Mjesec i pol prije lokalnih izbora u Zagrebu, saborska zastupnica i aktualna predsjednica zagrebačkog HSLS-a Dorica Nikolić za Nedjeljni Vjesnik govori o razlozima raspuštanja Gradske skupštine, o promašajima HDZ-ove vlasti u Gradu, te o Draženu Budiši kao mogućem gradonačelniku Zagreba.

• Postignut je dogovor o zajedničkom nastupu Stranaka zagrebačke alternative u većinskom dijelu izbora. Što će se dogoditi ako HNS izađe iz alternative? Jeste li zadovoljni s tri izborne jedinice, koliko je pripalo HSLS-u?
- Budući da se izbori održavaju prema starom izbornom zakonu, dakle 75 posto vijećnika se bira razmjerno, a 25 posto većinskim sustavom u 12 izbornih jedinica, odlučili smo u većinskom dijelu nastupiti zajedno s ostalim strankama Zagrebačke alternative. Budući da su u obzir uzeti rezultati izbora 1997. i parlamentarnih izbora od 3. siječnja, pristali smo na tri izborne jedinice odnosno podjelu 6:3:3. Htjeli smo doduše razgovarati s pozicije 6:4:2, no, u želji da se ostvari raniji dogovor Zagrebačke alternative, pristali smo na tri jedinice, ali isključivo ako u tri izborne jedince koje su rezervirane za četvoricu budu uistinu i nastupila četvorica. U slučaju da HNS izađe iz četvorice ponovno krećemo s pregovorima jer onda ne pristajemo na takvu podjelu. Što se tiče razmjernog dijela, tu izlazimo sa samostalnom listom, jer smatramo da je vrijeme prijeizbornih koalicija stvar prošlosti, a svaki izbori moraju biti test za stranku i pokazatelj njezine snage, dakle, onoga zbog čega političke stranke i postoje.
 

• Zašto HSLS nije izašao potpuno samostalno na izbore, pa prema rezultatima, nakon izbora, eventualno ušao u neku koaliciju?
- HSLS je uvijek, čak i kad nije bilo ranijih dogovora išao s nekim strankama, jer koaliranje na izbornim jedinicama, kako se ne bi raspršivali glasovi, ne pokazuje da stranka nema svoj profil. Stranka se zapravo dokazuje na listi. No ne dođe li do dogovora, HSLS se ne boji niti samostalnog izlaska svojih kandidata u svih 12 izbornih jedinica. Ipak, pokušat ćemo sve da stranke, koje su dobro i uspješno surađivale u vrijeme dok su nasuprot sebi imale HDZ, sačuvaju jedinstvo ako je to moguće, odnosno ne konkuriraju jedna drugoj.
• Rečeno je da će Dražen Budiša biti nositelj HSLS-ove liste za Grad Zagreb, a navodno odbija kandidaturu za gradonačelnika, ako HSLS bude u prilici da ga predloži.
- Želja gradskog vijeća HSLS-a je da Dražen Budiša bude nositelj liste za Grad Zagreb, a predsjednik Budiša nije nesklon tome i ako se konkretno o tome dogovorimo, on će sigurno biti nositelj liste. No mi nikada nismo nositelja liste vezivali za gradonačelničku funkciju, to nije naš običaj. Izbori nisu za gradonačelnika nego za Gradsku skupštinu i interes HSLS-a je postići što bolji rezultat, odnosno dobiti što više vijećnika u Gradskoj skupštini. Ako rezultati izbora budu takvi da HSLS može predložiti gradonačelnika, pravodobno ćemo odlučiti tko će to biti. Sam Dražen Budiša nikada nije rekao da bi htio biti gradonačelnik, ali ga mediji ili netko drugi žele vidjeti na tom mjestu.
• Kažu da je gradonačelnik Zagreba treća osoba u državi, dakle, to je funkcija koja ima i političku i ekonomsku težinu. Zašto Budiša sada ne želi tu funkciju, a u vrijeme zagrebačke krize bio je jedan od nepotvrđenih gradonačelnika iz redova HSLS-a?
- U vrijeme zagrebačke krize Budiša je bio zadnji, četvrti u nizu predloženih gradonačelnika, ali mi smo tada znali da će presudna biti poznata rečenica tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana »da neće dozvoliti oporbenu situaciju u Zagrebu«. Stranka je tada nagovorila Dražena Budišu, koji je u to vrijeme bio i potpredsjednikom Sabora, da bude četvrti kandidat i uspjeli smo dokazati da nije bio problem u predloženim gradonačelnicima, nego inatu jedne osobe. Nitko tada nije mogao reći da potpredsjednik Sabora nije podoban da bude gradonačelnik. To je bila politička borba protiv jedne autoritarne volje, a ne Budišina želja da bude gradonačelnik.
• No, on je ipak jedan od izbornih pobjednika, a na predsjedničkim izborima, unatoč svemu, osvojio je respektabilan broj glasova. Možda bi Budišini birači željeli da on prihvati neku značajniju funkciju u državi?
- Točno je da Budišina popularnost raste iz godine u godinu i u odnosu prema prvim predsjedničkim izborima na kojima je nastupio, on je na ovim posljednjim dobio dvostruko više glasova. HSLS je bila jedna od ključnih oporbenih stranaka, a sada je važna stranka vladajuće koalicije. Budući da je Dražen Budiša izrazio želju da se ponovno kandidira za predsjednika stranke, smatram da će imati sasvim dovoljno posla i bez neke državne funkcije. Kao predsjednik HSLS-a ima veliku odgovornost pred biračima koji su dali glas za promjene i za HSLS, i to povjerenje birača treba opravdati. S druge strane on nije u predsjedničke izbore išao s kalkulacijama i »figama u džepu« i odmah je rekao da nema na umu nikakvu rezervnu funkciju. Poznavajući ga on ne bi ni dopustio da mu mi sada tražimo neke dodatne funkcije. HSLS je stranka koja u Vladi ima 25 posto i od nas se očekuje mnogo toga.
• Ima li istine u spekulacijama da i sam premijer Ivica Račan želi Budišu na mjestu zagrebačkog gradonačelnika kako bi izbjegao kandidata iz vlastite stranke Milana Bandića?
- HSLS nikad u ovih 10 godina nije raspravljao o kadrovskoj politici drugih stranaka i ja niti sada ne bih kalkulirala s takvim računicama. Poznati smo po tome da nikad drugima ne dajemo nikakve uvjete, ali ni ne prihvaćamo uvjete. Kadroviranje je isključivo unutarnja stvar svake stranke. A ja ne znam što premijer Račan želi.
• Kako ocjenjujete dosadašnje funkcioniranje Zagreba i HDZ-ovu vladavinu?
- HSLS je već sedam godina permanentno prisutan u Gradskoj skupštini i imamo dobar pregled što se događalo svih tih godina. Grad Zagreb funkcionira, to je jasno - tramvaji voze, voda teče, smeće se odvozi, imamo struje - ako se na to misli. Također bilo bi nepošteno i nerealno reći da se u Zagrebu ništa nije napravilo i uredilo. No vladajućim strukturama najviše zamjeram što nisu znali ocijeniti što je u Zagrebu prioritet i što su to kapitalne stvari koje treba ostvariti. Za ilustraciju je dovoljno usporediti proračun 1993. i ovogodišnji proračun. Prije sedam godina zagrebački je proračun iznosio oko 320 milijuna kuna, a Zagreb nije bio zadužen grad, a ovogodišnji iznosi oko tri i pol milijarde kuna, a grad je uz to i zadužen. S obzirom na toliku količinu novca, nije riješeno ni jedno krucijalno pitanje, prije svega problem zaštite pitke vode na kojoj Zagreb leži te prometni problemi. Uz to Zagreb se proširio preko svake mjere, od idealnih 770.000 stanovnika 1991. godine povećao se za oko 200.000 stanovnika, a infrastruktura je ostala ista. Vlast je uljepšavala grad da postigne efekt kako se nešto radi te gradila neke stvari koje uopće nisu bile potrebne, na primjer Medvedgrad i Dinamov stadion. Među ostalim, dosadašnja uprava je kriva što je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji nema mjesnu samoupravu.
• Bilo je mnogo prigovora, čak iz redova vladajuće koalicije, na način kako je raspuštena zagrebačka Skupština. To je na neki način pokrenuo HSLS, jer su vijećnici vaše stranke prvi podnijeli ostavke. Zašto niste čekali redovite izbore sljedeće godine?
- HDZ je već dugo vladao s tankom većinom i s trvenjima u vlastitim redovima. HSLS je ocijenio da HDZ-ova većina sve više kopni i da unutarnje nesuglasje sve više raste. A najveći problem je zapravo u tome što gradski HDZ nikad nije bio istinski gradska stranaka. Uvijek je zagrebačka organizacija ispunjavala želje s Pantovčaka, odnosno bila je servis za zadovoljenje želja državne razine, i to im se na kraju osvetilo. Budući da se Gradska skupština nije dugo sastala, a na posljednjim sjednicama nije bilo konstruktivnih rasprava, nego su obilovale nadmudrivanjem i proceduralnim smicalicama, vijećnici HSLS-a su zaključili da ne mogu više sudjelovati u toj igri i snositi odgovornost za takav rad Skupštine. Smatrali smo da je najpoštenije da se ta situacija razriješi na izborima. A to što su naši vijećnici prvi podnijeli ostavke znači samo da su htjeli što prije presjeći nastalu agoniju.
• Neki kažu da je to zbog toga što vas peče savjest zbog koaliranja s HDZ-om na gradskoj razini.
- HSLS ne peče savjest ni zbog čega. Sve što smo radili radili smo otvoreno, ništa ispod žita i snosimo odgovornost za svaki svoj postupak. S HDZ-om smo u Zagrebu surađivali u trenutku kad je stranka bila u velikoj krizi, bili smo napadani sa svih strana i procijenili smo da je ta suradnja u interesu stranke. To se na kraju i pokazalo ispravnim, jer stranka je sačuvana.
• Uskoro će se birati novi predsjednik zagrebačkog HSLS-a. Koga priželjkujete za svoga nasljednika i hoćete li se sada maknuti od rješavanja zagrebačkih problema?
- Najvažnije je imati dobar tim pogotovo sada kad je HSLS iz oporbene prešao u vladajuću stranku. Nesumnjivo je ovo jedan od najvećih uspjeha stranke, a što se mene osobno tiče, nikad se vjerojatno neću maknuti od gradskih problema jer sam i u Sabor izabrana u zagrebačkoj izbornoj jedinici. Osim toga ja sam osoba na koju se posao »lijepi«.

Ivana Matić