. Po čemu su to Đinđić i Drašković socijaldemokrati?
- Zapad, a ne samo socijaldemokrati, grozničavo traže alternativu Miloševiću. On je vrlo vješto znao uništiti i poraziti oporbu. Sada se ponovno traži neka alternativa pri čemu Zapad često luta. No, treba reći da je u Beču bio Nenad Čanak, predstavnik socijaldemokrata.
• Ako je Pakt o stabilnosti socijaldemokratski plan, je li to jedan od razloga zašto je dio HDZ-a kritičan prema njegovim dijelovima?
- Mislim da za to nemaju argumenata, jer su upravo Schröder, Jospein i Blair, kad su došli na vlast u Njemačkoj, Francuskoj i Britaniji, povukli poteze koje nisu oni koji su dotad bili na vlasti. Znalo se da nema mira dok se ratni stroj »Velike Srbije« ne zaustavi silom. Amerika nije mogla intervenirati bez suglasnosti te tri zemlje, što se i dogodilo kad je u njima došlo do smjene vlasti. Račanovi istupi i način na koji je on primljen u Beču, kao i druge veze, pokazuju da se naši stavovi prihvaćaju. Zato Račan može reći da mi nećemo nešto prihvatiti, jer se uvažava ono što mi kažemo.

DEAN SINOVČIĆ