Istarska županija je u srijedu kao promatrač sudjelovala na skupu sredozemnih europskih regija zemalja Europske unije. Istra je tako postala prvom hrvatskom regijom koja je dobila status promatrača u toj organizaciji. Taj događaj, kao i najavljene ustavne promjene, bile su povod razgovora s potpredsjednikom IDS-a Damirom Kajinom.

• Pri ustanovljavanju nacrta ustavnih promjena na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma, žustro se raspravljalo o uvođenju regionalne samouprave.
- Mnogo su oštrije rasprave bile na sastanku predsjednika stranaka i klubova zastupnika šestorice u kojima su i Ivan Jakovčić i Dražen Budiša prilično čvrsto držali svoja stajališta. Osobno držim da postoje naznake da se kreće s reformom lokalne samouprave, ali što se tiče IDS-a s tim se kasni punih osam godina, jer od 1992. godine kada je definiran pojam lokalne samouprave baš ništa nije mijenjano.

• Što je najveći problem?
- Činjenica je da se, posebno gledajući iz istarske perspektive, a i drugih »perifernih središta«, u odnosu prema Zagrebu, kao glavnom središtu, njihov razvoj može zahvaliti samo velikoj decentralizaciji i deetatizaciji financijskih sredstava. Pa do 1990. godine skupštine općina su raspolagale s gotovo 60 posto fiskalnih prihoda, dok danas lokalnoj samoupravi ostaje manje od deset posto. Isto tako, općine su upravljale poljoprivrednim i šumskim zemljištem, birale šefa policije, narodne obrane, pa čak i suce, što jest apsurd. Danas načelnici općina ili gradonačelnici ne mogu utjecati ni na ponašanje matičara. Također je apsurd da je lokalna uprava izdvojena iz ingerencije općina, gradova i županijskih skupština i pod nadzorom je resornog ministarstva, a u svijesti građana je ostalo da je za sve probleme, pa i one s upravom, kriva lokalna vlast koja, iako je izabrana, ne može ni na što utjecati.

• Hoće li uvođenje regionalne samouprave dovesti do nekih promjena?
- Uslijedit će rasprave o budućem ustrojstvu lokalne i regionalne samouprave. Smatram da je taj prijedlog samo prijelazno rješenje i da će se Hrvatska na pravi način regionalizirati tek pri novim ustavnim promjenama.

• Znači, te promjene ne nude dovoljno novosti?
- Mato Arlović, kao predsjednik predlagatelja, Odbora za Ustav, ni jednu prigodu nije propustio da kaže kako se time ne uvodi regionalizacija, nego se građanima omogućava participiranje u poslovima regionalne samouprave, koji su, prema predloženom nacrtu, nešto širi od postojećih poslova županija. Ipak, i ta mini reforma je velik iskorak u odnosu prema postojećem zakonskom rješenju. Naravno, pod uvjetom da se nastavi s njom.

• Hoće li biti promjena u granicama županija?
- Naravno da bi stvarna regionalizacija zahtijevala promjenu teritorijalnih granica pojedinih županija, dok bi se poslovi državne uprave koji su povjereni županijama mogli tamo i zadržati, tako da bi županije postale tijelima državne uprave, a regije jedinicama regionalne samouprave. Međutim, u najvećim strankama šestorice nema spremnosti da se redizajnira županijski ustroj, jer smo svi svjesni da bi promjene granica županija postale osnovnom političkom porukom koju bi druga strana spremno koristila na predstojećim lokalnim izborima. Dobra namjera bi time bila osuđena na neuspjeh. Moguće su samo manje promjene poput one za Novalju, koja više vjerojatno neće biti u Ličko-senjskoj županiji.

• Zvučite dosta razočarano?
- IDS neće odustati od svog programa sve dok Hrvatska ne bude decentralizirana i deetatizirana i dok se ne povećaju ovlasti lokalne samouprave na razinu na kojoj su bile do 1990. Sigurno je da će cjelovita reforma pričekati sljedeću, neopterećenu generaciju političara.

Goran Borković