O nestanku pšenice iz državnih robnih zaliha i novoj pšeničnoj aferi, koja bi mogla urušiti financijski sustav zemlje ako 13 tvrtki ne vrati pšenicu koju su uzele, kao i o otkupu pšenice ovogodišnjega roda, razgovarali smo s ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem. Ministar govori i o skorom ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) te o pripremi plana za jesensku sjetvu.

• Kako ste otkrili nestanak pšenice iz državnih robnih zaliha?
– Svjedoci smo niza pšeničnih afera u nekoliko posljednjih godina. No, recept je poznat - privatne tvrtke uzmu iz državnih robni rezervi pšenicu i onda je u povoljnome trenutku plasiraju na tržište po cijeni upola manjom od one na tržištu. Tako funkcionira sivo tržište brašna, koje pokriva 60 posto domaćega tržišta. Vladin model je bio da očistimo silose do kraja, kako država više ne bi imala 300.000 do 400.000 tona tržišnoga viška pšenice, nego da ima samo strateške zalihe (65.000 tona pšenice). Naime, manipulacije su moguće čim se u silosima pojavi nova pšenica. Međutim, unatoč pritiscima, otkriven je manjak od gotovo 100.000 tona pšenice.
• Kako će biti razriješena pšenična afera?
– Da bismo namirili uočen manjak u silosima, država će morati otkupiti od seljaka dodatnih 100.000 tona pšenice. Srećom je seljačka proizvodnja ove godine nešto veća od ugovorenih 250.000 tona. Smatram da je došao kraj »samoposluzi« u državnome Ravnateljstvu za robne zalihe, koju će zamijeniti agencija koja će regulirati tržišne viškove i manjak pojedinih roba. Ona je predviđena novim zakonom o poljoprivredi. Konkretno, kada imamo višak pšenice, dat ćemo poticaje za njezin izvoz, kako ne bi došlo do poremećaja na domaćemu tržištu gdje cijene čitavoga niza proizvoda previše osciliraju.
• Koliko će država izgubiti na krađi pšenice?
– Ne vjerujem da će ona nešto stajati državni proračun, nego će je tvrtke, koje su posegnule za državnom pšenicom, morati vratiti ili hitno platiti. U protivnome, slijede kaznene prijave, ne samo zbog krađe, nego i zbog urušavanja financijskoga sustava države. Točan manjak pšenice je 95.999,565 tona, što iznosi oko 119 milijuna kuna. Ne smije se ponoviti 1998. godina, kada je država za otkup pšenice morala izdvojiti gotovo 500 milijuna kuna.
• Što je s otkupom pšenice od seljaka?
– Potpisom ugovora, tvrtka »In-Cubo« iz Osijeka obvezala se otkupiti 200.000 tona pšenice iz 23 silosa, a »Agrokor-trgovina« iz Zagreba otkupit će 50.000 tona seljačke pšenice iz tri silosa. Nadalje, »In-Cubo« se obvezao kupiti od Ravnateljstva za robne zalihe i izvesti 160.000 tona pšenice po cijeni od 565 kuna po toni i platiti seljacima pšenicu 0,95 kuna po kilogramu. »Agrokor-trgovina« od države će kupiti 40.000 tona pšenice po 560 kuna za tonu radi izvoza, a seljaku će platiti 0,92 kune po kilogramu. Rok plaćanja je 30 dana.
• Hoće li država podmiriti dugove prema seljacima prije nego što Hrvatska uđe u WTO?
– Ministarstvo poljoprivrede je ovih dana počelo isplaćivati 320 kuna razlike između starih i novih poticaja po hektaru pšenice. Nadalje, pripremamo isplatu poticaja za mlijeko za lipanj, čega nikada prije nije bilo. To znači da smo spustili rok plaćanja ispod tri mjeseca. Hrvatska je i formalno na pragu ulaska u WTO, s obzirom na to da je glasovanje o primanju u ponedjeljak, a nikada se do sada još nije dogodilo da nekoj zemlji ono nije izglasano. Nakon ratifikacije ugovora u Hrvatskome državnom saboru, carinske stope će se početi smanjivati pred kraj ove godine. Međutim, moramo iskoristi rok za prilagodbu od tri do sedam godina.
• Što donosi plan jesenske sjetve?
– Vlada će plan sjetve donijeti do kraja srpnja. Međutim, u sustavu državnih poticaja bit će samo ono što nam treba, što znači da cijena pšenice mora biti bliža svjetskoj cijeni i da neće biti sijanja na račun državnoga proračuna.

MARINKO PETKOVIĆ