ZAGREB, 20. veljače - Do kraja godine Vlada je obećala donošenje strategije gospodarskog razvoja, ovih je dana najavila neke konkretne mjere za gospodarski oporavak, ali i izazvala žestoke reakcije zbog očekivanog vala stečajeva i nesporazuma o sanaciji poduzeća. O čemu je riječ, kakve mjere priprema Vlada i kada počinje njihova primjena, bile su neke od tema razgovora s Gorankom Fižulićem, ministrom gospodarstva.

• Hoće li Vlada ipak pomoći tvrtkama u nevolji? Ako da, uz koji uvjet?
- Vlada će i dalje, barem jedno vrijeme, biti prisiljena novcem iz državnog proračuna pomagati nekim tvrtkama. Ali, naš je uvjet da to činimo jednom i nikad više! Riječ je o tvrtkama koje imaju tržište za svoje proizvode i realne izglede za opstanak, a iz kojekakvih razloga nisu im mogle pomoći poslovne banke ili drugi ulagači. Ali, neka nitko ne računa da će se novac državnog proračuna trošiti na isplatu plaća ili drugu pomoć kad je za njih jedino rješenje - stečaj. Još nema pouzdanih podataka za koliko tvrtki nema drugog »izlaza«. Ali, treba reći i to da je stečaj normalna pojava i u najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima, pa nije rijetkost da se u jednoj godini zabilježi podjednak broj novootvorenih i tvrtki koje su pale u stečaj. Ponavljam da je stečaj dio mehanizma kojim se čisti tržište i ne znači nužno i gubitak radnih mjesta. Uostalo, to se upravo pokazalo i na primjeru »Tiska«.
• Kada počinje ostvarenje izbornog obećanja o gospodarskom oporavku?
- Brzina gospodarskog oporavka ovisi o mogućnosti Vlade da što prije smanji porezno opterećenje i bruto cijenu rada, privatizira dio gospodarstva koji je još u njezinim rukama te napravi makroekonomske uvjete po kojima će Hrvatska biti naprivlačnija među tranzicijskim zemljama za strana tzv. greenfield ulaganja. Uz te uvjete, hrvatsko gospodarstvo će imati vrlo visoke stope rasta i Hrvatska će se na ljestvici snage tranzicijskih zemalja ubrzo popeti u sam vrh.
 

• Kako pomiriti još lani utvrđene visoke proračunske obveze i najavljeno porezno rasterećenje?
- Da je stanje financija gore i od naših najcrnjih predviđanja, među inim, dokazuje i podatak da državni proračun nije izmirio sve svoje obveze čak ni za 1998. a kamo li za prošlu godinu. Izdana su ogromna jamstva i mjenice koje dospijevaju u 2000. godini i koje će se naplatiti silom financijskih instrumenata. Osim toga, poznato je da dio hrvatskoga gospodarstva jednostavno ne može preživjeti bez stalnog dotoka novca izravno iz državne blagajne. Sve to morat ćemo uzeti u obzir pri izradi državnog proračuna, što će otežati mogućnosti njegova smanjenja. Zato se, među inim, traži da i ministarstva drastično smanje svoje troškove. Ministarstvo koje vodim, unatoč povećanom opsegu aktivnosti zbog pripajanja Ministarstva privatizacije, svoje tekuće troškove svelo je na lanjsku razinu od 54 milijuna kuna. Zbog poznatih tekućih transfera, u prvom prijedlogu proračuna Ministarstva gospodarstva navedena je svota od čak 2,7 milijardi kuna. Od toga je Ministarstvo zatražilo samo 1,2 milijarde kuna, koliko nedostaje brodogradilištima za završetak započetih poslova te 339 milijuna kuna za dodatne subvencije. Nadam se da će nam prvi puta uspjeti da u jednom lancu povežemo brodograditelje i brodare, da će hrvatska brodogradnja zadržati većinu radnih mjesta te da će brod biti temeljni hrvatski industrijski proizvod.
• Kada će se smanjiti PDV i uvesti ostale olakšice za gospodarstvo?
- Vlada smatra da bi Zakon o PDV-u trebalo donijeti još ove godine, ali primjena novih stopa počet će s 1. siječnja 2001. godine. Predvidjeli smo smanjenje poreza na isplaćenu dobit na stopu od 20 do 25 posto, uz uvjet da se ukine zaštitna kamata na kapital, a dobit koja se reinvestira oslobodit će se poreznog opterećenja, tj. za zadržanu dobit uvest će se nulta stopa poreza. Temeljem aranžmana sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), carine se smanjuju u prosjeku za 28 posto, a Ministarstvo gospodarstva je Zakon o carinskoj tarifi, usklađen s drugim ministarstvima, već uputilo u saborski postupak. Prva etapa postupnog smanjenja carinskih stopa trebala je početi već 1. siječnja, jer najbolje je kad se to provodi u godišnjim intervalima. Budući da će niže carine uvjetovati snižavanje cijena, očekujemo da će se smanjiti šoping u inozemstvu zbog kojega je, po analizi HNB-a, devizni odljev oko milijardu dolara godišnje! Smanjenje carina ne bi trebalo smanjiti prihode državnog proračuna. Baš obratno, povećat će ih otvaranjem novih radnih mjesta, povećanjem potrošnje u domaćim trgovinama, pa je time veće ubiranje PDV-a i carinskih pristojbi. Vlada će smanjiti i bruto cijenu rada. Radi se o podizanju neoporezivog dijela dohotka na razinu minimalne plaće. U Ministarstvu financija već se analizira utjecaj te mjere na prihodovnu i rashodovnu stranu državnog proračuna.
• Što se očekuje od provedbe tih mjera?
- U najkraćem, povećanje opće konkurentne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva, prijelaz iz recesije u novu razvojnu etapu i rast bruto društvenog proizvoda u ovoj godini za dva posto, a u sljedećima za po pet posto. Nadamo se i da će HNB u monetarnoj politici poduzeti mjere za poboljšanje »krvne slike« gospodarstva. Naime, HNB sada čeka na prihvaćanje državnog proračuna i nove porezne propise, a očekuje se da će se poslije toga smanjiti eskontne i lombardne stope te postotak obvezne bankarske pričuve. No, konačne procjene i odluke treba ostaviti samostalnoj, monetarnoj vlasti, a Vlada joj samo šalje jasan signal o smanjenju državne potrošnje i poreznih opterećenja.
• Čime konkretno kanite privući neophodne strane ulagače?
- Zakon o poticanju stranih ulaganja već je poslan u postupak. Ako se prihvati, strani investitori će imati posebne pogodnosti za ulaganja u vrijednosti od, recimo, 50 ili 100 milijuna kuna, ponudit će im se porezne i carinske olakšice te produljenje roka plaćanja, pogodnosti pri dodjeli zemljišta, poticaje za novo zapošljavanje u smislu smanjenja izdataka za ostale doprinose na plaće, itd. Možemo reći da će donošenje takvih propisa Hrvatsku svrstati među vrlo privlačna odredišta za ulaganje stranog kapitala.
• Što je s nastavkom privatizacije?
- Taj posao treba što prije završiti, npr. obaviti potpunu privatizaciju nekih banaka, prije svega Riječke i Splitske, a ima i drugih koje su još u rukama Državne agencije za sanaciju banaka i tamo ih ne kanimo ostaviti. Slijedi i druga etapa privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, privatizacija Ine, Croatia osiguranja i HEP-a, Hrvatskih željeznica i drugih javnih poduzeća koja svaka država privatizira tek na kraju.
• Najavljena je i revizija nekih pretvorbi.
- Zakon o reviziji pretvorbe je izborno obećanje koalicijske Vlade. Osobno smatram da je revizija potrebna u najmanje tri slučaja: ako se nisu dosljedno poštovali zakonski propisi koji su u doba privatizacije pojedinog poduzeća bili na snazi, ako se provjerom pokaže da se nisu poštovali i ispunili ugovori o prodaji sklopljeni između HFP-a i drugih fondova, mirovinskog i zdravstvenog te kupaca, odnosno, ako se provjerama pokaže da nisu podmirene ugovorom utvrđene financijske obveze. Konkretne primjere sam spominjao dok sam sjedio u oporbi, a sada je bolje da to izbjegnem da možda ne bih prejudicirao stvari koje su u tijeku.
• Kakvo je Vaše stajalište o tečaju kune?
- U Hrvatskoj je gotov sve indeksirano ili vezano uz valutnu klauzulu, pa bi svaka devalvacija imala pogubne posljedice. Znatnija deprecijacija kune nikome ne odgovara, jer hrvatsko gospodarstvo nema vlastitoga obrtnog kapitala, nego bankarskog, a stanovništvo je moralo uzimati indeksirane zajmove. Vlada želi stabilnu kunu i čini se da je najbolje da ona ostane kakva jest.

Boris Petrović