• Gospodine Bogdanoviću, nakon što su neki mediji obznanili da je Dubrovački ljetni festival preimenovan u Dubrovačke ljetne igre, a neki da je to tek prijedlog, što je istina?
- To je prijedlog o kome će odlučivati Gradsko vijeće, a moći ćemo tvrditi da je Festival preimenovan kad se to upiše u propisane registre. Postoji inicijativa za preimenovanje ustanove, a nakon toga očekujemo da će u skladu s propisima uslijediti i preimenovanje same manifestacije.
• Zašto je to pokrenuto?
- A zašto bismo odustali od izvornog imena?!
• Nekada je taj administrativni dio objedinjavao i umjetnički i bio istoga imena. Hoće li u konačnici sve biti pod jednim imenom?
- Vidjet ćemo hoće li i sama manifestacija dobiti ime Dubrovačke ljetne igre, barem na hrvatskome. U realizaciji Igara, svima nam je to dobro poznato, postoje dva ključna segmenta; organizacijsko-tehnički, financijski i marketinški , nazovimo ga producentski dio Igara, i drugi, kreatorski ili umjetnički.
• Kako će to funkcionirati?
- U odgovoru na pitanje kako urediti odnose između menedžerskoga i kreatorskoga, nalazi se i rješenje svih dvojbi i rješenje za uspješnost Igara.
• Kako zamišljate to rješenje?
- Producentski dio mora imati vrlo jaku menedžersku komponentu koja će znati stvoriti sve pretpostavke za uspješno ostvarenje umjetničkih zamisli, kreaciju Igara. Taj producentski dio mora u sebi sadržavati puku organizaciju, financije, marketing, tehniku, te treba biti optimalno uređen u smislu kadrova, kako bi bio stabilan i što dugovječniji. I kada se postigne određena razina kvalitete, da se ne mijenja.
 

• Očito je da želite stabilnost, pa vjerojatno sukladno tome imate i neki dugoročni umjetnički koncept Igara?
- U tome je štos. Većina nas ne želi umjetničku jednoličnost i umjetnički kliše Igara i stoga bi za Igre i one koji dolaze na njih, poželjno bilo da se umjetnički koncept Igara s vremenom mijenja i razvija, na način da određeni koncept traje dvije, tri, četiri godine i da, kada ispuca sav svoj umjetnički naboj i svoju ideju, prepusti mjesto nekome drugom konceptu, sličnom ili ne, mediteranskom, kontinentalnom, više glazbenom, a manje dramskom ili obrnuto. Konceptu koji će u Igre stalno donositi novine i po čemu bi Igre stalno bile u umjetničkom dijelu svježe, nove, izazovne, iznenađujuće, dok bi producentski dio bio u stanju uvijek odgovoriti na sve te izazove, na sve te zamisli.
• Zašto želite da politički patronat nad Igrama prijeđe s države na Grad?
- Po sadašnjem stanju vlasnik i osnivač i ustanove i manifestacije jest grad Dubrovnik. Prema tome, tu nema dvojbe. Ali naša je želja, pogotovo u umjetničkom dijelu, da umjetnici preuzmu što veću odgovornost za Igre. Ako već umjetnicima u vrijeme Igara prepuštamo Grad, dajemo »ključe od Grada«, zašto bismo im oduzimali Igre? Mislim da Igre, ako smo iskreni i pošteni, prvenstveno moramo dati umjetnicima, dopustiti da oni od Igara čine ono što smatraju da treba činiti.
• Koja je razlika financira li Igre Grad ili država?
- Opet krivo tumačenje. Mi ne inzistiramo, dapače ne priželjkujemo da Grad financira Igre, jer to sâm ne može učiniti. Ali na temelju dosadašnjih iskustava i brojnih kontakata koje smo imali, uvjereni smo da međunarodni, vrlo često i domaći, financijski izvori zaziru od državnih manifestacija.
• I to je razlog da raskinete s državom?
- Ne raskidamo mi ništa s državom. I ne raskidamo s državnim financiranjem nego s vremenom želimo umanjiti dio koji država i u ovim uvjetima vrlo teško odvaja. Naša je želja da upravo stvaranjem uvjeta u kojima će biti sve više nezavisnih izvora financiranja, olakšamo i državi i županiji i Gradu i a time i umjetnicima, odnosno menedžmentu dopustimo veću slobodu u kreiranju Igara. Jer, svaki umjetnički direktor, svaki stvaralac Igara, bez obzira koliko on bio svoj, bez obzira koliko se osjećao nezavisan u kreiranju Igara, u konfiguriranju programa uvijek s jednim uhom prati što govori politika. Čak i kada je politika najbolja, najdobronamjernija, ona je određeni ograničavajući čimbenik.
• Mislite da politika i hrvatska država uopće ne bi trebala sudjelovati u kreiranju Igara?
- Zašto bi država sudjelovala u kreiranju Igara?
l A što bi bilo da sve prepustite strancima?
- Tko je rekao strancima?
• Tko će onda financirati Igre?
- Govorite li o kontroli ili o financiranju?
• I o jednom i o drugome. Kad kažem država, mislim i na građanina.
- Sigurno da će Igre u svojoj organizaciji i dalje imati Festivalsko vijeće koje će biti prvenstveno sastavljeno od hrvatskih građana, uglednika u kulturi i umjetnosti, koji će na određeni način s umjetničkim ravnateljem dogovarati programsku koncepciju.
• To su vaši prijedlozi?
- Na kraju krajeva i sada postoji Festivalsko vijeće, samo je sada više popunjeno ljudima iz politike nego ljudima od umjetnosti.
• Valjda prevladava mišljenje umjetnika?
- To mišljenje se stvara, kako sam ranije rekao, uvijek pod budnom paskom politike. Dolazi i do samocenzure, čak i onda kada politika ne inzistira na nečemu, osjeća se zavisan odnos prema politici, a to ni za jedno stvaralaštvo nije dobro.
• Koliki je Vaš utjecaj na Igre?
- Nikakav. Barem pokušavam ne utjecati na Igre, nego poštovati financijski dio. Ali mogu osjetiti da ljudi iz Igara pokušavaju provjeriti što ja o tome mislim, ne kao Vido Bogdanović nego kao gradonačelnik Dubrovnika, kako nekakvo moje mišljenje o nečemu ne bi eventualno imalo negativni utjecaj na njih.
• Rekli ste da je Grad predan umjetnicima. Znači li to da bi u svemu tome trebalo biti mjesta i za druge umjetnosti osim dosadašnjih?
- Igre, kakve su bile i ove poslijeratne, još uvijek ni izdaleka nisu iscrpile mogućnosti koje nudi Dubrovnik, jednostavno brojni umjetnici i brojne umjetnosti još uvijek nisu došle provjeriti svoje stvaranje u dubrovačkim prostorima. A za to u Dubrovniku još uvijek ima puno mogućnosti.
• S obzirom na to što ste rekli, o zamišljenoj koncepciji Igara, već se osjećaju razvlašteni neki bivši, koji su do sada imali na Igre određene »tapije«. Osjećate li i Vi to i koliko oni smetaju Vašoj zamisli?
- Prvo, to nije samo moja zamisao. Za Igre - osim politike, znači osim činjenice da bi mogle biti kao što su bile i još uvijek jesu politizirane ili politički uvjetovane - postoji opasnost da budu uređene, konfigurirane po nekoj osobi, odnosno da budu personalizirane. Nitko ne smije imati tapije nad Igrama! Takvi pokušaji osuđeni su na propast. A sukobi ideja, sukobi zamisli sigurno će donijeti najbolje rješenje, bez obzira koliko se mi jedni s drugima slagali ili ne slagali. Sama činjenica da možemo i smijemo sukobljavati zamisli i koncepte dovoljno je dobar početak i preduvjet za pronalaženje najboljih rješenja.
• Kako ocjenjujete dosadašnje djelovanje novoga umjetničkog ravnatelja Slobodana P. Novaka?
- Mislim da gospodin Novak još uvijek nije imao priliku pokazati svoj koncept Igara, jer su ovogodišnje Igre zamišljene već ranije. Programski su bile uređene prije nego što je Novak imenovan na ovu dužnost. Ali vidjet ćemo što će nam gospodin Novak pripremiti za sljedeću, 2001. godinu, znači prve Igre koje bi on trebao potpisati.

Andrija Tunjić