Nedavni sastanak umirovljenika s potpredsjednicima Vlade Željkom Antunović i Slavkom Linićem te ministrom rada i socijalne skrbi Davorkom Vidovićem održan je iza zatvorenih vrata. Zato smo predsjednika Matice hrvatskih umirovljenika Alojza Malogorskog zamolili za komentar postignutih dogovora.

• Kakvi su dojmovi o odnosu Vlade prema zahtjevima umirovljenika?
- Od svih prisutnih najdecidiraniji je bio potpredsjednik Vlade Linić. Jasno je rekao da nema rasprave o tome ima li duga prema umirovljenicima ili ne, već da što prije treba izraditi zakon o povratu duga i početi s izračunima visine duga prema svakom umirovljeniku. Nacrt zakona treba biti gotov za mjesec dana da bi do kraja ljeta mogao proći saborsku proceduru. Očekivali smo zato da će tokom ovog tjedna biti poznata imena stručnjaka koji će raditi na tekstu zakona. Ali, neslužbeno saznajem da je Zavod za mirovinsko osiguranje počeo raditi na aproksimacijama visine duga.
• O proračunu za 2000. uglavnom se već sve zna. Jeste li zadovoljni iznosom koji je predviđen za mirovine?
- Ne, nismo zadovoljni proračunom, jer nije osigurano dovoljno novca za redovnu isplatu mirovina. Vlada nije osigurala dovoljno novca za mirovine branitelja invalida, a nije predviđen ni novac za pričuvu, iz koje bi se mirovine redovito isplaćivale početkom mjeseca. Ukupno je u proračunu predviđeno oko 750 kuna manje nego što je Mirovinski zavod tražio. Neke se stvari, doduše, možda mogu riješiti i mogućim rebalansom proračuna, ali na to ne možemo računati sa sigurnošću. A treba upozoriti - ako nije predviđeno dovoljno novca - godina će završiti s manjkom, što znači da u iduću godinu nećemo ući sa čistim računima i nećemo moći krenuti u vraćanje duga.
• Mnogi tvrde da će za povrat duga trebati i više vremena?
- Tražit ćemo da što prije počne proces izdavanja rješenja. Ali, tomu mora prethoditi donošenje zakona, kompjutorska priprema za izračune te izračuni visine duga, pa tek onda Zavod može početi izdavati rješenja. To bi moglo potrajati i godinu dana, ali ćemo tražiti da se kao prioritet u zakon o povratu duga stave umirovljenici s najnižim primanjima i oni s najduljim mirovinskim stažem.
• Kako komentirate činjenicu da mirovine za veljaču kasne?
- Mogu ponoviti ono što smo govorili i dosad - dok se ne osigura pričuva za mirovine, one se neće moći isplatiti redovito, istog datuma svaki mjesec ili do petog u mjesecu. Ta pričuva nije osigurana u proračunu i tu se ništa nije promijenilo u odnosu na bivšu vlast.
• Vidite li rješenje tog problema?
- Prijedlog je umirovljenika da se novac za pričuvu osigura dugoročnijom pozajmicom Hrvatske narodne banke. Mislim da bi to bilo »elegantno rješenje«, koje ne bi negativno utjecalo na stabilnost kune - potrebna je pozajmica samo za osiguranje jednomjesečne isplate. Iduća mirovina isplatila bi se naplatom doprinosa, a kad se promijene gospodarske prilike Mirovinski zavod bi, iz poboljšane naplate doprinosa, mogao osigurati povrat te pozajmice. Potpredsjednica Vlade Antunović obećala je da će se ta mogućnost provjeriti. Ali, kako saznajem u Zavodu, dosad se o tome nije razgovaralo.

Marijana Matković