savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=927&postoje-ljudi-koji-su-se=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=927&postoje-ljudi-koji-su-se=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=927&postoje-ljudi-koji-su-se=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=927&postoje-ljudi-koji-su-se=

Davorko  Vidović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3375&davorko-vidovic

Vidović Davorko
Datum:
17.09.2000
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Zajedno sa stručnjacima Svjetske banke, koji su proveli istraživanje o "ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju", odnosno razini siromaštva u Hrvatskoj, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, u utorak će hrvatskoj javnosti odgovoriti na pitanje koliko smo siromašna nacija, gdje su tome uzroci i koji su mogući izlasci iz takvog stanja. U razgovoru za Vjesnik, koji je studiju o siromaštvu pronašao na web siteu Svjetske banke, ministar Vidović dao je dio odgovora na ta pitanja.


Razgovor smo započeli pitanjem kako u jedan zaključak povezati brojke koje govore o "samo" četiri posto siromašnih u Hrvatskoj (mjereno međunarodnim standardom, uz minimum od 4,3 dolara potrošnje jedne osobe po danu, što je apsolutna granica siromaštva), oko 8,4 do 10 posto siromašnih, gledajući kriterije na nacionalnoj razini (koji određuju relativnu granicu) i činjenicu da čak 80 posto Hrvata drži da živi ispod granice siromaštva?


- Stvar je u tome da je Hrvatska, uz Sloveniju, zemlja s najboljom startnom pozicijom od svih tranzicijskih zemalja, u kojoj se dio te pozicije u proteklih deset godina rata i nakaradnog sustava koji je uspostavio HDZ nije izgubio. Taj potencijal još uvijek postoji. On se ogleda u činjenici da Hrvatska sa 4300 dolara prihoda po glavi stanovnika. No, otkud toliko siromašnih u zemlji s tako visokim BDP-om? Prije svega zato što je nacionalna granica siromaštva postavljena na znatno višoj razini nego u nekim tranzicijskim zemljama, što znači da hrvatski građani u osnovni korpus dobara uključuju i mnoga koja u drugim zemljama tu ne ulaze - televizor, telefon, vodu, struju, zadovoljavanje nekih kulturnih potreba, određeni zdravstveni standard. Tako je u tih 10 posto siromašnih u Hrvatskoj mnogo onih koji bi u nekim drugim zemljama bili dobro stojeći.Što se, pak, tiče subjektivnih osjećaja, on je posljedica - reklo bi se kao iz stare židovske kletve "Da Bog da im'o pa ne im'o" - toga što je Hrvatska izgubila nekadašnju srednju klasu, koja je u 70-im i 80-im godinama doživljavala vrhunac, kad su ljudi masovno gradili vikendice, mogli ići na shopping u inozemstvo, na ljetovanje i zimovanje. Došlo je do osiromašenja i ljudi žive lošije nego prije. Čak i da nismo siromašniji, da samo stagniramo, imali bismo takav osjećaj. Shvatio sam to prije tri godine, u posjetu Kini. Gledao sam vrlo nasmiješene ljude i pitao domaćine jesu li oni zaista tako sretni. Jesu, zato što Kina svake godine bilježi sedam, osam, devet posto rasta, pa s optimizmom i vedrinom gledaju u budućnost. Ako danas imaš šaku riže, a sutra šaku i pol, to jest razlog za optimizam. A kod nas su se ljudi već odviknuli očekivanja da će sutra biti bolje.
Iscrpljene mogućnosti
 

Poznajem puno siromašnih obitelji. I po naravi posla se susrećem s njihovim problemima. Uglavnom to ne mogu promatrati samo kao činovnik. Pojavi se i ona ljudska, ponekad snažna emocionalna dimenzija problema. Pišu mi često, poštu obično nosim i čitam kod kuće. U jutro dam suradnicima da vide što se za čovjeka može učiniti

¤ Kako to povezati s granicom za primanje pomoći iz sustava socijalne skrbi, koja je već godinama na 350 kuna?
- To, bez sumnje, ne može odgovarati stvarnim egzistencijalnim potrebama koje bi ljudi morali ostvariti. No, pitanje je što bi u okolnostima u kojima smo danas značilo podizanje tog cenzusa. Dao sam da se napravi pretpostavka što bi to značilo da podignemo razinu na 400 kuna i koliko bi to opteretilo državni proračun. Još čekam te aproksimacije, ali je upitno koliko u ovom trenutku možemo povisiti davanja za socijalu, imajući u vidu da su ukupni socijalni transferi - dakle i u području zdravstva, obrazovanja, stanovanja, mirovina ili za nezaposlene - danas dosižu 27 posto BDP. A i to će biti obilato premašeno, jer od iduće godine startamo s pravom na dječji doplatak, za koji će trebati 2,1 milijardi kuna na godišnjoj razini. I, povrh redovnih 19 milijardi kuna za mirovine i 1,7 milijardi za dodatak od 100 kuna i šest posto, morat ćemo izdvojiti dodatnih 2,2 milijarde kuna za ono što smo nazvali povratom duga. Dakle - oko 4,5 milijardi kuna, a u 2002. godini krećemo u mirovinsku reformu, koja traži još 2,5 milijardi. Time smo, ne samo iscrpli mogućnosti za povećanjem udjela u proračunu, nego i premašili.


¤ Zaključak je i Svjetske banke da su socijalna davanja kod nas izuzetno visoka, ali nisu dobro usmjerena. Kako, recimo, komentirate činjenicu da je vaše Ministarstvo osiguralo besplatne udžbenike za djecu onih koji primaju 350 kuna pomoći mjesečno i djecu branitelja Domovinskog rata, invalida ili udovica sa pet, šest tisuća kuna mirovine?
- Upravo radimo na stvaranju svojevrsnog kataloga prava - što tko u ovoj zemlji po različitoj osnovi može ostvariti kao privilegiju. No, i bez toga, sasvim je jasno da postoji kategorija ljudi vezana za Domovinski rat koja se odlično snašla i ostvaruje neusporedivo veće prihode nego što zemlja u ovome trenutku može dati. Rekao bih da postoje dva razloga: iskrena želja da se ljudima koji su u ratu nešto izgubili pomogne, ali i nesposobnost institucija vlasti da osiguraju da pravo ostvare doista oni kojima je to potrebno. I ja sam, primjerice, hrvatski branitelj. Ali, zadnja stvar koju očekujem od države je da me oslobađa carine i poreza na uvoz automobila. No, apsolutno je opravdano da se to da teškim invalidima. Isto je s udžbenicima. Doista mislim da je to pravo nepotrebno za one koji imaju visoke prihode. Očigledno je da je bivša vlast time kupovala branitelje. No, nejednakost izvire i iz modela privatizacije koji je išao za tim da stvori nejednakost i koji je operacionalizirao načelo "200 bogatih obitelji". Oni su do bogatstva došli i bez rada i bez poduzetničkih sposobnosti da to bogatstvo stave u funkciju razvoja.


Nemoguće je nemogućim tempom


¤ Birali smo Vas, između ostaloga, i zato što ste obećali da ćete tu privatizaciju ispitati i da će oni koji su tako radili odgovarati, ali to se nije dogodilo. Nas dvoje smo, pak, razgovarali o dionicama u vlasništvu Mirovinskog zavoda.
- Jeste li sigurno glasali za mene?! No - da se ne šalimo - postoji razlika između mogućnosti i velikog nestrpljenja ljudi koji su čitava desetljeća čekali da se u Hrvatskoj stvari preokrenu. Razumijem to. Ali, u okviru opredjeljenja Vlade da radi po zakonu, neke se stvari jednostavno događaju tempom kojim je to moguće. Drugo - zakonom ne možete djelovati retroaktivno, a veliki dio pljački u Hrvatskoj je učinjen po zakonima koji su bili na snazi u to vrijeme. Uzmite primjer Večernjeg lista. Stvari su, gledajući zakone, gotovo posve čiste. A cijela Hrvatska javnost zna kako je kupljen Večernji list.


¤ Sljedeći ministar rada s kojim ću razgovarati isto će mi govoriti i za vaše razdoblje - Večernji se danas opet prodaje, kako sada stvari stoje po cijeni koja je manja nego što bi se moglo dobiti samo za udio koji taj isti Večernjak ima u VIP-netu. Znam da su neki ministri bili protiv, jeste li vi bili među njima?
- Nemam ja što biti protiv, postoje zakoni ove zemlje koje moramo poštivati. I otkud znate da te dionice vrijede više? One su odavno zadužene i ta vrijednost više nije tolika. No, što Vlada uopće ima s Večernjakom?! Pa, on je prodan, na vjerojatno zakonit, ali moguće i nemoralan način. Što biste Vi sad predložili - revolucionarne zakone ili eksproprijaciju eksproprijatora?! Ja to ne podržavam. Kad se sudskim putem ne može utvrditi da je posao obavljen nezakonito, moja i Vaša impresija ne vrijedi pišljiva boba! To samo potvrđuje da je pljačka u ovoj državi proteklih godina bila ozakonjena.


¤ Zaključak je Svjetske banke da oni dobrostojeći o siromašnima malo znaju - zanima me kakav je, prema Vašem mišljenju, profil siromašnih obitelji u Hrvatskoj? Poznajete li nekog doista siromašnog?
- Poznajem puno siromašnih obitelji. I po naravi posla se susrećem s njihovim problemima, pišu mi često. Uglavnom to ne mogu promatrati samo kao činovnik. Pojavi se i ona ljudska, ponekad snažna emocionalna dimenzija problema. Kako poštu obično nosim kući, ujutro dam suradnicima da vide što se za čovjeka može učiniti. Evo vam profil siromašne obitelji, pogođene, osim siromaštvom, i osobnim tragedijama: udovica, radila je kao čistačica, pa danas prima mirovinu od 560 kuna i zaštitni dodatak. Sin je radio kod privatnika, ali nakon što je obolio, određena mu je minimalna, nikakva plaća, a i stalno mu prijeti otkaz. Slučaj drugi: ostario umirovljenik, bez supruge. Istina, ima petero djece, ali svako od njih živi u teškim dugovima. Povrh svega, jedan drugom bili su jamci za kredite, iz vremena dok su se trudili osigurati neku egzistenciju. Sad ne mogu plaćati te kredite. Taj osiromašeni umirovljenik je invalid, na inzulinu, ne vidi na jedno oko, šepa, živi u potleušici, sa 1200 kuna, nad kojima visi zabrana, jer je bio jamac jednome od petoro svoje djece. Ne može si, dakle, priuštiti ni najosnovnije potrebe, a prihodi su mu takvi da nema osnovu za bilo koje pravo iz socijalne skrbi...

 

Ne ide se u Mađarsku jer se ne voli Hrvatska


¤ Koliko ste puta bili u Mađarskoj, po špeceraj, i kako ocjenjujete Naputak o zabrani uvoza više od kilograma ili litre?
- Ranije sam s obitelji često išao u Mađarsku, iako moram reći da sam uvijek bio nezadovoljan kvalitetom tih proizvoda i često smo se pitali ima li to smisla. Išli smo jednom ili dvaput godišnje u Trst po odjeću. No, znam da su ljudi odlazili i po hranu za piliće, sredstva za čišćenje, koja su puno jeftinija...


¤ Sad zbog Todorića pilići ostaju gladni, a siromašni ne mogu po četiri kilograma jeftinijeg Ariela na mjesec.
- I ja mislim da se problemi ne mogu rješavati zakonima, propisima ili naputcima, a da se ne riješi pitanje zašto je Hrvatska tako skupa zemlja. Ne odlaze ljudi van zato što ne vole Hrvatsku, nego, s malim primanjima žele osigurati što veći standard...


¤ Žele preživjeti mjesec.
- ... osigurati veći standard. No, Hrvatska je po nečemu najjeftinija u regiji - nigdje njemačka marka tako malo ne vrijedi kao što vrijedi u Hrvatskoj, domaća je valuta precijenjena a i to je jedan od uzroka zašto idemo van. I ja sam, kao i ostali građani, za Naputak Porezne uprave saznao gledajući televiziju, jer Vlada nikad nije raspravljala o tome. Nisam siguran koliko je i ministar Mato Crkvenac s tim bio upoznat. Očito, Porezna uprava, u sklopu svojih nadležnosti, donijela je Naputak s ciljem da se smanji šverc u Hrvatskoj, koji evidentno buja. Pa, tržnice su nam preplavljene jeftinom švercanom robom, nismo valjda slijepi.


¤ Zašto to ne gleda policija, nego meni uskraćujete da kupim tri litre ulja za mjesec dana?
- Trebala bi to, apsolutno, gledati i policija. A Vi možete po ulje i tri puta mjesečno, pa nije to baš tako dramatična odluka.


¤ To mogu i šverceri.

- Mogu, slažem se. Netko tko je radio taj Naputak o tome nije vodio računa.

 

Mi nismo krivi što tzv. Republika Srpska odbija isplatiti mirovine


¤ Kako komentirate tvrdnju da se Hrvatska - dakle vaše Ministarstvo - katastrofalno ponijela prema umirovljenicima koji mirovinu očekuju iz Bosne i Hercegovine?
- Vi ste očito skloni velikim riječima. Objasnite mi što je tu bilo katastrofalno?


¤ Činjenica da je Mirovinski zavod obustavio njihovu isplatu prije potpisivanja Ugovora o socijalnom osiguranju i da nitko nije pozvao te umirovljenike da se jave centrima za socijalnu skrb, ako im egzistencija bude dovedena u pitanje.
- Baš ništa što ste rekli nije točno. Prvo, nakon što je uspostavljen platni promet s BiH, morao se uspostaviti i mirovinski sustav i prekinuti ovih osam godina u kojima su hrvatski porezni obveznici za te mirovine izdvojili 392 milijuna njemačkih maraka. To je, morate znati, bio potpuno nelegalan posao, jer za tu isplatu nije bilo zakonske osnove. To su mirovine stečene u drugoj zemlji i po toj logici trebali bismo plaćati slovenske, njemačke ili talijanske umirovljenike? Odmah po dolasku na dužnost upozorili su me na to i pokrenuli smo pregovore, pri čemu smo izrazili spremnost isplaćivati oko 7,5 tisuća mirovina za naše umirovljenike u BiH. Preuzimanje je dogovoreno još u travnju i od tada taj proces teče - penzijski fondovi BiH preuzeli su sve podatke o umirovljenicima, osim što se pokazalo da je oko 3000 umirovljenika sporno. Tako postoji mogućnosti da su oni varali i Hrvatsku. Dakle, najveći dio umirovljenika je preuzet i mirovine su im počeli stizati. Pritom nije istina da Mirovinski zavod posebno pregovara sa penzijskim fondom u Banjoj Luci. Mi priznajemo Bosnu i Hercegovinu kao državu i tražimo od organa te države da riješi svoje probleme u korist građana naše države. Mi nismo krivi što oni za to još nemaju mogućnosti i što tzv. Republika Srpska odbija isplatiti te mirovine. I svakako nije istina da ja nisam javno, nekoliko puta, pozvao te umirovljenike da se jave u centre za socijalnu skrb, ako su došli do ruba egzistencije. I po svim pravilima i zakonima ove države, oni imaju pravo na naknadu. Suočeni s problemima oko sedam tisuća tih ljudi, mi i dalje nastavljamo pregovore, ali razmišljamo i kako reagirati ako se dogovori ne ispoštuju. Čak i nakon što ih preuzme, suočit ćemo se s činjenicom da tzv. Republika Srpska mirovine isplaćuje sa zakašnjenjem, da se one kreću oko 50 njemačkih maraka, što ćemo također morati riješiti.


Marijana Matković

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo