savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=86&drzava-na-pola-koplja=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=86&drzava-na-pola-koplja=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=86&drzava-na-pola-koplja=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=86&drzava-na-pola-koplja=

Vladimir  Gotovac

../intervjui/intervjui.php?osoba=3032&vladimir-gotovac

Gotovac Vladimir
Datum:
08.11.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 

VLADO GOTOVAC, PREDSJEDNIK LIBERALNE STRANKE, GOVORI O STVARANJU MITA O SVEMOĆNIM HRVATIMA TE O TOME ZAŠTO JE POTREBNO IZAĆI NA IZBORE
 
Priče o stranačkom dogovoru s HDZ-om pri izboru ustavnih sudaca su besramne, a priče da se Jasna Omejec osobno bavila varanjem ljudi također su besmislene * Dobro je poznato naše zajedničko stajalište da se ne može dogoditi da HDZ s narodom podijeli odgovornost za sve ono što je učinio. To je stajalište naše civilizacije. Nema kolektivne odgovornosti za individualni čin i nitko ne može na nas kao osobe proširiti odgovornost za tuđa djela * Mi u ovome trenutku nemamo velike ideje, a naša politika nema velike programe. Promjena koju najavljujemo je duga, mučna i radna. Ona je pragmatična i traži od nas vjeru da ćemo tek doći do rješenja koja danas nemamo * Previše smo nesretni da se ne bismo razbudili do one mjere do koje je to potrebno, a ta mjera je izaći na izbore. Previše je jada u Hrvatskoj da se to ne bi dogodilo. Socijalna nevolja u kojoj se nalaze građani ove zemlje prevelika je i otrežnjujuća
 
 
 “Ne prijete hrvatskoj pendreci, nego mitomanija i ideja da smo mi iznimni i drugačiji od ostalih i da su samo Hrvati neke stvari sposobni učiniti”
           “U ona vremena kada sam se ja opirao komunističkoj vlasti, odbijao sam da budem sudionik totalitarizma, ali nisam mislio da oni koji sa mnom ne idu svi odreda pripadaju totalitarnom sustavu”
 

 tekst
 *Jeli vam osobno bar malo neugodno zbog onoga što se događa s Jasnom Omejec i Ustavnim sudom?
- Osobno nije, ali u smislu javnog odnosa jest. Ono što se s njom zbivalo, za mene je ne samo posve neočekivano nego je po načinu i lakoći s kojom su se neki prihvatili kvalificiranja Jasne Omejec i njezina postupka u svakom pogledu zapanjujuće. Što bi jedan znameniti marksist rekao: individualno tetoviranje još uvijek je veliki grijeh. Čovjek, dakle, mora biti u skladu s općom predodžbom što treba učiniti i kako nešto treba učiniti. Osobna odluka naravno ne može biti zaštićena, ali čak i ako je osobna odluka pogrešna, ona ne mora biti nemoralna, pogotovu ne mora biti kvalificirana kao psihološki diskreditirajuća. Napokon, suludo je da se diskreditiraju oni koji su tu odluku podržali. U ovom slučaju sve to se dogodilo. Gospođa Omejec osobno je odlučila natjecati se, na što su svi građani imali pravo. Na natječaju je dobila poziv da uputi svoju biografiju, što je značilo da je ušla u uži izbor. Tada me je zamolila da joj kao stranka damo podršku, što smo i učinili. To je sve. Najlegalnije, najmoralnije, čak i u zemljama koje su potpuno demokratski ustrojene.
Ni na što drugo nismo imali utjecaja. Priče o stranačkom dogovoru s HDZ-om su besramne, a priče da se Jasna Omejec osobno bavila varanjem ljudi, također su besmislene.
 
                  VOLJA ZA RASPRAVOM
Nakon što mi je rekao da je Zapad opasan za katolicizam, upitao sam jednog prolaznika koji mi je prišao prije neki dan, jesu li opasne Francuska, Španjolska i Italija, a on je odgovorio: da, upravo tako, opasne su. Pa tko će onda braniti katolicizam? Čovjek mi je mrtav-hladan i uvjeren odgovorio: Hrvatska! Ali, oprostite, nastavio sam, Hrvata je malo, a vi tu ulogu dajete malobrojnom i nemoćnom narodu. Tip me je tada poučio: Krist je imao samo dvanaest apostola! Dakle, dotle smo dotjerali
 
* Da, ali vi ste gospođi Omejec dali podršku za sasvim određen posao u vrlo preciznom političkom i društvenom kontekstu...
- Pitanje drugih sudaca i kandidiranja drugih sudaca, kao i pitanje kompletne procedure nije nešto na što smo imali utjecaja. Riječ je o nečemu sasvim drugom. O tome možemo raspravljati, a ja bih o tome i raspravljao da je itko imao volje za to.
* Gospođa Omejec našla se u izabranom i definiranom društvu s recimo Vicom Vukojevićem, na što ona ne reagira. Razumijete li da ljude to iritira?
- Da, moguće je da ih iritira, ali to može biti samo povod da se nekome prigovori ima li ili nema hrabrosti i sposobnosti da u takvoj situaciji djeluje u skladu sa svojim načelima. To pitanje se može postaviti svakome čovjeku na ovaj ili neki drugi način.
* Biste li vi pristali da budete u formalnom ili neformalnom, ali svojevoljno odabranom društvu s Vicom Vukojevićem i sličnim ljudima?
- Ali ja već jesam u društvu s njim! Obojica smo zastupnici u Saboru. U javnosti se pojavljujemo kao dio istog društva.
* A biste li pristali da budete izabrani u Sabor u istom paketu s Vicom Vukojevićem?
- To je li netko izabran u paketu ili nije, to je pitanje procedure i to treba ispitati. A o proceduri izbora ustavnih sudaca već smo svi govorili, uključujući i gospođu Omejec.
* Imate li dojam da HDZ nastoji podijeliti svoju odgovornost na što široj osnovi, najprije na opoziciju, a potom i na sve građane? Mislim na odgovornost za sve što su ljudi iz te stranke činili, uključujući i zločine. Ili točnije: ne čini li vam se da HDZ nastoji sve vas ili sve nas umočiti u svoje fekalije?
- Vama je dobro poznato naše zajedničko stajalište da se takvo što ne može dogoditi. To je stajalište naše civilizacije. Nema kolektivne odgovornosti za individualni čin i nitko ne može na nas kao osobe proširiti odgovornost za tuđa djela. Takva mogućnost doista ne postoji, ukoliko mi ne odlučimo aktivno sudjelovati u nekom činu. Ako bi kolektivna odgovornost bila moguća, tada bismo već svi bili temeljito sumnjivi za međunarodnu javnost. Naš predsjednik je, kao što znate, već jako sumnjiv. I što nam tada preostaje? Da se iselimo iz ove zemlje? Ili da odbijemo svaku lojalnost i ponašamo se revolucionarno? Mi smo se odlučili za nešto što je puno kompliciranije, ali mislim da jedino to ima smisla.
U ona vremena kada sam se ja opirao komunističkoj vlasti, nije mi padalo na pamet da bi me netko trebao slijediti, niti sam o tome vodio računa. Odbijao sam da budem sudionik totalitarizma, ali nisam mislio da oni koji sa mnom ne idu, svi odreda pripadaju totalitarnom sustavu. Moje opiranje nije trebalo biti opće stajalište, niti se moglo govoriti o općem grijehu hrvatskih intelektualaca koji se nisu zajedno sa mnom opirali. Individualiziranje je način uništavanja totalitarizma, a nikako opće načelo koje se primjenjuje na pojedince. Stoga se mi i danas moramo individualizirati.

                    KOLEKTIVNI OTPOR
Ako u Hrvatskoj ništa ne znači tvrdnja kako je u Jasenovcu umoreno dvije tisuće ljudi, tada ćemo doista svi zajedno odgovarati. No nije istina da ta tvrdnja ništa ne znači. Znači, recimo, za mene. To što je u Hrvatskoj slučaj Vukojevićeve komisije prošao gotovo bez glasa, kao što su bez glasa prošli i mnogi drugi slučajevi, pokazuje upravo to da je individuum ili pojedinac u Hrvatskoj prilično rijetka ptica
 
* To naravno ne znači da bismo trebali imati posla s kriminalcima. Ali kada smo već započeli s Vukojevićem, izvještaj njegove komisije o ratnim i poratnim žrtvama u Hrvatskoj je legalna stvar. No možemo li biti ravnodušni prema broju od dvije tisuće umorenih u Jasenovcu? Ne bi li u većini slobodnih zemalja Europe već i ta brojka bila kvalificirana kao kriminalni čin onoga tko ju je izgovorio?
- Ako u Hrvatskoj takvo što ništa ne znači, tada ćemo doista svi zajedno odgovarati. No nije istina da ništa ne znači. Znači, recimo, za mene. Mi moramo pozvati javnost da reagira. U nas, na žalost, još uvijek ne postoji javnost koja bi pružila kolektivni otpor kolektivizmu. A kolektivni otpor znači okupljanje pojedinaca istih uvjerenja koji osjećaju građansku dužnost da se suprotstave. To što je u Hrvatskoj slučaj Vukojevićeve komisije prošao gotovo bez glasa, kao što su bez glasa prošli i mnogi drugi slučajevi, pokazuje upravo to da je individuum ili pojedinac u Hrvatskoj prilično rijetka ptica. A kada taj pojedinac promatra naš nacionalni pejzaž, on dolazi upravo do onoga do čega ste vi došli. Oko sebe vidi mir, tek negdje u daljini nešto leprša, ali u osnovi sve je mirno i idilično.
A što se tiče samoga Vice Vukojevića, ja s njim imam neki vrlo čudan odnos: on napada moja mišljenja koja nikada nisam imao, a ja se borim protiv njegovog nastojanja da ta mišljenja netko ozbiljno shvati. Da mi do toga nije stalo, ja s njime nikada ne bih mogao biti u sporu, jer mislim da se radi o čovjeku koji ne razumije ništa od onoga što pišem ili govorim. Obraćam se, dakle, javnosti, a ne njemu, jer je pred javnošću naš položaj jednak. Obojica smo saborski zastupnici jer je tako u demokraciji.
* Vjerujete li doista da je postojanje Vukojevića u Saboru stvar demokracije?
- Teško bi Vice Vukojević u nekoj razvijenoj demokraciji bio u parlamentu, ali u Hrvatskoj glasači daju potporu i nekim ekstremnim strankama. Međutim, ekstremisti bivaju izabrani i u razvijenim zemljama Zapada, samo što tamo oni ipak imaju marginalan položaj.

                    POLICIJA IZVAN OKVIRA
 
* Vukojević i njegovi imaju, međutim, i policiju. Već nekoliko tjedana traju brutalne racije po Zagrebu. To je, naravno, neki znak. Kako vi odgovarate na njega?
- Trenutno nemam vremena da reagiram kao pisac, a kao predsjednik stranke nisam reagirao jer sam bio u krevetu, bio sam bolestan, a mislim da je krajnje nedolično da na takve stvari predsjednik stranke reagira kao gledalac iz kreveta. Kao građanin, postupak hrvatske policije ne mogu razumjeti, jer on prelazi okvire čak i onih pretpostavki koje svaka policija može imati u relativno ugroženom prostoru, tj. da se na baš svim javnim mjestima nalazi po nekoliko opasnih tipova. Čak i ako bi sva sastajališta mladeži bila opasna i ako bi prihvatili i nevjerojatnu mogućnost da su deset posto zatečenih teški kriminalci, čak i tada bi ovakav policijski postupak bio nevjerojatan. Naime, i u tom slučaju devedeset posto mladih ljudi zavrjeđivalo bi poštovanje te policije jer oni policiju omogućuju, hrane je i oblače. To je tako ako je ovo društvo demokratsko i ako institucije služe građanima, a ne građani institucijama. U Hrvatskoj, očito je, pojedinac ništa ne znači. On ne znači ni onda kada se udruži s drugim pojedincima jer nema totalitarizma koji poštuje svoj kolektiv. On se na njega poziva, ali kada je potrebno, koristi ga na način koji mu padne na pamet. Kolektiv je za totalitarnu vlast jednako malo važan kao i pojedinac, ali je paradoksalno da se općem poniženju opet odupire samo pojedinac.
* Vjerujete li doista da će HDZ u slučaju izbornoga poraza predati vlast?
- Previše sam toga iskusio u politici da bih vjerovao u proročke sposobnosti političara. Nitko, ali baš nitko sa sigurnošću ne može reći što će se dogoditi. U našem slučaju politika je najnesigurnije područje, jer okuplja toliko emocionalnih i arheoloških sadržaja, pa su u svakom slučaju moguća iskakanja i izbijanja iz predodžbi o životu i svijetu i predodžbi o kauzalnoj vezi između događaja.
* Jesam li u pravu kada mislim da se s ovim izborima građanima Hrvatske ne može dogoditi ništa osrednje: ili ćemo se baš sada osloboditi HDZ-a ili će nam se dogoditi definitivna katastrofa?
- Mislim da je vaš ili-ili pomalo idealističan. Mi u ovom trenutku nemamo velike ideje, a naša politika nema velike programe. Promjena koju najavljujemo je duga, mučna i radna. Ona je pragmatična i traži od nas vjeru da ćemo tek doći do rješenja koja danas nemamo. Politika HDZ-a je vrlo jednostavna, jer se kreće na elementarnoj razini, pa je jednostavno tu politiku i dovoditi u pitanje. To je tako jednostavno da nije ni razumljivo kako nam se HDZ uopće i događa. S promjenom ćemo se morati pozabaviti složenijim i ozbiljnijim stvarima.  
 
                      GLAS NESRETNIH
 
* Zašto bi građani ove zemlje uopće izašli na izbore?
- Razlozi nisu previše pronicavi: previše smo nesretni da se ne bismo razbudili do one mjere do koje je to potrebno, a ta mjera je izaći na izbore. Previše je jada u Hrvatskoj da se to ne bi dogodilo. Ako mi usprkos tome ne izađemo na izbore, što kao mogućnost postoji, tada ćemo potvrditi onu sjajnu uzrečicu koja odgovara na pitanje dokle narod može izdržati: narod može izdržati dok postoji. Ne bih želio da hrvatski građani takav odgovor daju. Ne vjerujem da ćemo takav odgovor dati. Socijalna nevolja u kojoj se nalaze građani ove zemlje prevelika je i otrežnjujuća.
* To je lijepo, ali postoji jednostavna logika našega svijeta: kada policija isuče pendreke, vrata haustora iznutra se zaključavaju... Nemate li dojam da pendrek i prijetnja funkcioniraju bolje od bilo kakvog političkog programa i bilo kakve egzistencijalne potrebe za promjenom?
- Reći ću vam nešto: budemo li vjerovali u specijalne sposobnosti našeg naroda da se pokorava policiji i teroru, nećemo ništa drugo učiniti nego ustvrditi da je naš narod nešto malo gori od drugih naroda. Nema herojskih naroda, pa herojski nije ni naš. Policija čak i u demokratskim zemljama prekoračuje svoje ovlasti, ali zato postoji javnost koja na to aktivno reagira. Nije izvan granica naše zemlje raj.
* Nije raj, nego je realnost...
- Da, ali i ovo je realnost, istina, ponešto drugačija, ali ipak realnost. I ovdje ljudi trguju, samo što su na Zapadu ljudi prijazniji i nasmješeniji kada vam nešto prodaju. Moramo se naviknuti na to da govoreći o sebi govorimo o običnim ljudima. Ne prijete hrvatskoj pendreci, nego hrvatskoj prijeti mitomanija i ideja da smo mi iznimni i drugačiji od ostalih i da su samo Hrvati neke stvari sposobni učiniti.
* Tuđman je rekao da Hrvatska i Vatikan brane kršćanstvo. Nitko iz Crkve mu nije replicirao. Kako mislite njima objasniti da nismo izuzetni?
- Ne, pogriješili ste: više ne branimo kršćanstvo, nego branimo katolicizam od bezbožnoga Zapada i njegove civilizacije smrti. Ta priča je neusporedivo opasnija od pendreka, jer ona prima pendrek po leđima strpljivo. To je zato što vjeruje da je bolje primiti pendrek nego zapadnu smrt.
 
                    MITOLOGIJA REŽIMA
 
* Nije li to stajalište većeg dijela Crkve u Hrvata, da se poslužim kustićevskom autokefalnom frazom?
- Ne postoji autoritarni režim koji ne stvara svoju mitologiju. Uz stvaranje mitologije on pokušava naći takvu kombinaciju koja će što dublje biti ukorijenjena u prošlost i u toj prošlosti biti povezana s vrijednostima u koje nacija vjeruje. Ako vlast tvrdi da je ukorijenjena u katolicizmu i ako Crkva to prihvati, onda se samo potvrđuje kako je ovo što HDZ radi najbolje što smo u posljednjih dvije tisuće godina mogli učiniti. Tu opasnu ideju neki sam dan čuo od čovjeka koji me je zaustavio na ulici. Nakon što mi je rekao da je Zapad opasan za katolicizam, pitao sam ga jesu li opasne Francuska, Španjolska i Italija, a on je odgovorio: da, upravo tako, opasne su. Pa tko će onda braniti katolicizam? Čovjek mi je mrtav-hladan i uvjeren odgovorio: Hrvatska! Ali, oprostite, nastavio sam, Hrvata je malo, a vi tu ulogu dajete malobrojnom i nemoćnom narodu. Tip me je tada poučio: Krist je imao samo dvanaest apostola! Dakle, dotle smo dotjerali.
* Pa, eto, zar takva Hrvatska za Vatikan i kršćanstvo nije isto ono što su talibani u Afganistanu ili vehabije u Saudijskoj Arabiji za islam, nešto kao avangarda radničke klase?
- Mislim da ne biste trebali tako dramatizirati. Vaša je metafora vrlo opasna. Ali činjenica je da postoje ljudi koji prihvaćaju ovu mitologiju i da njihov broj nije mali, to je sigurno. Činjenica je i to da o ovome u Hrvatskoj treba početi govoriti sasvim otvoreno, ali bi se ipak trebalo govoriti s političko-pedagoškim tonom, a ne s prezirnim i superiornim tonom. Tako se to neće riješiti.
 
AUTOR: Miljenko Jergović

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


26.04.1969  Rajšel Kristijan
26.04.1967  Vujec Nataša
26.04.1966  Ernoić Miljenko
26.04.1964  Pros Dražen
26.04.1957  Lucić Josip
26.04.1938  Biškupić Božo