• Gospodine Valentiću, jeste li iznenađeni odlukom Predsjedništva HDZ-a da Vas predloži kao kandidata za budućeg premijera?
- Posljednjih nekoliko tjedana stvari se brzo razvijaju zbog spleta raznih okolnosti. Predsjedništvo HDZ-a se našlo u delikatnoj poziciji bez nazočnosti predsjednika Tuđmana koji je bio nedodirljivi arbitar i koji je sve probleme, kojih ima u svakoj stranci, znao rješavati. Trebalo je utvrditi stranački program, liste kandidata, redoslijed na listama, zatim kandidate za funkcije što i starijim i puno etabliranijim strankama u svijetu nije jednostavno. Dakle, Predsjedništvo HDZ-a je trebalo donijeti vrlo brzo i delikatne odluke. Unatoč tome nisam očekivao da ću biti istaknut kao kandidat stranke za premijera.
• Koji su bili Vaši motivi da prihvatite takvu kandidaturu?
- Ukupna situacija je utjecala na nas u Predsjedništvu da kristaliziramo svoju stajališta. K tomu, dobili smo i jednu dodatnu odgovornost prema ulozi u kojoj smo se našli u tom trenutku i to je rezultiralo gotovo neočekivanim zajedništvom koje stvarno postoji u Predsjedništvu HDZ-a u ovakvim delikatnim situacijama. Dojmila me prije svega jednodušnost u potpori mojoj kandidaturi, pri čemu su kolege posebno isticale moje iskustvo, odlučnost, te praktično poznavanje problema u društvu.

»Ne bježim od problema«
 

• Već ste jednom bili premijer?
- Prvi put sam prihvatio biti premijer jer je bio rat i to sam držao svojom domoljubnom obvezom. Predsjedniku Tuđmanu tada sam rekao da ću biti premijer do oslobođenja Knina. Kako se to dogodilo kasnije nego što sam mislio, ostao sam duže nego što sam pretpostavljao. Međutim, onaj dan kada je Knin oslobođen Predsjedniku sam predložio da raspiše izbore. I zbog ukupne političke situacije, ali sam imao i svoje privatne razloge jer uistinu nisam htio biti profesionalni političar. Zbog toga sam i osnovao tvrtku, krvavo sam radio ove četiri godine i sada, kada bih nakon što je tvrtka postavljena na noge, mogao malo mirnije živjeti, dogodilo se ovo. Čovjek sam koji brzo razmišlja i kad sam spojio sve, od jednodušja kolega do moje procjene situacije i u društvu i u gospodarstvu, prihvatio sam tu kandidaturu. Tu je dakako i moj privatni stav da ne bježim od problema i stvaranja ekipe ljudi koja može jamčiti realizaciju tog programa. I dakako pokušati doprinijeti da HDZ dobije još koji postotak glasova više na izborima, kako bi imali i legitimitet i legalitet za sastavljanje nove vlade, jer će to biti vrlo bitno za buduće hrvatske prilike.
• Imate li u vidu naznake ekipe koju biste rado vidjeli u Vladi?
- Znam većinu ljudi u Hrvatskoj koji se bave politikom ili gospodarstvom. Gotovo nema direktora ni jedne tvrtke kojeg osobno ne poznam, a sa mnogima surađujem. Poznam većinu ljudi iz politike, bilo da su u vlasti ili oporbi jer je uglavnom riječ o osobama moje generacije. Stoga u vezi s tim imam neke grube konture, ali da budem iskren, sinoć (u petak) sam još odlučio mirno zaspati bez tih razmišljanja tako da sam tek u subotu počeo neke konzultacije. Zasad mogu reći da će moj prijedlog Vlade biti kombinacija iskušanih starih članova Vlade ali i mnogih novih s osnovnim ciljem da u 21. stoljeće uđemo s kontinuitetom politike, ali i s onim izmjenama koje traži suvremeni svijet.
• Koje su to izmjene?
- To je prije svega pozicioniranje Hrvatske kao moderne europske države. Dakle, politička stabilnost, pravna zaštita, financijska sigurnost, dobivanje izravnih stranih investicija, smanjivanje zaduženja, smanjivanje javne potrošnje u odnosu na društveni proizvod, smanjivanje poreza i doprinosa. Cilj nam je povećanje zaposlenosti i investicija što bi, po mom mišljenju, pomoglo stvaranju realnih socijalnih uvjeta da postanemo jedna sređena europska država.

»Nema kriminaliziranja Domovinskog rata«

• Kakvo je Vaše stajalište u vezi s zahtjevima Haaškoga suda oko »Oluje«?
- Oni koji me poznaju znaju da sam za suradnju s međunarodnim institucijama. Uostalom, naš cilj je pristup europskim integracijama, jer alternative tom opredjeljenju nema. U tom kontekstu, suradnja s Haaškim sudom se podrazumijeva jer i naš cilj je kažnjavanje osoba odgovornih za ratne zločine. Međutim, ta suradnja se ne može odnositi i na one zahtjeve Haaškoga suda koji pokušavaju kriminalizirati »Oluju« i Domovinski rat uopće.
Zahtjevima koji dovode u pitanje naš nacionalni ponos i državnu sigurnost a koji imaju, po mom mišljenju, političku pozadinu, ne može se udovoljiti. Ako su se u svezi s »Olujom« dogodili zločini koji još nisu procesuirani, onda je na našem sudstvu da to učini, jer mi nemamo razloga štititi bilo koju osobu odgovornu za zločin. Međutim, jednako tako nismo spremni dopustiti bilo kome da dovodi u pitanje naše oslobodilačke akcije.
• A oko Bosne i Hercegovine?
- Tu postoje dva segmenta. S jedne strane podržavamo napore međunarodne zajednice ka uspostavi reda, elimiranju šverca i nelegalnog poslovanja i na područjima BiH, gdje su Hrvati u većini. Mislimo da takve akcije koriste većini hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, i u tom smislu, i mi ćemo dati svoj doprinos strožom kontrolom na svojim granicama. Međutim, s obzirom na ustavnu i moralnu obvezu o brizi Hrvatske za Hrvate i BiH, naša će politika, dakako, ako dobijemo povjerenje birača, u tom kontekstu biti kao i dosad. Čvrsto ćemo braniti stečena prava hrvatskog naroda koja se temelje na Daytonskom sporazumu i u vezi s tim neće biti popuštanja. Nitko nema pravo Hrvate u BiH, zato što su najmanji u odnosu na druga dva naroda, pokušati pretvarati u nacionalnu manjinu. Dakako, sa svoje strane učinit ćemo transparentnijim odnos Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kako bi se izbjegli nepotrebni nesporazumi.

Marko Barišić