• Gospodine Šeks, kako komentirate najave šestorice o saborskom aktualiziranju njihova prijedloga izbornog zakona?
- Prijedlog izbornog zakona, koji su svojedobno oporbena šestorica uputili u saborsku proceduru, raspravljen je, rasprava je zaključena i još samo preostaje glasovanje o tom prijedlogu. Prema tome, nema otvaranja rasprave o prijedlogu promjena izbornog zakona koji je već raspravljen u Saboru.
• To, dakle, znači da nema rasprave, već će se o tome samo glasovati.
- Formalno, prijedlog mora doći na glasovanje, osim ako ga šestorica ne povuku. Što se tiče samog merituma, o njemu se više neće raspravljati. Može se raspravljati samo posredno, u povodu prijedloga koji je HDZ uputio u proceduru. Postoji i treća varijanta, a to je da šestorica upute novi prijedlog promjena izbornog zakona, ali to bi bilo nevjerojatno. Znači, ta najava - da će šestorica aktualizirati rješenja iz starog prijedloga zakona - politička je izjava koja neće doći do Sabora. A o HDZ-ovu prijedlogu izbornog zakona raspravljat će se u Zastupničkom domu 23. ili 24. rujna, a 16. ili 17. rujna u Županijskom domu. Tad ćemo reći da smo izborni zakon već potpisivali, usuglašavali se o njemu, raspravljali s oporbom, pa neka onda oni kažu zašto žele aktualizirati stari prijedlog.
• Znači li to da su šestorica u ovom slučaju zanemarila saborski poslovnik?
- Vjerojatno su to previdjeli. No, zanimljiva je činjenica da su, u svim mogućim potpisanim sporazumima i u svim naknadnim susretima, šestorica čvrsto stajali kod rješenja izbornog zakona koja su uglavljena 25. svibnja. Ako bi se pošlo od toga da se nisu ispunila njihova očekivanja da će sadržajno biti točno određenih promjena u Zakonu o HRT-u, kako su to šestorica zamišljala, pitanje je zašto se onda odustaje od određenih rješenja u izbornom zakonu.
• Znači li to da šestorica kontriraju HDZ-u kod izbornog zakona radi forme, a ne radi sadržaja?
- To je potpuno nezrelo, jer se radi o dva projekta zakona - izbornom zakonu i Zakonu o HRT-u. Ako se u jednom postigne potpuna suglasnost, a u drugom se ne postigne ništa, onda se postavlja pitanje vjerodostojnosti tvrdnji koje kažu da, ako HDZ nije pristao na sadržajne promjene Zakona o HRT-u, onda šestorica odustaju od svih rješenja iz izbornog zakona. To, po meni, pokazuje izgubljenost kompasa.
• I Ivica Račan i Dražen Budiša tvrde da im je Zakon o HRT-u važniji od izbornog zakona.
- Kada smo potpisivali sporazum od 25. svibnja nismo razgovarali o tome kakav bi bio karakter promjena Zakona o HRT-u. Neistinite su tvrdnje da HDZ nije pristao na promjene Zakona o HRT-u, jer smo na njih pristali, čime se bavila paritetna radna skupina. Nije istina da nismo pristali na nikakve promjene kad smo pristali na oporbeni odbor za javnost, a sami smo predložili vijeće slušatelja i gledatelja. Ta oba tijela bi, zajedno s Vijećem HRT-a, imala utjecaj na uređivačku politiku i program HRT-a. Dakle, nismo odbili pregovore o izmjeni Zakona o HRT-u, niti smo odbili dio oporbenih prijedloga o HRT-u. Oporba je prekinula razgovore, a Budiša je na konferenciji za novinare rekao da će se pregovori nastaviti kad se objavi datum izbora.
• Ostatak oporbe kritizirao je Račana i Budišu da olako prihvaćaju neke HDZ-ove prijedloge oko izbornog zakona, naročito kod rješenja glasovanja dijaspore. Smatrate li da su oni sad preuzeli inicijativu u šestorici?
- U sporazumu od 25. svibnja stoji da šestorica pristaju na prijedlog HDZ-a oko posebne izborne jedinice za dijasporu s nefiksnom kvotom, a 2. lipnja Radimir Čačić tvrdi da na to ne pristaje. I meni i svakom je to bio jasan signal da u šestorici postoje takva razmimoilaženja da se na jednoj strani nalaze Račan i Budiša, a na drugoj strani četvorica koji prihvaćaju sporazume s rezervom. Oni prihvaćaju i potpisuju sporazume, ali samo formalno. Postupci i ponašanja LS-a i IDS-a govorili su da ne prihvaćaju takvo rješenje za dijasporu. Njihove su ih unutrašnje proturječnosti, koje su s mukom prikrivali, dovele do razmimoilaženja.

Dean Sinovčić