ZAGREB, 14. listopada - »Nitko ne predlaže smanjenje mirovina, nego mjere koje bi pridonijele smanjenju deficita u mirovinskoj blagajni. Dugoročno, mjere koje predlažemo idu za povećanjem, a ne smanjenjem mirovina. Sve ostalo su interpretacije izvučene iz konteksta materijala o kojemu je raspravljalo Upravno vijeće Zavoda«, odgovorila je u razgovoru za Vjesnik ravnateljica Zavoda za mirovinsko osiguranje Dunja Vidošević na tvrdnje da bi iz tih mjera moglo proizaći smanjivanje mirovina. Predstavnici umirovljenika u Upravnome vijeću Zavoda te su mjere ocijenili »jako dobarim materijalom«, tvrdi ona, pa je čudno da nakon te načelne podrške sada u javnosti izražavaju neslaganje. Budući da se u trenutku kad je prosječna mirovina 1.365 kuna govori i o spuštanju granice od koje se oporezuju mirovine (sa 2.500 na 1.500 kuna) i o uvođenju imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu, Vjesnik je Dunju Vidošević zamolio da obrazloži kako je došlo do tih prijedloga?

- Tim prijedlogom nastavljamo rad na analizi stanja u Mirovinskom zavodu, koji je počeo neposredno nakon što sam došla na mjesto ravnateljice. Tada sam premijeru podnijela izvješće o zatečenom financijskom stanju. Kako se to radilo na brzinu, dogovor je bio da nastavimo izradu prijedloga mjera koje bi utjecale na smanjenje deficita u mirovinskoj blagajni zbog kojega mirovine kasne. Već smo u prvome materijalu predložili mjere za povećanje prihoda, odnosno naplate doprinosa, jer je to lakše ostvariti, nego smanjiti troškove. No, s prvim materijalom članovi Upravnoga vijeća nisu bili potpuno zadovoljni, jer je sadržao samo opis stanja, a ne i ocjenu uzroka ili prijedloge za rješenje problema. Upravo na poticaj Upravnoga vijeća, stručne službe Zavoda radile su gotovo dva mjeseca na tom cjelovitome materijalu. No, i to je trebao biti samo radni materijal, temelj za daljnju razradu pozitivnih i negativnih učinaka svake od mjera, što smo i istakli u tekstu.
 

• No, iz materijala se dade zaključiti da bi neki prijedlozi mogli značiti niže mirovine.
- Da rješenje problema vidimo u smanjivanju mirovina, nismo li, umjesto da se bavimo izradom čitave »filozofije« o tome kako riješiti problem, mogli jednostavno predložiti da se sve mirovine umanje za određeni postotak?! Naš materijal zahtijeva sveobuhvatnu analizu u kojoj će se, vjerojatno, pokazati da neke od mjera ne zaslužuju ni to da se o njima raspravlja. Primjerice, analizirali smo što bi značilo povećanje mirovinskog doprinosa sa 21,5 posto na 23 posto. Računica pokazuje da bismo dobili oko 80 milijuna kuna mjesečno. Zavodu bi to mnogo značilo, no ta bi mjera poslodavcima povećala trošak rada za jedan posto. Dakle, povećanje doprinosa nije konačan stav Zavoda,pa predlažemo raspravu o tome je li taj prijedlog drugima prihvatljiv, ali konačno stajalište može biti i sniženje stope doprinosa. Razmatrali smo i povećanje poreza na dohodak po ugovoru o djelu, kao i povećanje najniže osnovice za plaćanje doprinosa.
• To bi značilo povećanje najniže plaće na razini države.
- Doprinosima koji se plaćaju na najnižu osnovicu od 1.500 kuna ne može se zaraditi najniža mirovina, pa razmatramo povišenje tog iznosa na 1.700 kuna, što bi, vjerujem, prihvatili i sindikati. Time bi Zavod dobio oko sedam milijuna kuna dodatnog doprinosa mjesečno, odnosno oko 84 milijuna kuna godišnje. Ni prijedlog da se smanji osnovica mirovine na koju se plaća porez nije konačan, o njemu treba raspraviti. To bi značilo redistribuciju primanja umirovljenika, ne zato da se smanje mirovine, nego da se održi sadašnji sustav, a poslije i povećaju mirovine.
• Umirovljenici se protive usklađivanju mirovina s troškovima života; tvrde da bi to dodatno smanjilo mirovine. One su sada, kažu, prosječno manje od 40 posto prosječne plaće u odnosu na prosjek od 48 posto u doba Odluke Ustavnog suda. Također traže usklađivanje kojim bi se mirovine povećale.
- Tehnike prilagodbe mirovina vrlo su brojne i gotovo svaka zemlja koristi svoju formulu, ovisno o ekonomskoj snazi i gospodarskom stanju. U razmatranju te mjere treba voditi računa i o standardu umirovljenika. Ta je mjera restriktivna, što smo i napisali u materijalu. Nedostatak je to što linearno obuhvaća sve mirovine - i niske i visoke - ali i daje financijske efekte u smislu smanjivanja deficita. Jedan od glavnih elemenata pri usklađivanju je postotak mirovine u plaći, pa sukladno postojećim podacima, koji kažu da je prosječna mirovina oko 44 posto plaće, u konačnici sigurno nećemo predlagati mjere na štetu umirovljenika.
• Koliki je manjak u blagajni Mirovinskog zavoda u ovome trenutku?
- Deficit se mijenjao. Na početku godine imali smo manjak oko 200 milijuna kuna mjesečno, no od tada se smanjuje, iako je to različito iz mjeseca u mjesec. Manjak je veći u vrijeme usklađivanja mirovina ili ako se poveća broj »ručnih mirovina«. No izdatci su se stabilizirali i trend je pozitivan.
• Među mjerama koje Zavod predlaže je i povećanje mirovinskog doprinosa?
- Računica pokazuje da bi povećanje stope sa sadašnjih 21,5 na 23 posto za poslodavce značilo samo jedan posto veći trošak rada, a naši bi se prihodi povećali za sedam posto. Dobili bismo 80 milijuna kuna mjesečno. No, tu mjeru treba vrlo pažljivo odvagnuti, jer bi značila povećanje cijene rada i suprotno utjecala na zapslenost, pa bi efekti mogli biti manji od procijenjenih. Zato smo i isticali da je prijedlog mjera samo podloga za temeljitiju analizu o tome što bi svaka od predloženih mjera mogla značiti u pozitivnom i negativnom smislu.
• Govori se i o uvođenju imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu.
- Želimo smanjiti broj novih korisnika ili barem smanjiti iznos mirovine onima koji na neki drugi način imaju riješeno egzistencijalno pitanje, a mirovinu nisu zaradili na temelju punog radnog staža. Time bi se »oslobodio« novac za umirovljenike koji imaju izrazito niske mirovine i nemaju drugih prihoda ili mogućnosti da ih ostvare. Ta bi redistribucija imala i poticajan učinak za to da se što kasnije ide u mirovinu, da se ubuduće smanji broj prijevremenih mirovina. Nakana je i »očistiti« mirovinski sustav od socijalnih kategorija te da mirovina bude rezultat rada, a ne socijale. Bez obzira na kritike, i dalje ću raditi tako da se u cjelini poboljša položaj umirovljenika. Na temelju dosadašnjih rezultata, tvrdim da se mirovine neće smanjiti i da će se isplaćivati na vrijeme.

Marijana Matković