S ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem razgovarali smo o prvih 100 dana rada Vlade, uz podsjećanje da su udruge seljaka taj rad ocijenile negativno. Seljaci smatraju i da Hrvatska još nije spremna za skori ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i tvrde da će zbog nepripremljenosti domaće proizvodnje uvoz još više porasti. Seljaci već najavljuju i nove prosvjede, zbog čega se, kao i zbog neprihvaćanja više otkupne cijene mlijeka te zbog niže otkupne cijene pšenice (0,75 kuna), može očekivati još jedno vruće ljeto u agraru.

• Jeste li zadovoljni mjerama koje je Vlada poduzela kad je riječ o agraru?
- Neka drugi, u prvom redu poljoprivredni proizvođači i prehrambena industrija, daju ocjene o tome. Kad sam na početku rada koalicijske Vlade najavio povećanje državnih poticaja, odnosno subvencija za 80 posto, mnogi u to nisu vjerovali. Nadam se da smo ih uspjeli razuvjeriti. Onaj tko ne uvažava učinjene pomake, nije dobronamjeran. Mislim da smo napravili kvalitetan iskorak i da će ono što smo proljetos dobro zasijali na jesen dati još bolje rezultate.
• Predbacuje vam se da, kao ni bivša vlast, nemate definiranu agrarnu politiku?
- Nama ne trebaju nikakve nove poljoprivredne strategije koje će biti mrtvo slovo na papiru, već one ostvarive. Sa stručnjacima Agronomskog fakulteta napravili smo bilance proizvodnje te potrošnje poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, pa točno znamo što nam i koliko treba. Do kraja lipnja imat ćemo jednu takvu studiju gotovu. Ona je rađena u suradnji s međunarodnim stručnjacima iz FAO-a i Europske unije, a dijelom je financirana i iz programa FAO-a. Nismo se odrekli ni strategije razvoja hrvatske poljoprivrede koju je Sabor usvojio 1995.
 

• Ipak, nije li uvođenje jeftinijega goriva, što su proizvođači na neki način već imali, samo kozmetički zahvat?
- Radi se o dugogodišnjem zahtjevu poljoprivrednika i ribara da im se omogući korištenje jeftinijeg pogonskoga goriva. Sad kad je takav prijedlog podržan u Vladi i upućen Saboru na usvajanje, javljaju se izjave tipa »to smo već imali«. To nije korektno, jer je naš prijedlog u skladu s praksom u zemljama EU-a, čime se staje na kraj ilegalnu korištenju loživa ulja. Pitanje je koliko će »plavi dizel« od 1. lipnja utjecati na proizvodnju jeftinije hrane, jer u poljoprivredi na proizvodnju, osim pogonskoga goriva, utječe i cijena repromaterijala, produktivnost... Očekujem da će ta mjera za ribare biti određena satisfakcija, jer su dosad morali skuplje plaćati gorivo. No, poticaje će ubuduće dobivati na dohodak, a ne za izlov.
• Što će biti s PIK-om Vrbovec i drugim gubitašima koji su u državnom vlasništvu?
- Mjere koje smo poduzimali većinom u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, bez postavljanja na noge prehrambeno-prerađivačke industrije, neće imati očekivani učinak. Vladini potezi za ozdravljenje propalih poduzeća ne smiju se provoditi na teret poreznih obveznika. To bi bilo neracionalno. Zato zajedno s Hrvatskim fondom za privatizaciju radimo programe kojima bi se riješila budućnost takvih tvrtki. Pritom moramo rješavati apsurdne situacije, tj. spriječiti da uprave i nadzorni odbori propalih poduzeća probleme prebacuju na državu. Mora se ići u nagodbu vjerovnika i dužnika, ali mora postojati jasan odnos poduzeća dužnika prema državi, bankama i dobavljačima.
• Seljački savez je već najavio nove prosvjede seljaka, sada zbog mlijeka, a ne prihvaća ni nižu otkupnu cijenu pšenice ovogodišnjeg roda.
- Država se u tržišnom gospodarstvu ne može miješati u određivanje otkupne cijene mlijeka, ali će posredovati između proizvođača i prerađivača mlijeka. Mislim da nikome nije u interesu da dođe do prekida te suradnje. Što se tiče otkupa pšenice, sigurno nas ne čeka »vruće ljeto«. Jer, za razliku od prijašnjih godina kad se o njezinu otkupu razgovaralo neposredno prije žetve, pa i nakon nje, ove godine razgovori su počeli tri mjeseca ranije. No, proizvođači moraju shvatiti da je zajamčena otkupna cijena pšenice minimalna cijena po kojoj se država obvezuje da će ju kupiti ako ju netko drugi ne kupi po većoj cijeni. Država ne može regulirati njenu tržišnu cijenu, ali očekujem da će se pojaviti četiri do pet većih tvrtki koje će se baviti otkupom pšenice.
• Što je država učinila da pripremi poljoprivredu za ulazak u WTO?
- Ova Vlada nije mogla puno toga učiniti, ali je bivša mogla jako puno. Nažalost, u situaciji u kakvoj jesmo, strah od ulaska u WTO je opravdan. U prijelaznom razdoblju, koje za neke proizvode iznosi i do sedam godina, moramo se prilagoditi novim uvjetima. Mislim da je Vlada dobro postupila time što niže carinske stope neće biti uvedene 1. srpnja, već danom stupanja Hrvatske u WTO. A tu je i niz ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama u našem okruženju.

Marinko Petković