Dok u Slavoniji i Baranji seljaci, nezadovoljni isplatom za otkupljenu pšenicu, blokiraju prometnice, cijene nekih poljoprivrednih proizvoda, poput graha ili krumpira u Zagrebu i drugim gradovima premašuju sve rekorde.

Je li i ovaj put, kao što neki tvrde, za sve kriva država? Kako pomiriti interese proizvođača hrane i potrošača, također je pitanje na koje mnogi odgovor očekuju od ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića.

¤ Koji su razlozi visokih cijena nekih poljoprivrednih proizvoda i postoji li mogućnost da država dopusti uvoz tih proizvoda, primjerice jeftinijeg stranog krumpira?
- Dijelim zabrinutost potrošača oko cijena nekih proizvoda. Te cijene proizlaze iz dugogodišnjih pogrešaka. Ulaskom Hrvatske u WTO i otvaranjem svjetskom tržištu doći će do nekih promjena cijena hrane. Očekujemo da će određene cijene pasti što mora imati utjecaj i na naše proizvođače kojima će također pasti troškovi proizvodnje, pa bi u skladu s time trebali pojeftiniti i domaći poljoprivredni proizvodi. Prioritet je da što više potreba tržišta zadovoljavamo domaćim proizvodima.

¤ Znači li to da se u ovom trenutku neće dozvoliti uvoz krumpira?
- Takve mjere bile bi predrastične dok ne napravimo točne procjene. Nakon ulaska u WTO, već za mjesec ili dva država više neće moći ništa određivati, pa neće biti zabrana.
 

¤ Pribojavate li se da će, ako se za koji mjesec na našem tržištu pojavi dvostruko jeftiniji strani krumpir, seljaci izaći na ulice kao što je to bio slučaj ovih dana? Kako uskladiti slobodno tržište s interesima naših seljaka?
- Jeftinom domaćom proizvodnjom kojoj će doprinijeti i poticaji koje država daje, na čemu smo ove godine dosta napravili. Bit ću najnezadovoljniji ako se poveća uvoz hrane, i sve će se raditi da se on smanji. No svi ćemo se morati priviknuti da dolaze drugačija vremena i da se moramo prilagoditi cijenama na svjetskom tržištu. Ne bojim se, jer mislim da će naši proizvođači moći proizvesti proizvode po svjetskim cijenama.

¤ Očekujete li osjetan pad cijena hrane u Hrvatskoj?
- Ne očekujem da će se dogoditi nešto drastično jer će prijelazi biti postepeni. Kod nekih proizvoda, koji su imali visoke carine, moglo bi doći do većeg pojeftinjenja, ali ne prevelikog.

¤ Ovih dana ste izjavili da su seljaci, koji su blokirali ceste, politički izmanipulirani. Tko ih je izmanipulirao?
- Situacija oko pšenice se već godinama mistificira. Probleme treba rješavati dugoročno.
Ponudili smo potpuno novi model otkupa pšenice, kako bismo izbjegli pšenične afere kao što je manjak od 100.000 tona pšenica. Oni koji su dobro prolazili po starom modelu, sada reagiraju. Novi model brzo se pokazao ispravnim, jer je država iz godine u godinu investirala u otkup pšenice, da bi onda dobar dio tog novca gubila. Nismo izmišljali toplu vodu, već smo, po uzoru na države u našem okruženju, otkup pšenice prepustili privatnim poduzetnicima.
Nažalost, na naš natječaj javila su se samo dva poduzeća, i tvrtka "In-cubo" je dobila najveći dio posla. Vjerujem da su problemi riješeni. Problemi nisu bili tako veliki, da su trebali izazvati blokadu prometnica.

¤ Neki od seljaka su tvrdili da im se za pšenicu duguje i više od 100.000 kuna, a to nije malo...
- Budite objektivni! Prošlih godina seljaci su novac čekali i godinu dana, a sada čekaju tjedan ili dva. Razumijem da našim seljacima nije lako kad nemaju novca, primjerice za kupnju knjiga za djecu. Ali sve što radimo ima za cilj da njima na kraju bude dobro.

¤ A tko ih je politički izmanipulirao?
- Ne bih ulazi u te procjene. Neka javnost sama zaključi o čemu se radi. Novim modelom otkupa pšenice, napravili smo veliki iskorak. Već iduće godine država neće morati ništa raditi, jer će se sve rješavati na tržištu. U četvrtak smo donijeli odluku o povećanju poticaja za pšenicu, a uskoro ćemo ići sa smanjenjem zajamčene cijene. Neka onima koji su poveli seljake na ceste to bude na dušu, a neka javnost procijeni što smo mi učinili.

¤ Jeste li Vi kao ministar zadovoljni učinjenim?
- Neka drugi ocijenjuju moj rad, jer je za pravi je zaključak potrebna objektivnost.

¤ Odbacujete li time i optužbe onih koji tvrde da se ponašate kao i svi dosadašnji ministri poljoprivrede?
- Da to malo parafraziram - ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva je ostalo isto kao u doba HDZ-a, ili još bolje - HDZ je imao sjetvu u proljeće, pa zar to znači da bi mi trebali sijati u zimi? Pa budimo ozbiljni! Prihvatio sam se ovog posla da pomognem ljudima za koje sve dajem. Kad više neću imati njihovu stvarnu podršku, spreman sam im se istog trenutka pridružiti, ako treba i na cesti, ili bilo gdje drugdje.

¤ Vjerujete li da će ulje, šećer i neki drugi osnovni proizvodi u skorije vrijeme u Hrvatskoj koštati kao i u Mađarskoj ili Sloveniji, pa više neće biti razloga za odlazak u shopping u te zemlje?
- Domaće cijene ćemo približavati svjetskima, a istodobno ćemo povećavati poticaje. To će biti vaga na kojoj ćemo nastojati maksimalno učiniti, u okvirima koje nam dopušta proračun.

¤ Kako ste doživjeli uvođenje, pa potom ukidanje naputka o ograničenju bescarinskog uvoza nekih proizvoda?
- Taj je naputak donesen unutar jednog ministarstva i u Vladi nismo bili o tome obaviješteni. Administrativnim mjerama se ne može regulirati ono što mora odrediti tržište. Očekujem donošenje mjera kojima ćemo pojeftiniti proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Uvijek sam za to da trošimo hrvatsko ulje, mlijeko ili šećer, umjesto da uvozimo hranu iz inozemstva. Prošle je godine uvezeno hrane u vrijednosti od čak 700 milijuna američkih dolara.

¤ Odlazite li Vi u shopping u Mađarsku?
- Ne idem jer za to nemam vremena, a niti da imam, ne bih išao. Moj je odnos prema shoppingu u inozemstvu možda više demagoški nego realan. Imam, naime, prema tome isti stav kao i prije, a to je da ne uvozimo hranu. Ipak, ne zamjeram ljudima koji u teškoj situaciji svoj kućni budžet spašavaju puneći stol jeftinijom hranom. Pa to je sasvim normalno.

BORIS OREŠIĆ