ZAGREB, 24. srpnja - U posljednje vrijeme u javnosti se sve više govori o frakcijama u HDZ-u, koje zagovara Zlatko Canjuga, a odbijaju stranačko Predsjedništvo i najveći dio članstva s obrazloženjem da svi smiju izreći svoje stajalište, ali da je također obveza svih da poštuju općeprihvaćeno stajalište. Bilo je primjedbi i na rad Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom državnom saboru, a govori se i o približavanju predsjednika Stjepana Mesića, koji je s Vladimirom Šeksom ovih dana u Gospiću razgovarao o ustavnim promjenama i kadrovskoj politici šestorice, njegovoj bivšoj stranci . Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks odbacuje tvrdnje po kojima stranka skreće u desni radikalizam i naglašava da je najjača oporbena stranka i najdemokratičnija na hrvatskoj političkoj sceni.

• U posljednje vrijeme se špekulira o mogućem približavanju predsjednika Stipe Mesića HDZ-u. Što je u tome istina budući da se to povezuje i s najnovijim pokušajima osnivanja frakcija u HDZ-u?
- Jedna od dodirnih točaka Mesića i HDZ-a u ovom trenutku je u tome što ni HDZ ne želi da se institut predsjednika RH svede ustavnim promjenama samo na protokolarne dužnosti, jer tu koncepciju zagovara i Mesić. Hoće li biti i nekih drugih zajedničkih stajališta, ovisi o daljnjoj politici koju će predsjednik Mesić inaugurirati i hoće li se ona susretati s taktičnim i strateškim potezima HDZ-a.
 

• Poduprli ste ustavne promjene, ali niste glasovali za tu odluku u Saboru. Kakvo je stajalište HDZ-a u vezi s ustavnim promjenama i kakav model parlamentarne demokracije zastupate, odnosno hoćete li poduprijeti kancelarski model?
- Očitovali smo se da načelno podupiremo prijelaz iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, ali smo bili suzdržani pri glasovanju, jer nismo htjeli glasovati za mačka u vreći, koji se ogleda u tome što, po nacrtu ustavnih promjena koji nam je došao u ruke, Vlada može bez ograničenja predlagati raspuštanje Sabora kad npr. dođe do promjena političkih snaga u parlamentu ili kad ne bi bila zadovoljna radom parlamenta. Druga naša primjedba odnosi se na to da se iz nacrta Ustava može nazrijeti da bi faktična vlast bila koncentrirana u rukama premijera, a predsjednik države reducirao bi se na formalnu, protokolarnu figuru. Konkretno ćemo se očitovati kad dobijemo službeni nacrt Ustava, koji se treba izraditi u Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, što znači da ćemo i mi sudjelovati u njegovoj izradi. Iz sada predloženoga može se zaključiti da se predlaže projekt parlamentarnog sustava koji je zapravo projekt dirigirane pseudoparlamentarne demokracije, što je vidljivo iz obrazloženja odluke. U njoj se kaže da Vlada vodi i usmjerava djelovanje parlamenta, formulira politiku, a parlament izglasava zakone. To znači da je Predsjednik bez ovlasti, a parlament, kome bi formalno Vlada trebala biti odgovorna, uistinu je politički podložan Vladi. I, to bi bila hrvatska zbilja.
• Što će HDZ predložiti u vezi s ustavnim promjenama?
- Držimo da se moraju precizirati razlozi kada i u kojem slučaju Vlada može predložiti raspuštanje Zastupničkog doma (nikako ne i Županijskog), a također i kada ga ne može raspustiti. Također držimo da se ustavne nadležnosti predsjednika RH na područjima vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti ne smiju povezivati s prijedlogom ili suglasnošću predsjednika Vlade općenito. Predsjednik mora imati autonomne ovlasti na ta tri područja, jer on je neposredno birani šef države, pa je nedopustivo da mu u svemu budu vezane ruke odlukom premijera.
• Dakle, HDZ drži da Hrvatskoj ne treba predsjednik tipa Milana Kučana ili Vaclava Havela?
- Točno. Predsjednik države je u stabiliziranju hrvatske demokracije važan faktor i jamac urednog ustavnog funkcioniranja svih triju dijelova vlasti. U slučaju političkog konflikta ili blokade izvršne i zakonodavne vlasti, on mora imati ulogu ustavnog čimbenika koji će taj konflikt, blokadu ili paralizu razriješiti.
• Kako se u HDZ-u komentira nedavni Reutersov tekst u kojem se izražava nezadovoljstvo time kako vladajuća šestorica rješavaju posljedice korupcije bivše vlasti. Očekujete li nova uhićenja?
- Držim da taj Reutersov tekst nije čisto žurnalističko stajalište, već poruka kojom se izražava nervoza, teško je dokučiti iz kojih razloga, zbog političke garniture kojoj je dio međunarodne zajednice pomogao da dođe na vlast. Izražava se nervoza zbog isplativosti investicije, jer opada popularnost i raste nepopularnost nove vlasti u Hrvatskoj, a time se i smanjuje kamatna stopa investitora, ako ova vlast ne ispuni očekivanja onih koji su u nju ulagali.
• Kako se u HDZ-u ocjenjuje prvih pola godine rada nove vlasti?
- Nova vlast nema koncepcije za rješavanje socijalnih problema, nema perspektive trasiranja gospodarskog rasta, odnosno nema nikakve koncepcije. Parcijalni dijelovi jedne antikoncepcije vode u dodatnu recesiju, krizu i nezaposlenost.
• HDZ ima odgovor na to?
- Imamo svoju razrađenu gospodarsku strategiju, koju smo predstavili u predizbornoj kampanji i od jeseni ćemo taj model nastojati, posebno zakonskim prijedlozima, staviti na dnevni red Hrvatskog državnog sabora.
• Ako Zdravko Tomac dozvoli?
- Točno. Mislio sam da je Zdravko Tomac doživio kopernikanski obrat, ali nije. On očito misli da oporbi ne treba omogućiti da se o njezinim prijedlozima zakona raspravlja u parlamentu. Po njemu bi oporba trebala raspravljati isključivo o Vladinim prijedlozima i glasovati za njih.
• Akademik Vlatko Pavletić je rekao da će biti nezavisni zastupnik, ako stranka skrene udesno. Skreće li HDZ udesno?
- Ne, a to je vidljivo iz svih postupaka i stajališta stranke u javnosti u posljednje vrijeme. To se vidi i po raspravama u parlamentu i po političkim stajalištima o pojedinim pitanjima, koja su potpuno u skladu s proklamiranom programskom deklaracijom HDZ-a.
• Što se u stranci misli o Canjuginoj tvrdnji da bi HDZ trebao podržati državotvorne dijelove SDP-a i nekih drugih stranaka koalicije?
- Nijedan pojedinac ne može si prisvajati pravo da govori u ime stranke. Nikome se ne odriče pravo da iznosi stajališta, ali samo u svoje ime, pa ni Canjugi. Međutim, o tome hoće li HDZ i s kime surađivati, odlučit će za to predviđena tijela HDZ-a. Tvrdnje o nekoj državotvornoj ljevici su krajnje dvojbene, jer predsjednik SDP-a Ivica Račan kaže za HDZ da je stranka pod istragom, što nikad nije opovrgao, iako smo ga na to više puta pozivali.
• Što je razlog Canjuginu nezadovoljstvu djelovanjem HDZ-a?
- Mislim da su se tu manifestirale njegove osobne frustracije zbog njegovih vrlo visokih ambicija, koje sežu do mjesta predsjednika stranke. Međutim, mislim da iza njega stoje i pravi aranžeri, odnosno da nije slučajno da je njegova izjava objavljena zajedno s onom Josipa Manolića.
• Upravo Manolić kaže da bi se vratio u HDZ kad bi se ta stranka demokratizirala na izvornim temeljima. Biste li ga opet primili u stranku?
- Nije HDZ stranka u koju će se netko vratiti po svojoj volji. Stranka će odlučiti o tom zahtjevu.
• Znači da bi i Manolić, iako je bio osnivač HDZ-a, trebao proći isti postupak?
- Tko god je bio član stranke, mora podnijeti molbu za učlanjenje. Po sadašnjem statutu, onima kojima je prestalo članstvo, odnosno koji su istupili iz stranke, mogu ponovno postati članovi HDZ-a uz suglasnost Visokog časnog suda. Oni pak, koji su isključeni iz stranke, više ne mogu ući u HDZ.
• Kako komentirate Manolićeve ocjene o tome da HDZ nije demokratiziran poslije V. općeg sabora i da u njemu još ima dijametralno različitih razmišljanja, jer stranku vode Ivo Sanader kao proeuropski orijentirani političar i Maja Freundlich za koju se ističe da je desničarka?
- Stranka je poslije V. općeg sabora, donošenjem novog statuta, postigla takav stupanj demokratičnosti koji nema nijedna stranka na hrvatskoj političkoj sceni. Za svako vodeće mjesto u stranci bilo je više kandidata. Predsjedništvo donosi odluke vrlo demokratski, a tako se radi i u Klubu zastupnika u Saboru. Tvrdnje o nedemokratičnosti HDZ-a zaista nemaju osnove.

Goranka Jureško