Nakon višemjesečnoga napornoga rada gradonačelnika Splita i Dubrovnika, Ivana Škarića i Vide Bogdanovića, oko toga da se realizira projekt brze ceste Zagreb - Split - Dubrovnik, hrvatska Vlada je ovih dana definitivno odlučila dati prednost dionici poluautoceste od Bosiljeva do Svetoga Roka. O tome smo za komentar zamolili dubrovačkoga gradonačelnika Vidu Bogdanovića.

• Odlukom da se prednost da »Bechtelovoj« dionici poluautoceste Bosiljevo - Sv. Rok, čini se da je zajednička inicijativa Dubrovnika i Splita definitivno pala u vodu?
- Ništa nije »palo u vodu«. Nažalost, možemo zaključiti da je bivša Vlada bila blesava, ali žalosti to da i nova Vlada nastavlja blesave projekte stare Vlade. Naime, nitko ne želi da »Bechtel« ostane bez posla u Hrvatskoj, nego se samo traži da se predviđena sredstva razumno troše. Međutim, vrlo je zabrinjavajuće to što »Bechtel« pristaje sudjelovati u nerazumnom projektu, što se može tumačiti zlonamjerno. Ako će tom poluautocestom prometovati oko 17.000 vozila na dan, koliko ih danas svakodnevno prođe dionicom Zagreb - Karlovac, pri čemu se ne smije zaboraviti da ona ne vodi samo prema Splitu, nego i prema Rijeci, može se zaključiti da se njena gradnja trenutačno ne isplati.
• Međutim, vaše izjave o tome da brza cesta ima sve veću potporu, ministar Radimir Čačić objašnjava riječima da vi nemate prave informacije?
- Tvrdim da, ako će se poštovati hrvatskim zakonom predviđena procedura za dobivanje potrebne dokumentacije, uključujući građevinske dozvole i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, onda stvarni radovi na dionici Bosiljevo - Sv. Rok ne mogu početi još nekoliko godina. Sve ekonomske studije pokazuju, naime, da ta cesta ne može biti isplativa. Zato se pitam, tko će na kraju platiti još jedan promašeni graditeljski pothvat u Hrvatskoj.
• Ima li sve to, možda, veze s »graditeljskim podzemljem«, o čemu ste nedavno govorili?
- Činjenica je da je većina velikih građevinskih projekata u Hrvatskoj rađena bez propisane procedure, a najbolji primjer za to je dubrovački most, koji još nema građevinsku dozvolu. Radi se bez transparentnih javnih natječaja, bez izrade prethodne dokumentacije, a kada se radi mimo zakona, onda su to podzemne radnje. Iz toga proizlazi jednostavan zaključak - veliki graditeljski projekti u Hrvatskoj ostvarivali su se metodama podzemlja.
• Kakva je daljnja sudbina projekta brze ceste Zagreb - Dubrovnik?
- Činjenica je da će se Dalmatinci mnogo ranije voziti poboljšanom cestovnom spojnicom između Splita i Karlovca, nego što će se promotori autoceste voziti dionicom Maslenica - Sv. Rok - Bosiljevo. Život neće pristati na neutemeljene i nerazumne, te u jednome dijelu i neostvarive, projekte. Pobijedit će zdrava logika, jer će prometni problemi natjerati na što skorije poboljšanje prometnice Karlovac - Split. Do tada, već ovo ljeto pozivam ministre Radimira Čačića i Alojza Tušeka da se uključe u regulaciju prometa na očekivanim prometnim čepovima u Karlovcu, Slunju i na Plitivicama.

Anton Hauswitschka