savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=787&debeljuh-istra-treba-biti-dio-euroregije-u-sastavu-hrvatske-slovenije-i-italije=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=787&debeljuh-istra-treba-biti-dio-euroregije-u-sastavu-hrvatske-slovenije-i-italije=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=787&debeljuh-istra-treba-biti-dio-euroregije-u-sastavu-hrvatske-slovenije-i-italije=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=787&debeljuh-istra-treba-biti-dio-euroregije-u-sastavu-hrvatske-slovenije-i-italije=

Dino  Debeljuh

../intervjui/intervjui.php?osoba=2981&dino-debeljuh

Debeljuh Dino
Datum:
23.02.2000
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić je na proslavi desetgodišnjice stranke izjavio kako bi, da šestorica nisu pobijedili, Hrvatska danas imala dikatuturu i građanski rat. Nije li to pretjerana ocjena, pitali smo Dina Debeljuha, saborskog zastupnika IDS-a i jednog od osnivača stranke.


- Teško je reći bi li došlo baš do građanskog rata. Međutim, konflikti su već počeli bujati, pljačka je prevršila svaku mjeru i ljudi su počeli oružjem rješavati svoje probleme.


Ivan Jakovčić je rekao i da Istra ima pravo na političko priznanje posebnosti te da zahtjev za samostalnom upravom ima potvrdu u europskoj stvarnosti. Što to znači?
- To znači regionalizaciju po europskom standardu.
• Ali, što je to političko priznanje posebnosti? U okviru Hrvatske?
- U okviru Hrvatske. Primjerice, u Istri je normalna činjenica da kroz Zakon o uporabi jezika Županija istarska može samostalno odlučiti o slobodnom korištenju oba jezika. To se radi i na Skupštini Županije, u uredima, kako bi bi manjine mogle imati prava koja su imale i prije. To je posebnost Istre kakva nije potrebna u drugim regijama.
• Još mi niste rekli što je to političko priznanje posebnosti?
- Ja to objašnjavam ovako: ako jedan parlament donese zakon koji će za Istru imati specifičnosti koje neće biti potrebne drugdje, onda je tu riječ o političkom priznanju posebnosti.
• IDS je bio možda najkontroverznija stranka, ali je danas ipak prilično udaljen od nekih svojih radikalnih stavova. Je li to zato što se situacija u Hrvatskoj promijenila, ili je IDS ublažio stavove?
- Ne slažem se s tezom da je IDS bio kontroverzna stranka. Imali smo svoj princip kojeg smo se stalno držali. Naravno, danas smo svi zreliji no 1990., ali IDS se nije promijenio. Možda smo samo promijenili dio svoje retorike kako bi jasnije predstavili stavove javnosti. Dakle, IDS se nije promijenio, već se promijenila situacija u Hrvatskoj.
• Ali, nije li IDS ulaskom u šestoricu ipak korigirao, primjerice, stav o transregionalnosti Istre?
- IDS i dalje smatra da bi Istra trebala biti dio euroregije Istra u sastavu Hrvatske, Slovenije i Italije. Zagovaramo stvaranje takvih regija i u drugim dijelovima zemlje, jer one mogu lakše dobiti pomoć od Europe. Osim toga, Hrvatska se tako lakše integrira u svoje okruženje. To je transregionalizam, a to što je HDZ kriminalizirao tu riječ, to je druga stvar.
• Kako komentirate činjenicu da mnogi građani Istre nisu zadovoljni vladavinom IDS-a, tvrdeći da se na lokalnoj razini ponašao bahato kao i HDZ na državnoj?
- Ne slažem se s tom ocjenom, jer IDS i HDZ su apsolutne protuteže. IDS je Istru zaštitio od najvećeg zla - nacionalizma. Od nas se očekivalo i tražilo da se na drukčiji način postavimo prema Talijanima, ali nismo to radili. Očuvali smo harmoniju u međunacionalnim odnosima. Učinili smo i sve da štete u gospodarstvu budu što manje, a u Istri je i manji broj nezaposlenih no drugdje.
• Je li IDS uspio ostvariti sve svoje ciljeve i program?
- Nismo ostvarili sve svoje ciljeve, nego su se tek sada stvorili uvjeti za njihovo ostvarenje. Moralo je proći devet godina za to, ali svima je bilo jasno da se ni situacija u Istri nije mogla bitnije promijeniti bez promjena u Hrvatskoj. Nismo uspjeli stvoriti »mekšu« granicu prema Sloveniji, nismo uspjeli stvoriti jednu makroregiju, nismo uspjeli decentralizirati Hrvatsku ni ostvariti veću lokalnu samoupravu u Istri. Ali, nova politika i izjave novog hrvatskog predsjednika idu u pravcu toga da se neke stvari učine ne samo u Istri, već u cijeloj Hrvatskoj.


Andrea Latinović

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


23.05.1986  Jakšić Mišel
23.05.1985  Tavić Tanja
23.05.1970  Bartulica Stephen Nikola
23.05.1968  Pokaz Igor
23.05.1968  Hranić Bruno
23.05.1965  Prgomet Drago
23.05.1957  Farkaš Ivan
23.05.1957  Meštrović Igor
23.05.1956  Taradi Zvonimir
23.05.1953  Rinčić Zdenko
23.05.1951  Kobak Davorin
23.05.1950  Radek Ivan
23.05.1948  Kardum Josip
23.05.1939  Kaštelan-Macan Marija
23.05.1936  Selem Petar