Prijedlog promjene naziva Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor izazvao je polemike u javnosti. Kao glavni argument za promjenu ističe se da je sadašnji naziv Sabora postojao i u NDH. O tome smo razgovarali s akademikom Daliborom Brozovićem, glavnim ravnateljem Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« i istaknutim jezičnim stručnjakom.

- Sadašnji naziv Hrvatski državni sabor je pleonastičan. Po sebi se razumije da je francuski parlament ujedno državni parlament, odnosno da je njemački, češki mađarski ili bilo koji drugi parlament, državni parlament. Mislim da je bila pleonastična, nepotrebna svojedobna promjena naziva u Hrvatski državni sabor. No taj pleonazam nije jedini. U mnogim nazivima postoje suvišne riječi. Kad se govori ili piše o parlamentu jedne zemlje, onda je u samoj toj zemlji dovoljno reći parlament. Ako Francuzi raspravljaju o svom parlamentu onda vjerojatno neće reći francuski državni parlament, neće reći niti francuski parlament jer se to podrazumijeva. No ionako ima dosta naziva s podrazumijevanjem. Kad je to već jednom promijenjeno, za što mislim da je bilo suvišno zadovoljenje jednih emocija, danas bi nova promjena opet bila suvišno zadovoljavanje suprotnih emocija.

l Zašto?
- Daje se neozbiljan dojam o zemlji koja svaki čas provodi promjene. Prva promjena je, ističem, bila nepotrebna i suvišna, a za drugu mi se ne čini da je dovoljan razlog to što je naziv pleonastičan, odnosno što sadrži slične elemente. Ako budemo svaki čas mijenjali Ustav, nazivlje državnih institucija, pravopise i koješta drugo, onda ćemo pred civiliziranim svijetom ispasti kao neozbiljni ljudi koji se igraju koještarijama, a ozbiljne probleme ne rješavaju.

l Što kažete na prigovor da je sadašnji naziv vezan uz NDH pa da ga zato treba mijenjati?
- Ima dosta toga u svijetu što se nazivalo jednako za vrijeme fašističkih i nacističkih režima u Europi, pa je ostalo i danas. Kod nas je stanje duhova takvo da se svaka pojedinost doživljava kao slavlje jednih i poniženje drugih. Toga se moramo odreći. Za vrijeme NDH je bio kvislinški režim koji je, prema svojim postupcima, sasvim sigurno pripadao društvu osovinskih režima. Zapravo je bio protektoratskog karaktera pa je valjda i zato želio istaknuti da je riječ o državnom parlamentu koji uostalom i nije zaživio. Nemam precizne podatke, ali čini mi se da taj Sabor za vrijeme NDH nije niti funkcionirao. I za vrijeme Drugoga svjetskog rata su dani bili bijeli, a noći crne, mlijeko je bilo bijelo i krv crvena. To je razdoblje jedne od europskih zemalja i najbolje je što prije se riješiti i takvih i onakvih opterećenja NDH. Nećemo valjda još pola stoljeća praktične, svakodnevne stvari rješavati tako da najprije pitamo kako je bilo za vrijeme NDH.

l Dakle?
- Bilo bi neozbiljno sada mijenjati naziv hrvatskog parlamenta, iako je bilo ne manje neozbiljno kada je to svojedobno napravljeno.

Marko Barišić