Prijedlog izmjena Zakona o obnovi uzbunio je stradalničke udruge, branitelje, prognanike. Očekuje se da će one uskoro biti i izglasane u Saboru, što je dobar povod za razgovar s Radimirom Čačićem, ministrom javnih radova, graditeljstva i obnove.

• Predloženim izmjenama najviše se zamjera što se ukidaju prioriteti, a od prava na obnovu izuzeti su samo osuđeni za ratne zločine. Zašto Hrvati koji su najviše stradali gube prioritet? Je li to zbog pritisaka međunarodne zajednice od koje Hrvatska očekuje pomoć?
- Radi se samo o jednoj, osnovnoj promjeni - eliminirane su diskriminacijske odredbe, pa sad svi građani Hrvatske imaju isti tretman. Sve žrtve, stradalnici, svi kojima je oštećena ili uništena imovina imaju pravo na obnovu, osim ratnih zločinaca. Nitko tko poštuje osnovne civilizacijske standarde ne može se tome suprostaviti. A što se prioriteta tiče, njih je uvijek bilo i bit će ih i ubuduće. No, prioriteti neće više biti po nacionalnosti, već po socijalnom stanju, redoslijedu dobivanja rješenja i drugim kriterijima. Postojat će i dalje cijeli niz kriterija koji su neizbježni. I u samoj organizaciji posla hijerarhija prioriteta će u Ministarstvu i dalje postojati. Ne radi se o pritiscima međunarodne zajednice, iako su imali prigovora, već o osnovnoj civilizacijskoj normi.
 

• Hoćete reći da su odredbama važećeg zakona Srbi bili eliminirani iz prava na obnovu?
- Da, građani srpske nacionalnosti su gotovo sasvim bili eliminirani iz obnove. Jer, iako su im kuće uništene ili oštećene miniranjem, paljenjem, pljačkom, u ratu ili nakon rata, nisu mogli realizirati pravo na obnovu, dijelom zbog Zakona, dijelom zbog prakse njegove provedbe. U praksi je postojala takva diskriminacija, a svima onima koji sad manipuliraju prognanicima i braniteljima potpuno je jasno o čemu govorim. Ali, promjene u zakonu se sad koriste radi poticanja atmosfere diskriminacije Hrvata i prikupljanja političkih bodova, bez obzira na činjenicu da osnova izmjena i jest eliminacija diskriminacije bilo koje vrste.
• Znači, hrvatski prognanici i branitelji ipak su prioritetni u obnovi?
- Hrvatski prognanici i branitelji će biti kao i dosad u svim prioritetima, samo što oni sad nemaju nacionalnu karakteristiku. Posebne prioritete za branitelje i invalide regulira Zakon o braniteljima. Mi ovog trenutka imamo 46.000 hrvatskih prognanika kojima moramo riješiti smještaj, socijalnu, tehničku i gospodarsku infrastrukturu u mjestima u koja se vraćaju.
• Drago Krpina tvrdi da sad pravo na obnovu imaju i oni koji nisu hrvatski državljani. Vi tvrdite da nećete ići u obnovu bez uredne dokumentacije, a zna se da mnogim Srbima povratnicima ta dokumentacija manjka?
- Dokumentacija će i dalje biti nužna za izdavanje rješenja o obnovi. No, drugi je problem opstrukcija koju je radila administracija u praksi. Nije nikakva tajna da je prešutno, a možda i direktnim upustvima, administracija sprečavala reguliranje dokumentacije građanima srpske nacionalnosti, ili je to u najmanju ruku usporavala.
• Prema predloženim izmjenama pravo na obnovu imat će i oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, ali su zahvaćeni Zakonom o oprostu. HDZ je zbog toga u saborskoj raspravi ustvrdio da donosite politički zakon. Vaš komentar?
- Kao što se zna, HDZ je donio Zakon o oprostu. Točno je da smo i mi glasovali za taj Zakon uz određene ograde. Zakon ne bi mogao biti donešen da ga nije donijela dvotrećinska HDZ-ova većina. U pravnoj državi svatko tko ne podliježe kaznenom gonjenju ili mu je kazneno gonjenje eliminirano Zakonom o oprostu, postaje punopravni građanin. Ako ste određenu kategoriju građana pretvorili u punopravne građane, tad im morate i njihova prava priznati. Prema tome, HDZ je posljednja stranka koja bi smjela na to imati primjedbe.
• Što kažete na tvrdnje da je izmijenjeni zakon o obnovi politički zakon?
- Ne, to nije politički zakon, već je to primjena pravne države. Ali, Zakon o oprostu koji je HDZ donio jest bio politički zakon. Pitanje je je li taj zakon trebao biti tako ekstenzivan? Osobno smatram da je on pretjerano široke ruke u odnosu na ljude koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i agresiji na Hrvatsku. HDZ je dopustio da se oni svedu na dvadesetak imena, a sigurno se radi o stotinama, možda i tisućama ljudi.
• Očekujete li probleme sa Zajednicom prognanika Hrvatske koja kaže da će izmjene Zakona o obnovi izazvati tenzije među prognanicima i drugim stradalnicima?
- Razgovarao sam s ljudima iz Zajednice povratnika i mislim da oni dobro razumiju zakon i situaciju i postupke Ministarstva. Zalagao sam se i zalažem za to da se intenzitet povratka i obnove ne smije smanjivati. Naprotiv, novom pozicijom Hrvatske u međunarodnoj zajednici dolazimo u poziciju ubrzati intenzitet povratka i Hrvata i Srba. Iako je naše gospodarstvo u tragičnoj situaciji, za prognanike se osiguralo najviše što se moglo. Ove godine ćemo s 530 milijuna kuna iz proračuna i dijelom novcem iz nominalnog portfelja od 1,6 milijuna kuna dionica dovršiti ili staviti pod krov 4.600 kuća. To je više no što je napravljeno lani. Dobili smo i donaciju Europske unije od 100 milijuna kuna, trenutačno od njih očekujemo još 80 milijuna kuna donacije, a pristupa se i realizaciji posebne kreditne linije za obnovu po izuzetno povoljnim uvjetima od 240 milijuna kuna. To su aranžmani ministarstava obnove i financija s EU samo za obnovu. Ukupno 53 milijuna ecua predstavlja dodatnih 420 milijuna kuna za obnovu. Dakle, gotovo paralelni proračun koji će ubrzati obnovu i nije vezan uz program obnove ili povratka samo za Srbe.

Miroslava Rožanković