savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=77&nima-splita-do-poreca=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=77&nima-splita-do-poreca=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=77&nima-splita-do-poreca=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=77&nima-splita-do-poreca=

Vladimir  Gotovac

../intervjui/intervjui.php?osoba=3032&vladimir-gotovac

Gotovac Vladimir
Datum:
16.08.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 

VLADO GOTOVAC, PREDSJEDNIK LIBERALNE STRANKE, KOMENTIRA KOALICIJU RAČANA I BUDIŠE, TE NJIHOV OPASNI OTKLON OD OSTALE OPORBE
 
Htio bih da se konačno utvrdi, koji su razlozi doveli do stvaranja specijalnih odnosa između SDP-a i HSLS-a, i koji su to njihovi politički ciljevi koji se ne bi mogli ostvariti zajedno s preostale četiri stranke l U njihovom ugovoru vidljiva je samo volja tih dviju stranaka da podjele mjesta u Saboru, i da u posve neodređenom političkom okviru iskoriste politički kapital stvoren jednogodišnjim radom svih šest stranaka l Čudi me Tomčeva formulacija po kojoj drugim strankama prepušta ulogu “žešće opozicije” od SDP-a i HSLS-a, i ne razumijem što se pod njom pomišlja. Može se prevesti samo na ovo: jedni su oportunisti, a drugi nisu. Sasvim je sigurno da ne želim pripadati takvoj vrsti HDZ-ovih “kritičara”, kojoj neće biti teško sačuvati one tekovine HDZ-ove vlasti za koje se zna da samim svojim postojanjem kvare normalnu političku, društvenu, znanstvenu ili gospodarsku atmosferu
 

 

 
 "Za mene je pitanje buduće Hrvatske pitanje radikalne političke, a to ujedno znači i moralne, obnove"
 
"U splitskome sporazumu ne postoji doslovno ni jedna rečenica kojom se objašnjava zašto SDP i HSLS uspostavljaju specijalne odnose"
 
 
tekst
što ugovor o zajedničkom izbornom nastupu, koji su prošloga tjedna potpisali SDP i HSLS, znači za budućnost oporbene scene?
- Četrnaest točaka tog sporazuma pokazuju isti nedostatak na koji sam ukazivao i nakon njihovog prvog javno obznanjenog dogovora prije godinu dana: nedostatak bilo kakvog političkog sadržaja. U sporazumu ne postoji doslovno ni jedna rečenica kojom se objašnjava zašto SDP i HSLS uspostavljaju specijalne odnose, mada bi nam ti razlozi trebali objasniti zašto im se preostala četiri člana šestorice ne bi mogla pridružiti.
* Koji su to razlozi po vašem mišljenju? Ideološka razmimoilaženja, osobne netrpeljivosti, nepomirljivi interesi...?
- To ne mogu utvrditi. U našim međusobnim razgovorima, kao ni u javnim istupima, nisam pronašao ni jednu važnu političku činjenicu u kojoj bi se šestorica razilazila. Mene također zanima, i htio bih da se konačno utvrdi, koji su razlozi doveli do stvaranja ove specijalne dvojice, i koji su to njihovi politički ciljevi koji se ne bi mogli ostvariti zajedno s preostale četiri stranke. SDP i HSLS u svojim javnim istupima, kao i u dokumentima kojima uređuju međusobne odnose, nisu iznijeli nijednu političku ideju koja ne bi bila zajednička šestorici, koja bi za nas značila novost ili bi zahtijevala novi međusobni raspored. Njihov ugovor zato je, čini mi se, prava mjera stvari; u njemu je vidljiva samo volja tih dviju stranaka da podjele mjesta u Saboru, i da u posve neodređenom političkom okviru iskoriste politički kapital stvoren jednogodišnjim radom svih šest stranaka – ma koliki taj kapital bio.

KRŠENJE DOGOVORA
Šarinić razmišlja u kategorijama “jedinog spasa”, i to mu je svojstveno: on je svoju politiku odgojio na upravo takvom svjetonazoru. Za njega je “jedini spas” ujedno i jedina luka u kojoj on sam može politički djelovati. To je posve u skladu s njegovim mentalitetom i političkim aspiracijama
 
* Mislite li da SDP i HSLS mogu znatno povećati broj dobijenih glasova na uštrb drugih oporbenih stranaka? Priča se već i o Račanovim i Budšinim aspiracijama da samostalno osvoje natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu?
- Duboko sam uvjeren da javnost neće pronaći dovoljan razlog ne samo da glasuje za tu dvojicu, nego i da ih na bilo kakav način podrži. Jer pravo pitanje je – što se ustvari time podržava? Potpisali smo ugovor o predizbornoj, izbornoj i postizbornoj suradnji, i pitam se kako je moguće da dvije stranke unutar šestorice uspostave specijalne odnose, rasporedivši međusobno čak i mjesta na izbornim listama, kad u tom ugovoru izričito stoji da odluku o nastupu na izborima donosimo tek poslije objavljivanja izbornog zakona. Naš zajednički dogovor ovim se izravno krši.
* Kako komentirate izjavu Zdravka Tomca, u posljednjem broju Ferala, da se šesterostranačka predizborna lista ne može sastaviti, iz prostog razloga što bi došlo do općeg raspada i svađe?
- Na našim pregovorima prevladavao je stav da zajednički donesemo odluku o tome na koji ćemo način nastupiti na izborima. Imperativ zajedničkog nastupa na svim listama pritom se nikad nije postavljao. Specijalni dogovor ovih dviju stranaka ne može se, stoga, opravdavati pričama da bi stvaranje zajedničke liste bilo tako jako teško. Uostalom, ukoliko stvaranje zajedničke liste ima svoje bitno političko opravdanje, ono bi trebalo biti izvedeno čak i u slučaju da je gotovo neizvedivo. Pitanje je samo što želimo, i kakve smo stranačke žrtve za to spremni podnijeti.
* Razvoj događaja upućuje na stvaranje barem dva opoziciona bloka - kako to, po vašem mišljenju, utječe na šanse za smjenjivanje HDZ-a s vlasti?
- Glavni je problem što je koncept zajedničkog nastupa oporbe, koji je u javnosti bio prihvaćen, ovakvim soliranjem SDP-a i HSLS-a u najgorem trenutku i na najgori način doveden u pitanje. Taj čin izazvat će teškoće u samom karakteru buduće političke borbe. Nezamislivo bi bilo da, usprkos postojanju dvije ili tri izborne liste, u borbi za birače ne dođe ni do kakvih sukoba. Sada ulazimo u definitivno formiranje oporbenih blokova, koji će na izborima nastupiti samostalno, i tek će nakon izbora donositi odluke o eventualnoj suradnji. To nije bila ni izvorna zamisao, niti razlog postojanja šestorke.

OPASNI POVIJESNI REPOVI
 
* Po čemu bi koalicija Porečke skupine ubuduće trebala biti prepoznatljiva u odnosu na blok HSLS - SDP?
- Da prvo razjasnimo jednu stvar: Porečka je skupina stvorena prije šestorke, i zato je njezino postojanje unutar saveza šest stranaka bilo prihvaćeno kao gotova činjenica. Stvaranje bloka SDP – HSLS ne može se, stoga, opravdati postojanjem Porečke skupine. Drugo, Porečka skupina ušla je u šestorku duboko uvjerena da u toj kompoziciji može ostvariti svoje bitne ciljeve, i zato smo, u korist zajedništva svih šest stranaka, odustali od neke naše zasebne politike. Sada smo gurnuti natrag, u okvire koje smo već bili faktički napustili. Zajedničko nam je uvjerenje da Hrvatska mora imati snažan centar, koji će zemlju sačuvati od besmislenog ljuljanja između desnice i ljevice. Desnica i ljevica u Hrvatskoj uvijek za sobom vuku povijesne repove koji ih čine demokratski problematičnim i opasnim.
Umjesto bitaka za prošlost, Hrvatskoj moramo ponuditi relevantne političke teme, i dati joj rješenja za približavanje Evropi. To znači – država utemeljena na liberalno-demokratskim načelima, i s njima pripadajućom mjerom socijalne osjetljivosti. Nadalje, državu moramo učiniti sposobnom da u svim sferama, od političkih, preko znanstvenih, do tehnoloških, omogući da organski postanemo dio modernog svijeta. Vjerovali smo dosad da je to zajednička osnova svih šest stranaka.
* Zdravko Tomac vam prepušta ulogu “žešće opozicije” od SDP-a i HSLS-a?
- Čudi me takva formulacija, i ne razumijem što se pod njom pomišlja. Može se prevesti samo na ovo: jedni su oportunisti, a drugi nisu. Sasvim je sigurno da ne želim pripadati takvoj vrsti HDZ-ovih “kritičara”, kojoj neće biti teško sačuvati one tekovine HDZ-ove vlasti za koje se zna da samim svojim postojanjem kvare normalnu političku, društvenu, znanstvenu ili gospodarsku atmosferu. Za mene je pitanje stvaranja nove Hrvatske ujedno i pitanje stvaranja posve drugačijih društvenih uvjeta, a to se ne može simplificirati svođenjem na razinu tobožnje dileme između jače ili slabije kritike HDZ-a. Naprotiv, to je pitanje znanja kakvu Hrvatsku želimo - iz tog znanja nužno izvire naš odnos prema sadašnjem vladajućem pokretu. Tomac tu stvar postavlja posve obrnuto, a kad se stvari postavljaju obrnuto, evidentno je da cilj nije realizacija do kraja jasnog i razgovijetnog političkog programa, već nešto drugo.
* Hrvoje Šarinić ovih dana ističe SDP kao stranku koja predstavlja “jedini spas za Hrvatsku”. Kako to da HDZ-ovi “disidenti” danas prilaze SDP-u, a ne, recimo, vama?
- G. Šarinić razmišlja u kategorijama “jedinog spasa”, i to mu je svojstveno: on je svoju politiku odgojio na upravo takvom svjetonazoru. Za njega je “jedini spas” ujedno i jedina luka u kojoj on sam može politički djelovati. To je posve u skladu s njegovim mentalitetom i političkim aspiracijama.

SITNE SMICALICE

 
* Bi li se moglo dogoditi da Porečkoj skupini pristupe i nezadovoljnici iz SDP-a, koji eksplicitno odbijaju nastup s Budišinim liberalima, smatrajući takav potez kompromitantnim?
- Za mene je pitanje buduće Hrvatske pitanje radikalne političke, a to ujedno znači i moralne, obnove. Duboko sam uvjeren da moralno osjetljivi ljudi, koji imaju viziju drugačije Hrvatske, ne mogu i neće pristati na političko djelovanje u kojem se sve svodi na sitne smicalice. Političko djelovanje od zgode do zgode, od jedne demagoške ambicije do druge demagoške ambicije, u vremenu u kojem je Hrvatska toliko toga izgubila, ne može se više smatrati ozbiljnim.
* Tomčićev HSS dugo je vodio politiku “ekvdistance” između HDZ-a i njegovih kritičara. Koliko je, po vama, ta stranka prožeta idejom liberalno-demokratske Hrvatske?
- Ne vjerujem da će HSS na bilo koji način propustiti priliku da se ponaša u skladu sa svojom povijesnom ulogom i povijesnom odgovornošću. Ona će se zasigurno zalagati za pluralizaciju političke scene.
* Zlatko Tomčić ovih je dana izveo analizu u kojoj stranačku scenu dijeli na desni, lijevi i građanski centar. Desni centar je, po njemu, HDZ, lijevi čine SDP i HSLS, a građanski centar – preostale četiri stranke (bivše) šestorke. Nije li to još jedan pokušaj abolicije HDZ-a?
- HDZ nikad nije bio stranka centra. Hrvatskoj je svakako potrebna snažna stranka desnog centra, koja ipak neće predstavljati opasnost za pluralnu strukturu i modernost hrvatske političke scene, i volio bih da se HDZ ubuduće preobrazi u tom smjeru. Mislim da je Tomčićeva podjela više projekcija jedne buduće poželjne situacije, nego analiza sadašnjeg stanja. Što se tiče odnosa HSS-a i stranaka Porečke skupine, zajednički nam je koncept buduće Hrvatske.
 
PETLJANJE OKO HAAGA
 
kako komentirate posljednje manevre vlasti oko suradnje s Haaškim sudom: kontradiktorne Šeparovićeve izjave, izručenje Štele, ali zadržavanje Tute, neisporučivanje traženih dokumenata o zločinima koji su se dogodili s hrvatske strane?
- Ne samo da sam od prvog dana podržavao Haaški sud, već i ideju da on s vremenom preraste u instituciju s nadležnošću za kažnjavanje ratnih zlodjela i kršenja ljudskih prava koja se dogode bilo gdje u svijetu. U toj ga misiji ne bi smjeli sprečavati nikakvu specijalni razlozi, poput suvereniteta na koji se poziva naša vlast. Uvjeren sam da se u Haagu počinje stvarati upravo takav sud. Neprekidno “petljanje” hrvatske vlasti oko Haaškog suda, stalno mijenjanje pozicije i pokušavanje da se nešto sakrije, nedolično je za bilo koju zemlju, a pogotovo takvu koja bi željela pripadati modernom svijetu. Mi nemamo nikakvog razloga za zatezanje odnosa s Haaškim sudom, jer ne postoje nikakvu razlozi da na bilo kakav način štitimo bilo koga. Haaški sud ne poziva na suđenje ni hrvatski narod, ni državu, ni HV, i zato ni na koji način ne dovodi u pitanje dignitet, slobodu, ugled ili vrijednost naše zemlje i njezinih građana. Naša vlast, zbog zaštite nekih pojedinaca, ustvari je ta koja pokušava falsificirati događaje. Upravo ona podmeće cijelu naciju kao nekoga tko je tobože uvrijeđen, i kome se tobože kolektivno sudi. To je ružna i posve neodgovorna politička smicalica.
* Slažete li se s ocjenom haaškog tužilaštva da je Blaškić bio instrument Tuđmanove politike u srednjoj Bosni?
- Ne mogu potvrđivati ili opozivati sudske presude ili optužbe koje nisam detaljno proučio, niti je na meni da ih proučavam. U slučaju Blaškića, kao i bilo koga drugog, očekujem da bude donesena presuda u skladu s normama i propisima na kojima je temeljen Haaški sud. Uvjeren sam da na tom sudu ni kod jednog suca ne postoji nikakav motiv koji bi ga naveo da prekrši ili izigra ta načela i propise.
GUBITAK VJERE
 
više ste puta izrazili namjeru da se LS obraća srednjem sloju hrvatskog društva. Takvoj se namjeri predbacuje da je srednji sloj kod nas uglavnom okopnio, pa da zato nemate značajniju podršku?
- Premda, kao i većina stranaka u Hrvatskoj, nemamo jasno definiranog adresata naših političkih poruka, ipak se moramo oslanjati na sloj proizvođača društvenih, duhovnih i materijalnih dobara. U našem su programu usko povezani svi proizvođači, tehnolozi, znanstvenici, kulturni radnici itd, u jedinstvenom naporu da se proizvođenjem materijalnih i duhovnih dobara proizvede i održi visoka civilizacijska razina života zajednice, a da se proizvedena dobra raspodijele u interesu osiguranja slobode, dostojanstva i vrijednosti života svakog pojedinca.
* Nedavno objavljeno IRI-jevo istraživanje pokazuje da je popularnost LS-a u manje od godinu dana konstantno pada, s 3,4 posto na 2,6 posto. Smatrate li te rezultate realnim, i kako ih tumačite?
- Ne primam na dramatičan način bilo kakve ankete, pa ni IRI-jevu. U ovako malim pomacima, one ne moraju izražavati stvarno stanje. Ukoliko su rezultati ipak točni, to nikoga ne bi trebalo radovati. Ni stranke koje bi nam trebale biti bliske nisu baš napredovale, pa takve promjene u raspoloženju biračkog tijela ne idu u pravcu moderniziranja i osuvremenjivanja Hrvatske, već naprotiv. To bi značilo da slojevi kojima se obraćamo postupno odustaju od svojega aktivnog odnosa prema stvarnosti i od potrebe da samostalno i neposredno politički djeluju. To bi bio izraz opadanja političke vjere i nade, a time i mogućnosti bitne promjene.
 

 

AUTOR: Toni Gabrić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


14.04.1973  Dolenec Hrvoje
14.04.1967  Belaj Krunoslav
14.04.1960  Hrvojević Eden
14.04.1960  Bogišić Vlaho
14.04.1958  Mihotić Tomislav
14.04.1956  Ninčević Tomislav
14.04.1956  Šprem Boris
14.04.1955  Rušnov Stevo
14.04.1943  Frajman Juraj