Božo Kovačević |
|---|
 |
Nadam se da sadašnje opredjeljenje predsjednika HSLS-a za suradnju s opozicijom neće rezultirati novim raskolom u toj stranci l Mislim da je u interesu Liberalne stranke i postizanja šireg opozicijskog sporazuma da se o političkim pitanjima razgovara sa što manje emocija l Činjenica da netko danas misli ovako ili onako, ne znači da sutra svoje mišljenje neće prilagoditi interesima zajedničkog nastupa na izborima “Posao koji se nalazi pred opozicijskim liderima nije lak, ali ni obnašanje vlasti nije lako.”
“Karakter problema s kojima se susrećemo takav je da ideološke razlike između oporbenih stranaka ne bi trebale biti prepreka postizanju zajedničkih stajališta.”
tekst
* jeste li na sastanku s vodstvom SDP-a razjasnili dvojbe koje je u Liberalnoj stranci izazvao splitski dogovor Račana i Budiše, odnosno SDP-a i HSLS-a?
- Sastanak s vodstvom SDP-a bio je vrlo konstruktivan i jasno je pokazano zajedničko opredjeljenje prema budućoj, što je moguće široj, suradnji parlamentarnih opozicijskih stranaka. Izrečena su, naravno, stajališta o onome što je bilo, ali isto tako je zaključeno da više treba razgovarati o onome što će biti.
* Znači li to da su otklonjene rezerve koje su gospodin Gotovac i drugi iz LS-a iskazali prema splitskome sporazumu te da su stvoreni bolji uvjeti za razgovore i pregovore čelnika šest oporbenih stranaka o zajedničkom nastupu na sljedećim izborima?
- Sastanak LS-a i SDP-a nije bio izravno u funkciji pripreme sastanka šestorice predsjednika oporbenih stranaka. On je bio nastavak prethodnog sastanka održanog u travnju mjesecu. Ono što smo tada dogovorili, sada smo i ostvarili. No, vjerujemo da će šestorica predsjednika postići dogovore o zajedničkom nastupu u vezi s nekim najvažnijim pitanjima.
* Dok je gospodin Gotovac na račun splitskoga dogovora Račana i Budiše uputio dosta kritike i rezervi, vi ste inzistirali na načelnom stavu Predsjedništva LS-a o prijekoj potrebi suradnje s opozicijskim strankama, što je u javnosti protumačeno kao otvoreni sukob što vodi prema raskolu u vašoj stranci. Otkuda razlike u vašim stavovima i jesu li one poprimile razmjere nepomirljiva sukoba?
- Predsjednik stranke reagirao je na interpretacije sadržaja i mogućeg značenja tog splitskog razgovora i budući da je samo jedna strana davala te interpretacije, on je zaključio da, kad bi to bio sadržaj dogovora, to ne bi bilo dobro za ukupnu opozicijsku scenu. No, sve je razjašnjeno, poznato je da je to bio samo razgovor, a eventualni dogovori ipak će se sklapati između svih šest relevantnih oporbenih stranaka.
TESTOVI ZA OPORBU
* Iz kritike gospodina Gotovca iščitava se da će Liberalna stranka inzistirati na nekim prethodnim uvjetima prije dogovora o zajedničkom opozicijskom izbornom nastupu, poput napuštanja sadašnjih koalicija pojedinih oporbenih stranka s HDZ-om na lokalnim i regionalnim razinama vlasti. Slažete li se s takvim zahtjevom?
- Tko jest, a tko nije jasno opredijeljen za zajednički nastup opozicije na izborima i za preuzimanje vlasti nakon njih, najbolje će se vidjeti u načinu suradnje na rješavanju konkretnih pitanja. Jedan od ispita doći će vrlo brzo: to je pitanje zajedničkog prijedloga izbornog zakona. Potom će na dnevni red najvjerojatnije doći i zakon o medijima, a na koncu i usuglašavanje stajališta o mogućim promjenama Ustava. Na temelju pristupa rješavanju tih problema, kao i na osnovi dosljednosti u provođenju onoga što na razini oporbenih stranaka bude zaključeno, vidjet će se tko jest, a tko nije na pravi način opozicijski orijentiran. Jedan od ključnih testova bit će ponašanje u kampanji za izbore vijećnika u skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije. Ako opozicijske stranke osvoje većinu na tim izborima, trebale bi pokazati svoju spremnost za širu opozicijsku suradnju i tako što će stvoriti koalicijsku vlast na županijskoj razini. Dakle, bit će mnoštvo mogućnosti za iskazivanje tko jest, a tko nije pravi opozicionar. U ovom trenutku prave bih opozicionare definirao kao one koji su osobne i stranačke interese spremni podrediti zajedničkom cilju – pobjedi na izborima.
* Zajedno s većinom članova LS-a napustili ste HSLS i osnovali novu stranku nakon što se niste mogli složiti, među ostalim, i s odlukom većine da se na lokalnim i regionalnim razinama može ulaziti u postizborne koalicije i s HDZ-om. Hoćete li inzistirati na razvrgavanju takvih koalicija s HDZ-om prije osnivanja velike oporbene koalicije?
- Nadam se da sadašnje opredjeljenje predsjednika HSLS-a za suradnju s opozicijom neće rezultirati novim raskolom u toj stranci.
RAZLIČITE INTERPRETACIJE
* Ima li naznaka da do toga može doći?
- Ne znam kakvo je stanje u sadašnjem HSLS-u, ali nadam se kako je ta namjera da se surađuje s opozicijom iskrena i da će je provoditi i oni koji su trenutačno u bliskim odnosima s HDZ-om. Inače, treba znati da je upravo HSLS, primjerice u Zadru i Šibeniku, omogućio da izvršnu vlast obnaša HDZ, a ne neka oporbena udruga. Ta pitanje će kad-tad doći na dnevni red.
* Unatoč lošim i neraščišćenim odnosima između HSLS-a i LS-a, iznenađujuća je bila žestina i gorčina s kojom se kritizirao HSLS-ov splitski dogovor s SDP-om. Ukazuje li to na zaključak da se povikom na HSLS zapravo iskazivalo nezadovoljstvo ponašanjem SDP-a, koji se nakon višemjesečnih dogovora i zajedničkih aktivnosti s Porečkom skupinom naprasno okrenuo HSLS-u i s njime postigao prvi konkretniji dogovor?
- Treba ponajprije poći od činjenica da su vidljive razlike u interpretaciji tog splitskog sastanka između SDP-a i HSLS-a. Gospodin Gotovac i gospodin Kramarić zapravo su reagirali na interpretaciju tog sastanka koju su prezentirali predstavnici HSLS-a. Mislim da je u interesu Liberalne stranke i u interesu postizanja šireg opozicijskog sporazuma da se o političkim pitanjima razgovara sa što manje emocija, a što više racionalnog sagledavanja interesa i mogućih instrumenata za ostvarivanje tih interesa.
* Negativne reakcije na splitski dogovor i postavljanje prethodnih uvjeta ograničavaju mogućnost okupljanja većeg broja opozicijskih stranaka, čime se umanjuju i mogući instrumentariji za izbornu pobjedu. Na koji se način mogu pravladati takvi odnosi u opoziciji i stvoriti uvjeti za njezin optimalan izborni nastup?
- Mislim da je najbolji način da se u razdoblju do izbora, koje na sreću nije prekratko, postavi niz testova, niz ispita koje opozicijske stranke trebaju proći. Ako opozicijske stranke budu uspješno surađivale oko prijedloga izbornog zakona, oko prijedloga drugih zakona, oko definiranja osnova moguće promjene Ustava i ako na temelju prethodnih dogovora budu usuglašeno nastupale u Saboru, to će biti već poprilično jamstvo da će oni koji se tako ponašaju moći biti vjerodostojni koalicijski partneri.
SLOGA JE IMPERATIV
* Činjenica je da se oporba oko niza pitanja može naći na zajedničkim stajalištima, ali pitanje je može li ostvariti zajedništvo i u pogledu nekih danas bitnih pitanja, kao što su, primjerice, revizija pretvorbe, denacionalizacija i slično?
- Problemi kojima je opterećeno hrvatsko društvo nameću potrebu da na njih odgovori i opozicija. Trenutačno, vladajuća stranka je odgovorna za proizvođenje mnogih od tih problema, a nije smogla snagu da se na odgovarajući način suoči s potrebom za njihovim rješavanjem i otklanjanjem. Zadaća je opozicije, ako želi pokazati da je spremna u idućemu mandatnom razdoblju složno obnašati vlast, da pronađe zajedničke odgovore na sva ta pitanja. Jasno je da je pretvorba jedno od ključnih ne samo gospodarskih nego i političkih pitanja i da bez odgovora na pitanja koja se pojavljuju u tom kompleksu neće biti moguće stvoriti pretpostavke za uspješnu koalicijsku vladu.
* Kako doći do tih zajedničkih odgovora koji će biti transparentni u predizbornoj kampanji?
- Tako da se pokušaju dogovoriti stajališta na temelju onoga što svaka stranka misli o tom problemu. Činjenica da netko danas misli ovako, ne znači da sutra svoje mišljenje neće prilagoditi interesima zajedničkog nastupa na izborima.
* Znači li to da ćete osnovati okrugle stolove opozicije na kojima ćete usuglašavati stavove?
- Mislim da će se ponajprije održavati radni sastanci posebnih skupina za pojedina pitanja izvan neposrednog dodira s javnošću, kako bi se do kraja mogla raščistiti eventualna sporna pitanja. Kad se postigne zadovoljavajući stupanj suglasnosti, tada će javnost biti upoznata sa, nadam se, zajedničkim oporbenim stajalištima.
RAZGOVORI BEZ POSREDNIKA
* Sada je situacija takva da SDP, odnosno njegovi čelnici, igraju ulogu posrednika među oporbenim strankama koje ne mogu neposredno komunicirati. Može li se u takvoj situaciji kada netko mora biti posrednik među oporbenim strankama koje međusobno ne komuniciraju, doći do zajedničkih stajališta?
- Ne treba na to gledati kao na neku posredničku ulogu; posrijedi je stvaranje tehničkih pretpostavki za održavanje kontakata između opozicijskih stranaka. Primjer je sastanak šestorice predsjednika opozicijskih stranaka: ovaj put ga organizira SDP, drugi put će netko drugi, pa će taj biti zadužen za obavljanje svega što je nužno za uspješno održavanje takvog sastanka.
* Sastanak šestorice opozicijskih predsjednika najavljen je već ranije, no u kojoj je mjeri dolazak državne tajnice SAD-a Madeleine Albright ubrzao njegovo održavanje?
- Taj sastanak nema izravne veze s dolaskom gospođe Albright. On je ponajprije u funkciji stvaranja pretpostavki za neku zajedničku oporbenu politiku, ili za zajedničko oporbeno pristupanje rješavanju nekih trenutačnih, ali i nekih dugoročnijih problema koji su kod nas na dnevnom redu.
* Hoće li Liberalna stranka na tim razgovorima šest oporbenih stranaka posve samostalno nastupati, ili će to činiti ponajprije kao članica Porečke skupine?
- Već smo dogovorili da ćemo održavati bilateralne stranačke sastanke radi razrješavanja eventualnih spornih pitanja i radi što je moguće uspješnije pripreme zajedničkih sastanaka.
* Nakon splitskog dogovora najavljena je i mogućnost da HSLS i SDP na izborima u Istri zajedno nastupe protiv IDS-a. Kako će se u tom slučaju LS postaviti?
- Meni nije poznato da su HSLS i SDP to dogovorili.
INOZEMNA ISKUSTVA
- To je rekao gospodin Budiša. Nema potvrde s druge strane.
* Ali, istarski SDP je napustio koalicijsku suradnju s IDS-om u Istri.
- Točno. Na Pagu se isto tako dogodilo da su HSLS i HSS rušili SDP-ova gradonačelnika i omogućili dolazak HDZ-ovca na tu dužnost. Dakle, događa se svašta. Mi trebamo ponajprije vidjeti što se događa, zašto se događa i pokušati utjecati na to da se događa ono što je u zajedničkom oporbenom interesu. Nije lako stvarati oporbene koalicije. Nije lako ni jednu političku stranku održavati na okupu i u svakom trenutku imati jedinstvena stajališta o svim pitanjima. Posao koji se nalazi ponajprije pred opozicijskim liderima nije lak, ali ni obnašanje vlasti nije lako ako se želi da to bude odgovorno obnašanje vlasti, a osobito ako se pretpostavlja da će vlast biti koalicijska kao što je to slučaj u nizu zemalja. Učeći na osnovi iskustava drugih, uvažavajući naše prilike, trebamo osmisliti takav koncept koji će omogućiti uspješno obnašanje vlasti. A uspješno obnašanje vlasti znači poboljšanje života građana ove države; poboljšanje života umirovljenika, onih zaposlenika koji imaju male plaće, omogućivanje povećane zaposlenosti, gospodarskog rasta, istraživanje svega onoga što je dovelo do afera, od kojih su samo neke poznate javnosti, i, naravno, utvrđivanje odgovornosti. To su pitanja koja po mojem sudu zanimaju našu javnost. Ideološke razlike jesu relevantne, ali karakter problema s kojima se susrećemo mislim da je takav da ideološke razlike ne bi trebale biti prepreka postizanju zajedničkih stajališta o tim ključnim pitanjima.
SUŽIVOT S TUĐMANOM
* U slučaju da oporba dobije parlamentarne izbore, je li moguća kohabitacija s vlašću predsjednika Tuđmana?
- Zašto bismo radili sav taj posao ako bismo mislili da nije moguća?
* Zato što oporba zagovara radikalnu promjenu i reviziju znatnog dijela uspostavljenih odnosa u hrvatskom društvu, od pretvorbe do odnosa prema medijima, a oni izviru iz Predsjedničkih dvora?
- Izviru, ali ih je i moguće ostvariti zbog toga što HDZ-ova parlamentarna većina pokorno diže ruke za ono što joj se naredi iz Predsjedničkih dvora. Kad HDZ ne bude imao većinu, to neće biti tako. Sabor donosi zakone, kad bude druga većina u Saboru, donijet će se zakoni koji će možda i drukčije definirati ovlasti predsjednika Republike.
* Ne očekujete da bi se mogla ponoviti zagrebačka situacija kad predsjednik Tuđman nije priznao izborne rezultate i nije dopustio “oporbenu situaciju”?
- Mogla bi se dogoditi, samo bi nastavak te situacije bio znatno drukčiji nego nastavak zagrebačke situacije. Rezultiralo bi to totalnom međunarodnom izolacijom i nepriznavanjem režima takvog predsjednika, on bi bio proglašen diktatorom. No, mislim da se takvim pitanjima ne treba opterećivati, jer su Ustavom definirani načini kojima se rješavaju takve krize. U krajnjem slučaju, predsjednik Republike morao bi prisiliti svojega mandatara na raspisivanje ponovnih izbora, a onda bi ih izgubio sa četiri petine, a ne s dvotrećinskom većinom glasova.
Zoran Daskalović - 676
|
||||||
