Antun Vujić |
|---|
 |
ANTUN VUJIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA SDP-a, GOVORI O KOALICIJI NJEGOVE STRANKE S HSLS-om, O NEOUSTAŠTVU U HRVATSKOJ TE O NUŽNOSTI PRISTUPANJA PAKTU ZA STABILNOST
Uz SDP-ovu i HSLS-ovu opciju na predstojećim će izborima biti ponuđene i druge opcije, ponajprije opcija Porečke skupine i HSS-a, ovisno o tome što će oni odlučiti. Javnost mora shvatiti da postojanje više opozicijskih ponuda ne znači manje opozicije HDZ-u * Ako oporba može dobiti dvije trećine glasova birača, ona će ih dobiti i ako nastupi sa dvije ili tri izborne liste. Uvjeren sam, pritom, da zbog pritiska javnosti nijedna oporbena stranka neće poslije izbora moći koalirati s HDZ-om * SDP je u posljednje vrijeme dosta radio i na pitanjima obrane i unutarnjih poslova, a imamo i izuzetne međunarodne veze te sva ključna ministarstva u principu možemo popuniti svojim ljudima * Nije neka posebna tajna da u Haaškom sudu ima elemenata politike, pa sam slijedom toga siguran da će Hrvatska biti pod manjim pritiskom međunarodne zajednice u slučaju političke promjene koja bi bila izvedena na transparentan i demokratski način
Za SDP je ipak najvažnije da ne odustaje od svojega socijaldemokratskog karaktera. Zato se protivim nekim idejama o odustajanju od "dijela programa" radi koaliranja s drugim strankama
Protivim se postizbornoj suradnji s HDZ-om jer je upravo nužno učiniti transparentan iskorak kako bi ljudi vidjeli da je moguće promijeniti vlast u Hrvatskoj
tekst
* glavni odbor SDP-a odlučio je da će na izborima nastupiti zajedno s HSLS-om. Hoćete li imati zajedničke liste kandidata bez obzira na izborni model koji će biti primijenjen i znači li to da nećete na isti način surađivati s ostalim strankama oporbene šestorice?
- Odluka Glavnog odbora SDP-a nešto je složenija. Ona prije svega privilegira odnose s HSLS-om, jer su se naši odnosi s tom strankom posljednjih mjeseci pokazali stabilnima, što se onda moglo izraziti novom kvalitetom uobličenom u predizbornom koaliranju. To, međutim, ne ukida mogućnosti da bilo SDP bilo HSLS, uz međusobnu suglasnost i razumijevanje, prošire koalicijske varijante s drugim strankama, sindikatima i pojedinim udrugama. Bitno je da odluka Glavnog odbora SDP-a otvara mogućnosti opredjeljenja izbornog tijela prema pluralnoj varijanti. Osobno sam bio protiv toga da se ide na pojednostavnjenu podjelu, u kojoj bi HDZ bio na jednoj strani, a sva oporba na drugoj, jer imam iskustva iz koalicije (KNS) s prvih izbora i znam da dio birača apstinira kada se glasa na tako pojednostavnjen način. Uz SDP-ovu i HSLS-ovu opciju na ovim će izborima biti ponuđene i druge opcije, prvenstveno opcija Porečke skupine i HSS-a, ovisno o tome što će oni odlučiti. Javnost mora shvatiti da postojanje više opozicijskih ponuda ne znači manje opozicije HDZ-u. Osobno sam se zalagao za to da se svaka stranka potvrdi na izborima a ne u anketama, jer je jedini pravi legitimitet onaj temeljen na broju glasova birača, i to obvezuje više od papirnatih političkih saveza. No, to ne znači da i varijanta koaliranja s HSLS-om neće biti uspješna. Premda je možda, kako neki tvrde, danas javnost sklonija traženju promjene vlasti uopće, a ne određene boje promjene, mislim da je važno da se na izborima ipak utvrdi je li sklonija socijaldemokratskoj, liberalnoj ili nekoj drugoj boji.
STRATEGIJA VEĆEG BROJA LISTA
* Znatan dio biračkoga tijela ipak je prije svega skloniji promjeni sadašnje vlasti i pritom je očekivao zajednički izborni nastup šest oporbenih stranaka, kako bi zajedno pokušale osvojiti dvotrećinsku parlamentarnu većinu koja bi omogućila ustavne promjene i dokidanje sadašnjega autoritarnog polupredsjedničkog sustava. Zašto ste odustali od mogućnosti da širim koaliranjem i uvjerljivijom izbornom pobjedom stvorite uvjete za korjenite promjene?
- Ako oporba može dobiti dvije trećine glasova birača, ona će ih dobiti i ako nastupi sa dvije ili tri izborne liste. Uvjeren sam pritom da zbog pritiska javnosti nijedna oporbena stranka neće poslije izbora moći koalirati s HDZ-om i nije nužno da jedinstvena izborna lista definira i postiizbornu suradnju, koja će se, uostalom, i lakše dogovoriti na temelju izbornih rezultata. To ne znači da problema neće biti, ali ako ih i bude, ne vjerujem tezama koje se katkada čuju, da će takva vlast kratko trajati, pa je sada najvažnije da opozicija makar i privremeno osvoji vlast. Politička je besmislica ići na izbore samo zbog toga da bi se za dva ili tri mjeseca sišlo s vlasti.
* Hoće li koaliranje s HSLS-om izazvati unutarnje sukobe u SDP-u zbog problema i konflikata pojedinih vaših regionalnih i gradskih organizacija s odgovarajućim HSLS-ovim organizacijama, prije svih u Rijeci, u Dalmaciji i u Zagrebu?
- Hrvatska politička scena je u procesu konfiguriranja i svi ti različiti slučajevi više spadaju u pospremanje repova nego u stvaranje novih problema. Činjenica je da su to zatečeni problemi, koji su nastali prije no što je došlo do intenzivnije suradnje SDP-a i HSLS-a i činjenica je da se vodstva obiju stranaka trude da te probleme riješe. Uvjereni smo da će se tijekom predizborne kampanje i intenziviranjem zajedničkih aktivnosti i ti slučajevi razriješiti. Bitno je da su ljudi shvatili kako pojedini slučajevi ne mogu definirati ukupnu stranačku politiku na razini države.
* Zašto, međutim, u riječkoj regiji zbog koaliranja s HSLS-om, s čijom se regionalnom organizacijom godinama sukobljavate, razbijate uspješnu koaliciju Obitelj? Zašto, isto tako, u Zagrebu razbijate Zagrebačku alternativu zarad koaliranja s HSLS-om, kad se to može SDP-u vratiti kao bumerang, jer birači još uvijek pamte ponašanja pojedinih stranaka i njihovih vodstava u vrijeme zagrebačke krize, pa i HSLS-ovo koaliranje s HDZ-om?
- Što se tiče Rijeke, mislim da tamošnje izborne kombinacije sadržavaju osnovne elemente Obitelji, napose nama bliski PGS. Mi, vjerojatno, imamo više problema u prezentiranju našega koaliranja s HSLS-om u Istri nego u Rijeci. Kao stranka morali smo u Istri pokazati da je i tamo potrebna socijaldemokratska solucija u sadašnjem prejednostavno podijeljenom biračkom tijelu između IDS-a i HDZ-a. U proteklom razdoblju u Istri smo imali i imamo uspjehe, i to su doista uspjesi SDP-a, a ne SDP-a i HSLS-a. Nadam se da će se to i uvažavati. Što se tiče Zagreba, poznato je da je SDP imao dosljedno držanje. U Zagrebu moramo iznaći takvu politiku koja neće biti samo retorički radikalna nego će biti efikasna alternativa HDZ-ovoj politici. Vjerujem da će stranačke centrale moći konfigurirati liste kandidata na način kojim će zaobići najrazvikanije nositelje političkih nejasnoća. Za SDP je ipak najvažnije da ne odustaje od svojega socijaldemokratskog karaktera. Zato se protivim nekim idejama o odustajanju od "dijela programa" radi koaliranja s drugim strankama. Takvo se pitanje i ne postavlja, jer ono što se traži jest i socijalna i demokratska promjena. Od toga SDP ne može odustati, kao ni od civilizacijskih tekovina antifašizma, civilnog društva i slično. Ali, razumije se da će različite stranke imati različite stavove, primjerice, o pobačaju, što, međutim, ne mora biti nepremostiva prepreka.
SAMO BEZ HDZ-a
* Strankama oporbene šestorice nudite postizbornu suradnju. Može li se, međutim, dogoditi da u uvjetima postizborne kohabitacije vlasti i HDZ dobije prigodu za postizbornu suradnju?
- Tome bih se protivio, jer je upravo prijeko potrebno učiniti transparentan iskorak kako bi ljudi vidjeli da je moguće promijeniti vlast u Hrvatskoj. Ja mogu manje ili više cijeniti nekoga od HDZ-ovih ministara ili drugih dužnosnika, ali pitanje eventualnog njihova uključivanja u opozicijsku vladu je političko pitanje, a ne pitanje osobne uspješnosti na ovome ili na onome mjestu. Ako ljudi budu glasali za promjenu vlasti, onda se ta promjena mora i izvesti.
* Hoćete li, međutim, moći tako lako izabrati svoje ministre u državnim ministarstvima s obzirom na velike ovlasti predsjednika Tuđmana pri njihovu imenovanju, ali i radu? Znate li kako ćete to učiniti, pogotovo sada kada ste se odlučili na koaliranje samo s HSLS-om ?
- Mi nismo raspravljali o imenima, jer smatramo da bi bilo neozbiljno pripremati ražanj dok je zec još u šumi. Mogu reći samo svoje mišljenje, a to je da na sva ključna ministarska mjesta moraju doći vrlo transparentni ljudi. Nije u pitanju njihova stručnost, iako se uvijek istodobno može naći dovoljno stručnosti i transparentnosti, ali je važno, pogotovo kada su u pitanju državna ministarstva, da to budu osobe koje odgovaraju za promjenu koja ima i obilježje mijenjanja načina rada tih ministarstava. SDP je u posljednje vrijeme dosta radio i na pitanjima obrane i unutarnjih poslova, a imamo i izuzetne međunarodne veze te sva ključna ministarstva u principu možemo popuniti svojim ljudima. No, to ne znači da u jednoj takvoj vladi nema mjesta za stručne ljude, jer u nizu standardnih ministarstava stanje je takvo da je pitanje stručnosti možda i važnije od angažiranja političara. No, kada je riječ o ključnim državnim mjestima, onda ta mjesta moraju biti određena na transparentan politički i kadrovski način.
* Temeljite promjene u ministarstvima obrane i unutarnjih poslova, pa i vanjskih poslova, za sadašnju vlast nose rizike raščišćavanja mračnih tajni i dubioza koje su prepreka za približavanje Hrvatske euroatlantskim integracijama. Jeste li spremni, primjerice, na veću suradnju s Haaškim sudom, ili promjenu politike prema Bosni i Hercegovini i slična pitanja, koja su sada problem u odnosima s međunarodnom zajednicom?
- Nije neka posebna tajna da u Haaškom sudu ima elemenata politike, pa sam slijedom toga siguran da će Hrvatska biti pod manjim pritiskom međunarodne zajednice u slučaju političke promjene koja bi bila izvedena na transparentan i demokratski način. Iako ne mogu govoriti o najkonkretnijim ponašanjima u ovom ili onom ministarstvu, jer o tome još uvijek ne možemo razgovarati ni unutar SDP-a, a kamoli u okviru dviju stranaka, ipak mogu na temelju onoga što je iz naše stranke i iz HSLS-a javno izgovoreno o odnosima u resorima obrane i unutarnjh poslova tvrditi da imamo gotovo identične stavove o tome što treba strukturalno učiniti u tim ministarstvima. Primjerice, moji se stavovi o tim promjenama uvelike podudaraju sa stavovima kolege Joze Radoša iz HSLS-a. Ključno je, pritom, da zatvorimo sve rupe iz kojih se cijedi nedemokratsko ponašanja i da učinimo sve da takvih ponašanja više ne bude.
AMERIČKI FAKTOR
* U političkim se kuloarima naveliko priča kako ste se za koaliciju s HSLS-om opredijelili po naputku američke administracije i njezinog veleposlanstva u Zagrebu. Je li to točno?
- Nikakvih aktivnosti službenih američkih faktora nema u smislu toga kako trebaju izgledati politički aranžmani u Hrvatskoj. Nema ih ne zbog toga što ih ne bi bilo moguće Hrvatskoj nametnuti, nego zbog toga što to stvarno nije pravilo ponašanja demokratskih država u današnjem svijetu. Druga stvar su ambicije koje se javljaju rubno i koje katkad imaju paradržavne elemente. Gospoda iz IDIS-a nisu država i meni može biti posve razumljivo da oni recimo misle da nešto što su detektirali kao slovački model može biti primijenjeno i u Hrvatskoj, ali ipak je na nama da to prihvatimo ili ne prihvatimo. U cijeloj toj kampanji što se tiče SDP-a nije bilo nikakvih međunarodnih pritisaka, niti bi ih moglo biti, jer ih mi ne bismo ni prihvatili kada bi ih i bilo.
* Kako, međutim, reagirate na otvorene zahtjeve za promjenama pojedinih stanja i ponašanja u hrvatskoj politici, bilo da dolaze iz međunarodnih institucija ili inozemnih medija? Doživljavate li, primjerice, CNN-ov emisiju o suđenju Dinku Šakiću i izrečenu tvrdnju kako je hrvatska politika dobrano natopljena ustaštvom i nostalgijom za NDH kao napad i pritisak na Hrvatsku?
- Osobno se s time borim od '89. godine i, na žalost, ma koliko se tome suprotstavljamo, uvijek ima dovoljno gluposti u Hrvatskoj koje podupiru takvu tvrdnju. Strašne su gluposti rađene, od onog prvog primanja Le Pena, pa preko monstruozne ikonografije koja ne pripada civiliziranom svijetu, a kamoli politici, do konkretnih ispada, koji daju povoda za takve emisije. Istodobno, te emisije doista ne prikazuju ukupno stanje u Hrvatskoj. One prikazuju stanje jedne hrvatske ikonografije koja se na nejasnoćama i ambivalencijama i predsjednika Tuđmana i HDZ-a dobro uklopila u jednu pesimističnu sliku o Hrvatskoj koju neki više vole od stvarne Hrvatske. Mislim i da raspoloženja građana prema demokratskim strankama pokazuju da je Hrvatska daleko od ustašluka.
* Je li, ipak, taj, kako kažete, ustašluk prisutniji u samoj vlasti nego u javnost, pa je to razlog za ovakve i slične reakcije iz svijeta?
- Mislim da je u Hrvatskoj najviše političkog primitivizma, koji je pumpan ne bi li se upotrijebio za primitivizaciju cjelokupne politike na kojemu je valu plivao dobar dio HDZ-a, napose onaj koruptivni, vezan i za unutarnje obračune. Ne kažem cijeli HDZ, a pogotovo ne mnogi pojedinci u HDZ-u koji su daleko od simpatiziranja ustaštva. No, činjenica je da su inzistiranje na nejasnoćama u odnosu na NDH i dopuštanje ikonografije koju bi upravo demokratska vlast trebala suzbijati zla djela prema perspektivama Hrvatske, a kamoli da bi to bilo domoljublje, što nam se pokušava prodavati poput magle.
NAPRIJED U PAKT
* Kako sada stvari stoje, u vrijeme predizborne kampanje Hrvatska će se morati opredjeljivati i o svom sudjelovanju u Paktu za stabilnost. Kako se njime predviđa uspostavljanje carinske i monetarne unije, slobodnog kretanja radne snage na jugoistoku Evrope kao pripremne faze za uključivanje država s tog područja u Evropsku uniju i druge asocijacije, hoće li se i u ovoj predizbornoj kampanji koplja lomiti oko pitanja suverenosti Hrvatske na način kako se to radilo u proteklom desetljeću?
- U tih deset godina u Hrvatskoj se često krivo shvaća pojam suverenosti. Ona se shvaća apstraktno pa zato i krivo. Izražena volja država da stupe u saveze s drugim državama ne znači kako one žele da imaju manje suverenosti, nego time naprosto ostvaruju svoje interese. Suverenosti nema manje ili više zbog toga što je neka država pristupila nekom savezu, jer ona u krajnjem slučaju uvijek može izaći iz takvih saveza. U tom smislu, desničarska teza po kojoj je Pakt za stabilnost neka nova jugoreintegracija na koju oni gledaju s tragičnošću, kao i ultralijeva teza po kojoj se time gotovo poželjno gubi suverenost, posve su pogrešne. SDP apsolutno podržava Pakt za stabilnost i Hrvatska u njemu mora naći svoje interese. Sasvim je jasno da je pitanje ne samo gospodarske nego i kulturne komunikacije nešto što će vrijeme samo po sebi otvoriti i ne vidim zašto se onda ne bismo aktivno uključili u to vrijeme. Stoga je neophodno odbaciti dosadašnji hiperpolitički i apstraktni tretman suverenosti, odnosno gubitka suverenosti, jer ćemo se jedino tako naći u prostoru normalne političke i ljudske komunikacije, za koju Hrvatska mora biti zainteresirana upravo zato što jest suverena, i da bi ostala suverena.
AUTOR: Zoran Daskalović
|
|||||
