savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=827&kregar-nisam-uspio-saznati-kako=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=827&kregar-nisam-uspio-saznati-kako=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=827&kregar-nisam-uspio-saznati-kako=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=827&kregar-nisam-uspio-saznati-kako=

Josip  Kregar

../intervjui/intervjui.php?osoba=6768&josip-kregar

Kregar Josip
Datum:
07.05.2000
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Nakon dva mjeseca obnašanja »vruće« funkcije povjerenika Vlade RH za Grad Zagreb, profesor sociologije zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar govori za Nedjeljni Vjesnik o zatečenom stanju te onome što ostavlja budućoj vlasti.


• Budući da ste pri samom kraju svoga mandata, kakvi su vaši konačni dojmovi o funkcioniranju Zagreba?
- Moji dojmovi su se djelomično poklopili s mojim očekivanjima. Očekivao sam da ću zateći dosta nesigurnu situaciju jer je najavljivano da će moje imenovanje dovesti do potpunog zastoja u funkcioniranju grada i katastrofe. Iako sam znao da neće biti katastrofe, očekivao sam tešku situaciju i brojne probleme te dobivao sve više pritužbi na dosadašnje funkcioniranje službi u gradu Zagrebu. Stanje koje ostavljam, jednostavno rečeno, bolje je od onoga koje sam preuzeo. No također sam imao čast surađivati s velikim brojem kompetentnih ljudi koji dugi niz godina prate zagrebačke probleme i od njih sam imao veliku pomoć i u idejama i u izvršenju zadataka.
• Što ste sve učinili u ova dva mjeseca?
- Gledajući prema prioritetima najznačajnije je sređivanje, odnosno uređenje dinamike trošenja sredstava, a tu smo se ponašali krajnje restriktivno ostavljajući budućoj gradskoj vlasti relativno sređenu financijsku situaciju. Pri tome mislim i na akciju emitiranja obveznica Grada Zagreba, koja će omogućiti popunjavanje budžetskog deficita. Nadalje, držim da sam učinio izvjestan napredak u otvaranju gradske administracije prema javnosti. Mislim da smo stvorili situaciju u kojoj je prvenstvena briga funkcioniranje službe, a ne osobni položaj.

Gradska vlast imala je premalo povjerenje građana i zbog toga je izbjegavala donošenje teških i nepopularnih odluka, ili kad ih je donosila, pogreške i promašaje prikrivala je trenutnim ceremonijama i povremenim uspjesima

Također smo došli i do zaključka da su u gradskoj upravi potrebne korjenite promjene u unutarnjoj organizaciji, načinu koordinacije i vođenja upravljanja gradom. Svaki dan na moj stol dolaze mnogobrojni problemi od kojih ni jedan ne može pasti u kategoriju lako rješivih i malo važnih problema, jer i oni koji ne zahtijevaju mnogo financijskih sredstava vrlo često su građanima izrazito psihološki značajni. Držim da smo moji suradnici i ja učinili mnogo u nastojanju da kontaktiramo s građanima, da pomognemo u rješavanju svakodnevnih problema, od čuvanja i smještanja životinja, kulturnih događaja, pomaganja hendikepiranim i socijalno ugroženim pa do problema stanovanja i problema mnogobrojnih gradskih poduzeća. Neriješeni problemi su doista sistemske naravi.
Nerazumljivi strah od javnosti
• Novinarima se jako dopao vaš otvoren načina rada, što je potpuno suprotno od dosadašnjeg rada Poglavarstva. Što je to Poglavarstvo skrivalo od javnosti?
- Je li nešto skrivano, ja još ne znam jer se neke stvari ne daju otkriti u 60 dana, ali svakako se radilo o nerazumljivom i nepotrebnom strahu od javnosti, što je stvaralo dojam skrivenih namjera i sumnjivih poslova. Ono s čim sam se ja zapravo suočio je posljedica takve politike, a to je da je gradska vlast imala premalo povjerenje građana i zbog toga je izbjegavala donošenje teških i nepopularnih odluka ili kad ih je donosila, pogreške i promašaje prikrivala je trenutnim ceremonijama i povremenim uspjesima. Meni se učinilo da je bolja politika biti iskren i otvoren i ništa ne skrivati. Priznajem odmah da nisam uspio u nekoliko stvari iako sam imao dobru namjeru. Na primjer nisam uspio saznati kako i zašto su potrošena velika sredstva za maksimirski stadion te što učiniti i što je učinjeno sa Sveučilišnom bolnicom, a tek sam započeo raščišćavati uistinu složeni problem korištenja gradske imovine.
• Imate li konačni izvještaj o gradskoj imovini i možete li javnosti konačno točno kazati koliko je Grad Zagreb financijski i materijalno »težak«?
- Ne mogu vam jasno i decidirano odgovoriti na to pitanje jer tu ima mnogo problema i u njihovu raščišćavanju treba krenuti od samoga početka. Svakodnevno sam suočen s problemima koji mi malo po malo otkrivaju kakav je to sistem vlasti bio. Ponekad vjerujem da se nastojalo napraviti što veću konfuziju. Zato ja ne mogu s potpunom sigurnošću odgovoriti na ovo pitanje jer je pretpostavka toga revizija imovine Grada, pri čemu se mora ustanoviti što Zagreb ima i kako se time raspolaže. To je posao od nekoliko mjeseci.
• Kako ocjenjujete rad pročelnika gradskih ureda i direktora gradskih poduzeća? Želite li nekoga javno pokuditi ili možda pohvaliti?
- Svakako su pohvale bolje nego pokude pa bih svakako želio pohvaliti Ured za financije i pročelnicu Nives Bonetti, koja je vrlo uredno i savjesno obavljala svoj posao. Što se gradskih poduzeća tiče, usprkos mnogih kritika na njihov račun, ima i dobrih primjera kao što je akcija »Čistoće« oko uklanjanja divljih deponija. Pohvala ide prije svega radnicima »Čistoće« koji savjesno i pošteno rade svoj posao, ali svakako i direktoru Josi Bićaniću.
Zloporaba položaja
• Jeste li eventualno naišli na konkretne dokaze o nezakonitim i kriminalnim radnjama u gradskim poduzećima?
- Imam vrlo mnogo prijava koje mi upućuju građani i koje su ozbiljne indicije za postojanje zloporabe položaja i kriminalne radnje. Nastojim ih provjeriti i potom ih proslijedim nadležnim institucijama. To je njihov posao.
• S obzirom da će vjerojatno biti potrebno smanjenje gradskog proračuna, na čemu će se štedjeti?
- Dobro upravljanje sredstvima grada nije samo opća restrikcija, restrikcija je samo privremena mjera. Buduća gradska vlast mora jasno odrediti prioritete i onda iz toga izvesti budžet. Glavni problem koji imamo je sustav po kojem su neki shvatili da imaju stečena i vječita prava na pomoć iz gradskog proračuna. Takvu situaciju treba promijeniti. Treba krenuti od prioriteta, od potreba grada i građana, jer je upozoravajuća tendencija porasta gradskoga budžeta u posljednjih nekoliko godina. Jedan moj kolega je to nazvao »ludistički budžet« aludirajući pri tom da je on usmjeren na igre, a ne na razvoj.
• Budući da ste stručnjak za lokalnu samoupravu, kakav bi prema vašem mišljenju trebao biti položaj Zagreba da bi se u budućnosti izbjegla dosadašnja percepcija Zagreba kao centra svekolike moći, koji onda izaziva animozitet drugih dijelova Hrvatske?
- Riječ je o tome da je dojam o supremaciji Zagreba nad ostalim dijelovima Hrvatske samo djelomično točan. No Zagreb nije učinio dosta da ukaže na to koliko daje Hrvatskoj i koliko čitava Hrvatska ima koristi od Zagreba. Udio Zagreba u državnom proračunu je 45 posto, osim toga Grad snosi troškove za mnogobrojne institucije od državnog značaja. Ono što Zagrebu svakako nije trebalo je dojam da njegova posebnost nije rezultat njegove veličine, nego ustavne ili zakonske deklaracije ili političke odluke. Istina je drukčija, Zagreb svoju posebnu poziciju može izvoditi samo iz činjenice da se njime ne može upravljati kao što se upravlja malom seoskom sredinom ili gradićem. Zato Zagreb treba drukčiji specifični položaj, veća ovlaštenja, drukčije institucije i usku suradnju s državom. Mnogo se da napraviti već u kratkom vremenu s otvorenošću Zagreba prema drugim dijelovima Hrvatske.
Knjiga problema za nasljednika
• Rekli ste da pišete knjigu problema za svoga nasljednika kako se poslije izbora ne bi trošilo vrijeme na detektiranje problema. Što piše u toj knjizi?
- To će biti promemorija od tri dijela. Prvo je konstatacija općeg pravca razvoja Zagreba u proteklih deset godina, problema njegovih institucija, teritorijalnog ustroja i oblika upravljanja. Drugo je pregled konkretnih problema čije je rješavanje u toku od, primjerice, divlje bespravne izgradnje, urbanističkog planiranja pa do interesa stranih investitora. Treći dio je naznaka potrebnih izmjena u zakonodavstvu koje mogu olakšati normalan razvoj Zagreba.
• Spomenuli ste interes stranih investitora za ulaganja u Zagreb. O kojim je konkretno investicijama riječ i zašto do danas nije do njih došlo?
- Znam za neke promašaje i pogreške, ali ne razumijem razloge koji su do njih doveli, tako da zapravo ne znam zašto do sada nije bilo značajnijih ulaganja. Postoji sasvim jasan interes za ulaganja u privatizaciju javnih poduzeća, u izgradnju infrastrukturnih objekata te izgradnju nekoliko trgovačkih centara. No važno je spomenuti da moramo biti svjesni da stranci ulažu zbog svog, a ne našeg interesa i da atraktivnost Zagreba nije rezultat patriotizma ili posebne ljubavi prema Zagrebu, nego jasnog ekonomskog interesa. Zagreb je veliki potrošački centar, veliki centar poduzetništva i vrlo je dobro lociran. Ja bih ipak želio da stranci razumiju da nama nedostaju ulaganja u proizvodnju, prometnice i komunikacije.
• Kako ocjenjujete zagrebačku predizbornu kampanju?
- Radujem se što su sve političke i tehničke pripreme za izbore uspjele. Donekle sam iznenađen sramežljivom predizbornom kampanjom. Priželjkivao sam više dijaloga i rasprava, a manje jednostranih govora, manje osobne promocije, a više preciznog postavljanja tema. Ne mogu predvidjeti kakve će to posljedice imati na odaziv birača i njihovu odluku. Nakon izbora očekuju nas konstruktivni postupci predaje vlasti izbornim pobjednicima pa ću odmah po proglašenju rezultata sazvati sastanak predstavnika stranaka o tim temama.
Na kraju razgovora prof. Kregaru postavili smo pitanje o spornom promidžbenom spotu »Očistimo Zagreb«. No, na njega on nije želio odgovoriti. Zapravo, odgovor je bila minuta šutnje i zabrinuto kimanje glavom...


Ivana Matić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


22.04.1974  Zekanović Hrvoje
22.04.1969  Strizrep Nenad
22.04.1965  Kontić Joško
22.04.1962  Horvat Darko
22.04.1960  Martinić Ivan
22.04.1959  Markov Ante
22.04.1958  Kočiš Ladislav
22.04.1958  Posavec Josip
22.04.1951  Baletić Branka
22.04.1951  Paher Đuro
22.04.1936  Farago Ferenc