FIRENZA, 26. svibnja - Zvijezda proljetne konferencije ministara vanjskih poslova zemalja Sjevernoatlantskog saveza (NATO) je bila nedvojbeno - Hrvatska. Sve pohvale u superlativu i čestitke upućene su prvenstveno hrvatskom narodu na pravom izboru, a potom je pohvaljen briljantno odrađeni hrvatski vanjskopolitički posao. Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula, koji je jedan od zaslužnih za te pohvale, nakon iscrpljujućeg dana pristao je na intervju za Vjesnik.

• Kako se osjećate kao najmlađi ministar u Partnerstvu za mir?
- Teško je govoriti o osobnim osjećajima u jednoj tako važnoj prigodi kao što je primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir. Uvijek se osjećam dijelom tima i želim naglasiti da je to kolektivni uspjeh nove hrvatske vlasti, nove hrvatske Vlade i Ministarstva vanjskih poslova.
Svega toga ne bi bilo da građani Hrvatske nisu 3. siječnja poželjeli promijeniti ne samo unutarnju politiku Hrvatske već i njenu vanjsku politiku. Iznimno sam počašćen time što sam bio u prigodi sudjelovati u ostvarenju obećanog projekta. Ali, obećavam, to je samo početak.
• Hrvatskoj se otvaraju sva vrata. Hoće li ona uspjeti na pravi način iskoristiti taj pozitivni politički trenutak?
- Duboko vjerujem u europsku demokratsku perspektivu Republike Hrvatske.
Da nije tako, ne bismo uspjeli u tako kratkom roku aktivirati svoje resurse, transformirati zemlju i time je učiniti partnerom demokratskog svijeta. Prema tome, nema razloga ni za kakvu zabrinutost u vezi s tim hoćemo li znati iskoristiti ovaj trenutak. Normalno, ovisit će to o brzini zadovoljavanja određenih uvjeta da bismo se približili Europskoj uniji. No, sada imamo institucionalnu podlogu. Nemojmo zaboraviti da je Partnerstvo za mir predsoblje punopravnog članstva u NATO-u.
 

• Izjavili ste da Vlada priprema službeni zahtjev za ulazak Hrvatske u stalno članstvo NATO-a? Hoće li Hrvatska ispuniti uvjete koji joj se postavljaju?
- Vjerujem da ovog trenutka Hrvatska vojska odskače od mnogih vojski drugih članica Partnerstva za mir upravo zato što je izrasla u ratnim uvjetima, tijekom Domovinskog rata kad se branila sloboda i stvarali temelji za novu državu. Imamo časnika i vojnika s ratnim iskustvom, čime se ne može pohvaliti veći broj članica Partnerstva za mir.
Ono što trebamo izgraditi je civilna kontrola Oružanih snaga i prilagodba unutarnjih struktura standardima NATO-a. Kad je u pitanju financiranje Oružanih snaga i transparentnost tog financiranja, Hrvatska je već dala znatan doprinos transparentnosti financiranja hrvatske komponente u BiH. Prema tome, ako smo tu napravili znatan iskorak, pomogli da se stanje u BiH poboljša, vjerujem da je moguće u samoj Hrvatskoj napraviti isto. Naša Vlada je jedna od rijetkih u Europskoj uniji koja je vlastiti budžet umanjila u odnosu na prethodni, a to smanjenje se posebno odnosi na Oružane snage. Novac namijenjen vojsci trošit će se mnogo racionalnije.
• Ubrzava li to i ulazak u Europsku uniju?
- Ja bih iskoristio prigodu da objavim da je 24. svibnja Europska komisija potvrdila studiju izvedivosti i uputila je Europskoj uniji i Vijeću ministara na prihvaćanje, koji bi trebali odrediti mandat za početak pregovora s Hrvatskom u sklopu Sporazuma o pridruživanju i stabilnosti.
• Kakvi su izgledi za gospodarski oporavak Hrvatske?
- Nakon dva dana u Firenzi i razgovora što sam ih imao s ministrima vanjskih poslova Velike Britanije, SAD-a, Švicarske i Danske, tvrdim da postoji veliko zanimanje za Hrvatsku. Ministri vanjskih poslova tih četiriju zemalja sami pitaju kako mogu pomoći hrvatskome gospodarstvu u prevladavanju toga najdelikatnijeg razdoblja tranzicije.
Ni u ovim slavljeničkim trenucima nisam se ustručavao govoriti o teškim životnim uvjetima djela hrvatskih građana, koji su izloženi gospodarskim posljedicama jedne loše politike s kojima se bori sadašnja hrvatska Vlada. Ministri vanjskih poslova tih zemalja su se zanimali za spajanje poduzetnika i poslovnih zajednica svojih zemalja s poslovnim zajednicama i poduzetnicima u Hrvatskoj.
Oni nam žele pomoći kao neposredni bilateralni partneri, a mi moramo učiniti više radi ohrabrivanja stranog kapitala da uđe u Hrvatsku, da bude zaštićen.
Prvenstveno moramo mijenjati naše zakone, ukloniti sve zakonske prepreke i animirati strane ulagače.
• Kada se očekuje priključenje Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)?
- Razgovarao sam s državnom tajnicom SAD-a Madeleine Albright. Ona je samo spomenula da pitanje Svjetske trgovinske organizacije ovog trenutka nije urgentno. Trenutno se vode završni razgovori SAD-a i Europske unije o primanju Hrvatske u WTO. Ne želim špekulirati, jer je bilo dosta netočnih informacija, ali mislim da se već tijekom ljeta može očekivati pristupanje Hrvatske WTO-u.

Sanja Mihaljinac