U utorak će se sastati predstavnici umirovljenika sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), kada će se nastaviti rasprava o izradi konačnog prijedloga zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitom razdoblju, popularno nazvanog zakonom o povratu duga. Predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Alojza Malogorskog pitali smo o čemu će biti riječi te što očekuje od sastanka.

- Dogovoreno je da bismo se trebali sastati sa stručnjacima koji su pripremali izračune za prijedlog zakona. Trebali bismo iskristalizirati njihove polazne veličine te veličine od kojih su u svojim izračunima krenuli umirovljenici. Kad ustanovimo koju su računicu koristili oni, a koju mi, vidjet ćemo možemo li prihvatiti argumente jedne i druge strane te postoji li mogućnost da se složimo. O tome ovisi i to hoćemo li uopće ostati u radnoj grupi koja radi na zakonu ili izlazimo iz nje. U tom slučaju, Vladi ćemo jasno postaviti zahtjev da ispuni odluku Ustavnoga suda onako kako je napisana, što je ona i obvezna.

• Gdje bi se, prema vašem mišljenju, mogle pojaviti razlike u razmišljanju?
- To još ne znamo. Dosad se pokazalo da se ipak slažemo - predstavnici Vlade prihvatili su naš stav da bi trebali izračunati mirovinu i dug za svakog umirovljenika posebno od 1995. do 1998. i da se tek tada može ustanoviti stvarna veličina duga. Do tada, naime, mirovine su se utvrđivale na temelju jedinstvenog koeficijenta, pa i za razdoblje nakon 1994. u izračunu mirovine treba koristiti jedinstvenu prosječnu plaću. To su mišljenje prihvatili i stručnjaci, kao jedini mogući način da budemo sigurni kako je ono što će umirovljenici primiti doista i ono što im pripada.
• Koliko će, prema vašoj procjeni, za takav izračun trebati vremena? I ne bi li to moglo dovesti do odgode primjene zakona, koja je najavljena za početak iduće godine?
- Prema jednoj verziji, za takav će izračun trebati oko dva mjeseca, no vjerujem da se to vrijeme može i skratiti, jer postoje određeni matematički modeli na temelju kojih se izračun može pojednostaviti. No ne bih htio prejudicirati. Primjenu zakona zbog toga nikako ne bi trebalo odgađati. Zakon se, uostalom, može primjenjivati i uz manje postotke povišenja, koji se kasnije, nakon što računica bude gotova, mogu korigirati.
• Umirovljenike je iznenadila i mogućnost da dodatak od 100 kuna i šest posto ne uđe u mirovinu - kakav je vaš stav prema tome?
- Dodatak u svakom slučaju mora ući u mirovinu, bilo odmah, tako da se 1,75 milijardi kuna za isplatu dodatka zbroji sa 2,2 milijarde kuna, koliko Vlada planira izdvojiti za povećanje mirovina, ili nakon 2003. godine. No o tome možemo odlučivati tek nakon što bude gotova računica. Osobno vjerujem da, ako bi dodatak bio odmah uključen u mirovinu, to ne bi povećalo novac potreban za isplatu nakon 2003. godine, do kada isplata traje. Naime, kad bi u Mirovinskom zavodu ostao novac za mirovine umirovljenika koji u međuvremenu umru, potrebe se ne bi znatnije povećavale. Smatram da za to treba samo politička volja sadašnje vlasti, ništa drugo. No i o toj mogućnosti tek trebamo razgovarati.
• Što ako dodatak ipak ne uđe u mirovinsku osnovicu, kako je to bilo dogovoreno prije ljeta?
- To nipošto nećemo dopustiti. To bi značilo da će se dodatak isplaćivati samo do početka 2003. godine, od kada ga umirovljenici gube, a to će onda značiti nov pad standarda. Za ukidanje dodatka jednostavno nema argumenata.

Marijana Matković