Prošlog je petka u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) održan sastanak predstavnika umirovljenika i stručne službe Zavoda vezan uz izračun povećanja mirovina kojega su zatražili umirovljenici. Podsjetimo, umirovljenici nisu podržali zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina iz različitih razdoblja, pa su zatražili da se izračuni obave tako da se mirovine usklade prema rastu prosječnih plaća. Što su umirovljenici doznali u Zavodu, pitali smo Alojza Malogorskog, predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske.

- Ništa posebno. Predstavnici Zavoda kazali su nam tek da će uskoro provjeriti može li se povećanje mirovina izračunati na temelju skupnoga indeksa za sve umirovljenike, tako da se ne provode pojedinačni izračuni za što bi, prema njihovim riječima, trebalo previše vremena. Nikakve računice još nismo dobili. Kod izračuna se pojavilo pitanje može li se za usklađivanje mirovina u jednoj godini uzeti samo jedan postotak. Mi tvrdimo da ne može, jer je velika razlika između umirovljenika kojima je u izračun mirovine ušla 1994. i onih kojima je u mirovinu ušla 1997. godina. Smatramo da se sve mirovine moraju uskladiti sa prosječnom plaćom.

• Hoće li novi izračuni značiti i odgodu primjene zakona?
- Nema razloga za to. Nama se, zapravo, čini da nas se namjerno zavlači i dovodi u vremenski tjesnac. Naime, još u travnju smo predlagali da se mirovine preračunaju prema prosječnoj plaći. Da smo tada počeli s takvim izračunima, danas smo mogli biti gotovi, no, nitko nije trzao na naše zahtjeve. Tada smo tražili i podatake točnom broju umirovljenika od 1994. do 1998. godine, kako bismo znali koliko bi njih imalo pravo na povećanje mirovina i na temelju čega bi umirovljeničke udruge sâme mogle napraviti izračune. No, podatke nikad nismo dobili, pa čak ni onda kad smo tražili da nam pokažu na temelju čega su izračunali da će provedba zakona stajati baš 2,2 milijarde kuna godišnje. Sada nam u Zavodu kažu da bi im trebao poseban program za izračun povećanja mirovina na način na koji mi to tražimo. Pa, zašto ga već nisu nabavili?! Na kraju će nam reći da smo kratki s vremenom te da stoga moramo prihvatiti prijedlog koji je pripremila Vlada, ili se primjena zakona odgađa.

• Koji će biti daljnji potezi umirovljenika?
- Razlike se moraju otkloniti u iznosu u kojem su nastale. Mi smo, zapravo, pogriješili što uopće raspravljamo po kojem će modelu to biti napravljeno. To je posao Mirovinskog zavoda čiji su stručnjaci za to plaćeni. Griješimo i u još jednoj stvari. Vlada je taj zakonski tekst nazvala zakonom o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika, a čim se radi o tome mirovine bi morale biti povećane točno do iznosa koji umirovljenicima pripada. No, po zakonu koji se predlaže to neće biti tako, jer 2,2 milijarde kuna za to nisu dovoljne. Dakle, i sam zakon bi se trebao zvati drugačije. Osim toga, umirovljenici koji su najmanje zakinuti trebali bi dobiti povećanje mirovina u manjem omjeru u odnosu na one koji su umirovljeni tijekom 1994. godine i zakinuti su za oko 38 posto. Kako mi nemamo podatke potrebne za izračun, moramo čekati da ih provede Mirovinski zavod čija je zadnja ponuda bila prilično prihvatljiva. Zavod, naime, nudi izračun stvarnih razlika u visini mirovina, bez obzira na to koliko to može stajati, a onda ćemo pregovarati o konačnom povećanju mirovina ovisno o novcu kojim Vlada raspolaže za tu namjenu. To je ono što smo i tražili.

Marijana Matković