ZAGREB, 2. kolovoza - Je li pred Hrvatskom doista prijeteća opasnost od sankcija, zbog njezine tobožnje »neposlušnosti« u suradnji sa haškim Sudom, kako se to nagovješćuje prilično bombastično u hrvatskom tisku?.
Naime, u izjavi koju je za »Glas Amerike« dao analitičar za trgovinske sankcije neovisnog instituta CATO iz Washingtona Mark Goroombridge, a koju je u ponedjeljak prenio Jutarnji list, gospodarske bi se sankcije, jasno ako bi uopće bile uvedene, ponajprije odnosile na embargo na naftu, određene prehrambene proizvode kao i proizvode visoke tehnologije i infrastrukturu.
O mogućnosti nametanja gospodarskih sankcija Hrvatskoj i navodnoj nesuradnji Hrvatske s Haaškim sudom, razgovarali smo s ministrom Šeparovićem.

• Hoće li Hrvatska ipak izručiti dokumente vezane uz akciju »Oluja« Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu ili ostajete pri svojoj izjavi da to neće biti učinjeno ni pod koju cijenu, pa čak ni cijenu sankcija koje se ponovno spominju?
- One koji sada lansiraju priče da ćemo dobiti sankcije, treba pitati koji su njihovi izvori. To je stav onih koji tvrde »što gore, to bolje« i osporavaju svaki naš potez koji pokazuje državotvornost i čvrstoću te jasnoću u stavu da treba zaštititi nacionalne interese. Ne može Hrvatska izručiti podatke o svojoj vojsci, o svojoj vojno-redarstvenoj akciji, a da time ne naruši svoj sustav vrijednosti. To vrijedi za načela suvereniteta svake države i sigurnosti koja se ponajprije ogleda u pitanjima vojne sigurnosti i vojnim pitanjima neke države.
 

• Izjavili ste da će u Haag biti isporučeni dokumenti koji se odnose na akcije u Medačkom džepu i Pakračkoj poljani, ali ste i decidirano ustvrdili da dokumenti vezani uz »Oluju« ni pod koju cijenu neće doći u Haag. Ostajete li i dalje pri svom čvrstom stavu?
- Ne, ni pod koju cijenu ih nećemo dostaviti. Hrvatska će otvoriti taj problem i pravno pitanje smije li se od države koja sama uspostavlja suverenitet nad svojim područjem tražiti da napušta kriterije elementarne sigurnosti zemlje. Pokušajte pitati američkog ministra obrane ili pravosuđa da Vam kažu koliko je bilo ubijenih u vijetnamskom ratu i je li točno da je ubijeno milijun Vijetnamaca i 50.000 Amerikanaca? Budite sigurni da Vam neće odati tajnu i otkriti podatke! Mi ništa ne krijemo, jer je »Oluja« bila kratka, dopuštena i međunarodno priznata akcija, izvedena vojno i politički, kojom se uspostavio suverenitet nad jednim dijelom Hrvatske, dok smo suverenitet nad drugim dijelom, Podunavljem, uspostavili mirnom reintegracijom. Nije bilo međunarodnog sukoba, nije bilo ni oružanog sukoba u smislu međunarodnoga humanitarnog prava. Ne negiramo da je bilo počinjenih zločina, jer svaki rat prate nepoželjne nuspojave. Nikad nisam tvrdio da zemlja koja je napadnuta ili, kao u ovom slučaju, oslobađa svoj prostor, ne može imati pojedinaca koji se ponašaju na međunarodno pravno nedopušten način. Zato priznajemo da je bilo ispada i incidenata, kaznenih djela te zločina nekih pojedinaca protiv kojih smo vodili postupke, a i još ih vodimo. I sada u zatvorima imamo znatan broj osuđenika koji su osuđeni zbog toga, pripadali su hrvatskim postrojbama, a suđeni su i proglašeni krivima te kažnjeni, pa odslužuju kaznu.
• Imate li saznanja o tome jesu li dokumenti vezani uz akcije u Medačkom džepu i Pakračkoj poljani doista već isporučeni u Haag?
- Oni su krenuli iz Ministarstva pravosuđa i već su trebali biti na Sudu u Haagu. Moramo naglasiti da Hrvatska surađuje s Haaškim sudom, a mi ćemo mu uskoro, kako bismo ga podsjetili, iako oni to tamo znaju, isporučiti »Bijelu knjigu« u kojoj će stajati u čemu smo sve s njima surađivali. Ona će bjelodano pokazati da ne stoji optužba glavne tužiteljice Louise Arbour da Hrvatska ne surađuje sa Sudom. Uopće ne možemo zamisliti da bi Vijeće sigurnosti donijelo odluku o tome da Hrvatska ne surađuje sa Haaškim sudom! Jer Hrvatska surađuje, a prije nego što bi Vijeće sigurnosti uopće o tome odlučivalo, imat će našu »Bijelu knjigu«.
• Što je s izručenjem Mladena Naletilića-Tute i Vinka Martinovića-Štele, što je također jedan od »kamena spoticanja« između Hrvatske i glavne haaške tužiteljice?
- Što se tiče Tute, protiv njega se vode dva postupka. Jedan je utvrđivanje postoje li uvjeti za izručenje Sudu, a drugi postupak koji se vodi je kazneni, u kojem je optužen da je počinio neka kaznena djela za koja mu se ovdje sudi, a nisu identična s onim djelima za koja je optužen u Haagu. Želimo dovršiti kazneni postupak protiv optuženika u svojoj zemlji, ali ne kako tvrdi Arbourova, po kojoj će Haaški sud osam godina čekati Tutino izručenje, jer se postupak nalazi pred samim završetkom. Pretpostavljam da će postupak uskoro biti pred Vrhovnim sudom, ali ne mogu na to utjecati. Znamo da je predmet već pred tim sudom, a kako se radi o hitnosti, nema razloga da se usporava rješenje, nema ni takvu direktivu, niti bi je imao. Vidjeli smo da se postupak za Štelino izručenje zaista vodi brzo.
• Mislite li da bi Štela već ovoga tjedna mogao biti izručen Haagu, kao što ste najavili?
- Da, mogao bi biti izručen odmah. To je naš interes, a i on to želi. Izručit ćemo ga čim Vrhovni sud donese pravorijek. Ako to bude oslobađajuća presuda, situacija će biti sljedeća: Hrvatska je zadovoljila svoj nacionalni princip, postupak je proveden, mi ćemo ga izručiti, ali ćemo inzistirati na tome da se nad njim izvrši kazna za zločine, ako bude osuđen.
• Dakle, ministre, uopće se ne plašite mogućnosti da bi Hrvatskoj mogle biti uvedene sankcije zbog optužba o nesuradnji s Haaškim sudom?
- Ne, apsolutno se ne plašim, jer bi to bilo protiv razuma i pravde!

Andrea Latinović