Među ostavkama i smjenama u Vladi, o kojima se spekulira već dulje vrijeme, jest i ostavka ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata dr. Jurja Njavre. Aktualna je zbog ovih dana napetih odnosa Hrvatske s Haaškim sudom, i ministrove odluke da ode s te dužnosti, ako Mladen Naletilić Tuta bude izručen Haagu.
• Hoćete li dati ostavku sad kad je poznato da je Županijski sud odlučio udovoljiti zahtjevu Haaga i izručiti Tutu?
- Ostajem pri ponuđenoj ostavci, a na Vladi je da ju prihvati ili ne. Mislim da je to atak na dostojanstvo hrvatskih branitelja. Da me netko ne bi krivo shvatio, meni je Tuta samo sinonim za sve hrvatske branitelje. Negdje moramo staviti točku. Ako nastavimo ovako bojim se da će biti još Tuta. Mislim da je za mene kao ministra hrvatskih branitelja, ostavka i moralna obveza prema hrvatskim braniteljima i dostojanstvu Domovinskog rata. Na taj način bar pokazujem svoj prosvjed zbog onoga što nam radi Haag.
• Kako su drugi ministri na to reagirali?
- Mislim da je to bilo za očekivati.
 

• Što mislite, hoće li Vlada prihvatiti Vašu ostavku i što ako je ne prihvati?
- Hoće li Vlada prihvatiti moju ostavku ne znam, a ukoliko je ne prihvati, znat ću donijeti odgovarajuću odluku.
• Mislite li da će pritisci međunarodne zajednice prestati nakon što udovoljimo posljednjim Haaškim zahtjevima?
- Nemojmo se zavaravati da će oni nakon gospodina Naletilića kazati sad je dosta. Znamo na što se cilja, na vrh države, na samog Vrhovnika. Intencija je cijelo vrijeme kojekakva ponuda regionalne asocijacije balkanskog tipa što hrvatska Vlada, hrvatski narod, predsjednik hrvatske države neće i ne mogu nikad prihvatiti. Izdvojili smo se iz Jugoslavije jer želimo sami odlučivati o svojoj sudbini.
Kako je još uvijek Jugoslavija miljenica svjetskih moćnika, oni teško prihvaćaju Hrvatsku kao samostalnu državu, i trude se pronaći načina da je bilo kako pritišću da bi učinili ono što njima odgovara. Hrvatska ima dovoljno snage tome se oduprijeti.
• Haag traži dokumente o zločinima u »Bljesku« i »Oluji«. Što Vi mislite, je li bilo masovnih zločina za koje se Hrvatsku sad optužuje?
- Kategorički tvrdim da tijekom Domovinskog rata, pa i za vrijeme akcija Bljesak i Oluja, nije učinjen niti jedan masovni zločin koji bi se mogao pripisati hrvatskom narodu koji se, kao što je svima dobronamjernima poznato, samo branio, a tijekom Bljeska i Oluje i oslobodio svoj okupirani pobunjenički teritorij. Kategorički tvrdim i kao sudionik Domovinskog rata, a i kao liječnik koji je bio u žiži ratnih zbivanja, da nije bilo nikada nijedne zapovijedi da bi se počinio bilo kakav zločin. Ako je tijekom Bljeska i Oluje i počinjeno koje zlodjelo, Hrvatska će ga procesuirati.
Uostalom to se može vidjeti u Bijeloj knjizi koja je upućena svim relevantnim međunarodnim čimbenicima. Ne znam da je igdje u svijetu postojao humani rat, pa uz sve zlo koje rat sa sobom nosi, događaju se zlodjela. Međutim, čudi me i zaprepašćuje činjenica da za grobnice poput Ovčare i Škabrnje, a uz njih je još oko 120 masovnih grobnica u Hrvatskoj, počinitelji zločina, iako se znadu, nisu procesuirani. I gotovo da polako padaju u zaborav. Također sam nesretan i zbog toga što se predstavnici različitih humanitarnih organizacija, koje smo mi široka srca primili, omogućili im slobodan i nesmetan rad, ne pojavljuju prilikom obilježavanja mjesta masovnih grobnica, niti izražavaju svoju sućut.
• Mislite li da Hrvatska nije trebala odgovoriti na zahtjeve Haaškog suda predajom Tute i dokumenata o »Bljesku« i »Oluji«?
- Hrvatska Vlada je razmatrala zahtjeve Haaškog suda, a odluke su na sjednici prihvaćane jednoglasno. Držim da moramo dobiti od Haaškog suda, uvjetno rečeno, kompenzaciju za to, ako se doista radi o suradnji. Naravno, moramo surađivati, jer nas na to obvezuje Ustavni zakon o suradnji s Kaznenim sudom u Haagu. Ali, i Haag treba surađivati s nama.
• Često se čuju prigovori branitelja da dobivaju bezvrijedne dionice. U kojoj je sad fazi podjela dionica braniteljima?
- Da bi počeli taj posao, moramo najprije točno znati koliko imamo branitelja. Broj branitelja se, naime, stalno povećava. Moram se opet vratiti na Haag i karikirati - ako nastavimo slati branitelje u Haag, oni će morati jedan cijeli grad isprazniti, i to ne mali, da bi sve branitelje tamo strpali, jer radi se o 450.000 ljudi.
• Kako to da se sad, četiri godine nakon rata, javlja toliki broj branitelja?
- Stalno pristižu nove zamolbe Ministarstvu obrane i unutarnjih poslova da se određenim grupama prizna status hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Jer, s tom potvrdom oni ostvaruju prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Za podjelu dionica moramo znati koliko ima branitelja, a potom odrediti mjerila. Pri određivanju mjerila moramo voditi računa o trenutku stupanja u redove hrvatskih branitelja, o vremenu provedenom u postrojbama itd. Pri podjeli dionica će se predložiti da se sve dionice ulože u zajednički fond na određeno vrijeme, da bi se izbjeglo torbarenje dionicama. Dionice iz tog fonda bi mogle poslužiti kao hipoteka za životne potrebe hrvatskih branitelja. Većim dijelom smo mjerila za dodjelu dionica i uradili. No, moramo čekati odluke Sabora i Vlade o tome koja poduzeća još idu u privatizaciju. Zasad se zna da će hrvatski branitelji dobivati sedam posto dionica Telekoma, vjerujem da će dobiti i dionice Croatia osiguranja i ostalih javnih poduzeća.
• Otkud nam sad 450.000 branitelja?
- Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ne utječe na njihovu brojnost. To pitanje rješava se u Ministarstvu obrane i unutarnjih poslova.
• Kako tumačite činjenicu da su status branitelja dobivali i činovnici u policijskim stanicama s ratnog područja?
- Neki su bili široke ruke kad su izdavali potvrde i to nam je sad problem. No, nažalost, imamo propise kojima je to dopušteno, a najbolje takve propuste uočavaju sami branitelji koji nam se zbog toga i žale...
• Hoće li se zbog svega u neko dogledno vrijeme dogoditi revizija među braniteljima?
- Mi stalno radimo na neki način reviziju, te imamo podatke za sumnjive invalide i okolnosti stradavanja. U tijeku je revizija vojnih mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida. Držim da ćemo ipak doći do jednog određenog broja onih kojima nije mjesto među hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
• Što je pokazala revizija generala Červenka?
- Budući da je zakonski bilo ograničeno na godinu dana to povjerenstvo je stručno i pošteno učinilo oko 5000 revizija.
• Kad se govorilo o štednji u državi, na svim razinama, bilo je govora o ukidanja povlastica. Hoće li se braniteljima ukinuti povlastice na uvoz automobila?
- Ministarstvo hrvatskih branitelja je bilo protiv toga. to velik problem, lani je primjerice uvezeno oko 95.000 automobila a čuli smo koliko imamo branitelja.
• Kakav je odnos medija prema hrvatskim stradalnicima? Jesu li zaboravljeni, kako često upozoravaju?
- Mislim da je to točno. Jedino su branitelji na prvom mjestu kad se apostrofiraju u negativnom svjetlu, ili se dogodi incident, ili branitelj, ne daj Bože, učini samoubojstvo.
• Što Vi kao Vukovarac mislite o (ne)povratku u Vukovar? U čemu je problem?
- Većina Vukovaraca se želi vratiti pa i moja obitelj. No kad se govori o postotcima povratka treba uzeti u obzir da je dosta ljudi i umrlo u progonstvu. Kad ljudi budu imali krov nad glavom i osigurano zaposlenje, neće biti ni straha od povratka. Siguran sam da će se Vukovarci vratiti svojim kućama.

Miroslava Rožanković