ZAGREB, 25. listopada - Predsjednik HSP-a Anto Đapić iznenadio je javnost mogućnošću da zastupnici njegove stranke glasuju za ustavne promjene. Naime, njihovi glasovi u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora mogli bi biti presudni za to da se postigne dvotrećinska većina, potrebna za donošenje ustavnih promjena.

• Gospodine Đapiću, hoćete li glasovati za ustavne promjene?
- Mi se inače zalažemo za čisti predsjednički sustav. Svakome je, međutim, jasno da su ove ustavne promjene, koje su zapravo novi Ustav, posljedica trenutnog odnosa političkih snaga. To implicira da će i u nekim novim okolnostima dolaziti do promjene Ustava. Stoga smo mi pragmatični. Ne možemo sada govoriti »ako neće biti predsjedničkog sustava, nećemo glasovati za izmjene Ustava«, nego u tom pravcu pokušavamo izgurati neke svoje osnovne primjedbe koje smo imali na Nacrt izmjena Ustava.

• Koje su to primjedbe?
- Imali smo dvije osnovne primjedbe, jer ove druge spadaju u domenu odnosa političkih snaga. Prva je bila da imamo mogućnost neposredne demokracije, dakle, mogućnost referenduma. Deset posto birača može svojim potpisima obvezati Sabor da raspiše referendum. Tim referendumima možemo rješavati svako pitanje. Tako, primjerice, peticijom deset posto birača možemo tražiti referendum o nazivu Sabora. Ta je naša primjedba usvojena i našla se u zadnjoj verziji Nacrta izmjena Ustava.
 

• A druga?
- Druga se tiče raspuštanja Sabora. Ako se već ide u parlamentarnu demokraciju, onda treba znati da je temelj parlamentarne demokracije to, da nitko ne može raspustiti Sabor, osim u izuzetnim okolnostima koje moraju biti točno, taksativno utvrđene. Tako se i u važećem Ustavu kaže da predsjednik RH može raspustiti Sabor samo ako se ne izglasa proračun i ako se raspusti Vlada.

• I to uz supotpis premijera?
- Da, uz supotpis premijera.

• Što je zapravo cilj vaše primjedbe?
- Naša primjedba ide za tim da se zaštiti parlament. To znači da pad Vlade ne znači odmah i raspuštanje parlamenta. Kada bi ostalo takvo rješenje, Vlada bi mogla ucjenjivati parlament.

• O čemu se radi?
- Može doći do promjene odnosa snaga u parlamentu. Može se stvoriti nova većina i tada Vlada, prema Nacrtu izmjena Ustava, u dogovoru s predsjednikom Republike, može raspustiti parlament. U tom slučaju nema ni govora o parlamentarnom sustavu.

• Kako druge stranke gledaju na taj problem?
- Rekao bih da i većina drugih stranaka ima slično stajalište. Neke o tome govore pritajeno, a neke energičnije, ali većina se s tim slaže. Dakle, u svezi s tim treba pronaći neki model po kojem raspuštanje parlamenta može biti iznimno odobreno, i to u specijalnim situacijama. Za mene osobno najbolja je aktualna definicija u važećem, pozitivnom Ustavu.

• Očekujete li prihvaćanje svojega zahtjeva?
- Vidjet ćemo kakvo će na kraju biti rješenje. Ako naš zahtjev bude barem polovično prihvaćen, odnosno ako bude tako kako je sada u Ustavu, onda smo mi vrlo blizu glasovanja za izmjene Ustava.

• Od koga očekujete ustupak?
- Od Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Vjerujem da će predsjednik Odbora (Mato Arlović, op.a.) uz, dakako, šestoricu, na kraju donijeti za nas zadovoljavajuće rješenje.

• A Predsjednik Republike?
- Od njega nemamo što očekivati. Ne donosi Ustav on, nego Sabor.

• Odgovara li vaša primjedba šestorci?
- Ako težimo jačanju parlamenta, onda to odgovara parlamentarnim strankama i njihovim zastupnicima, dakle, i šestorci.

• Kakvo je kompromisno rješenje?
- Kompromisno rješenje moglo bi biti da se navedu te iznimne situacije kada bi predsjednik Republike, uz supotpis premijera i s mišljenjem predsjednika Sabora, mogao raspustiti parlament. Mora se jasno znati u kojim se situacijama to može dogoditi a ne dati bjanko mogućnost da oni to mogu napraviti kad god hoće. Kompromis je, dakle, u konkretnom navođenju svih tih situacija.

• Kada očekujete dogovor?
- U petak je nastavak sjednice Odbora. Tada ćemo vidjeti kakav će biti ishod i kako ćemo glasovati. Sada je situacija pedeset prema pedeset. Doduše, možda malo više da ćemo glasovati - za.

Marko Barišić