ZAGREB, 2. studenoga - O odnosima sa Srbijom, odnosno SRJ, o tome kako se Hrvatska brine za Hrvate u BiH te o tome kako teku pripreme za skorašnji Zagrebački summit, koji će, na inicijativu francuskog predsjednika Jaquesa Chiraca, EU održati sa zemljama regije, za Vjesnik govori zamjenik predsjednika Vlade dr. Goran Granić.

• U kakvom su stanju naši odnosi sa Srbijom?
- To je stanje pozitivnog očekivanja. Očekivanja da će se nastaviti promjene u Srbiji. Da će gospodin Koštunica potaknuti građane kako bi na sljedećim izborima za demokratsku Srbiju došlo do realnog pomaka u demokratizaciji društva. Srbiju čekaju veliki poslovi, osim uređenja unutarnjih odnosa uopće je pitanje hoće li se Jugoslavija održati. Osim toga, pitanje je kako demontirati Miloševićev sustav, kako stvarno te procese provesti. Za Hrvatsku je vrlo važno, kao i za svaku zemlju u regiji, da se u svakoj toj zemlji razvije demokratsko i civilno društvo. Kad je u pitanju Srbija i Crna Gora, odnosno SRJ, vrlo je važno da one u doglednoj budućnosti postanu demokratske i civilne zemlje, koje će biti jamstvo da se neće opet dočepati vlasti novi Milošević ili njemu slični. Dakle, od razvoja demokracije nitko ne može imati štete, pa ni Hrvatska.

• Koji su naši prioriteti u odnosu na SRJ?
- To je pitanje sukcesije koje je vrlo jasno i koje je od strane Jugoslavije sada i prvim međunarodnim dokumentom prihvaćeno kao načelo. Slijedi realizacija, koja neće ići jednostavno, bit će tu vjerojatno i opstrukcije. Ali, to prestaje biti političko pitanje u smislu jesmo li ravnopravni u sukcesiji ili ne.

• Problem koji sada Hrvatska ima posredno preko BiH je i stanje uoči izbora u BiH, gdje je međunarodna zajednica donijela zakone po kojima se Hrvatima zapravo negira njihov suverenitet i jednakopravnost u Federaciji BiH. Što će Hrvatska još poduzeti i što je poduzela u vezi s tim?
- Mi smo poslali naš prigovor i razgovarali s Robertom Berryjem od kojega smo dobili potrebna objašnjenja i uvjeravanja da ništa neće biti na štetu Hrvata. Ipak, treba razlučiti dio koji je stvaran od dijela koji je politički motiviran postupcima HDZ-a BiH.

• Berry jamči da neće biti derogiranja prava Hrvata koja proizlaze iz ustava Federacije BiH?
- Jamči da će se do kraja poštovati ustav Federacije, da se neće naštetiti pravima. I tamo gdje neće biti izabran ni jedan hrvatski predstavnik, neće biti ni mogućnosti da netko drugi bude iz te županije kandidiran i biran u Vijeće naroda.

• Ali, time se može manipulirati ljudima koji odgovaraju npr. Bošnjacima.
- Do sada su vrlo često koalirali HDZ i SDA, a vjerojatno će i ubuduće u svakoj kombinaciji biti određenih postizbornih dogovora. Zato ne bih spekulirao o tome tko je manji, a tko veći Hrvat i iz koje je stranke. Bitno je da Hrvati imaju pravo na 30 predstavnika, da se moraju primijeniti ista pravila, a to znači: ono što vrijedi za Bošnjake, vrijedi i za Hrvate. I, naravno da tamo gdje nema Hrvata, neće Hrvat biti ni izabran. Toga je svjestan gospodin Berry i toga neće biti.

• Hrvatska neće podržati referendum Hrvata u BiH?
- To je dio političke kampanje HDZ-a BiH. Hrvatska se neće miješati u to. Smatram da će referendum nanijeti veliku političku štetu hrvatskom narodu u BiH.
l Recite, kako teku pripreme za skorašnji Zagrebački summit EU-a i zemalja regije?
- Normalno. Spomenuo bih nešto bitno, a to je da se u hrvatskoj javnosti na pojedine stvari reagira kao da smo zemlja koja ne vjeruje samoj sebi, svojoj sposobnosti da oblikuje samostalnu politiku i da je provede. Iz toga proizlazi da se Hrvatskoj može nešto nametnuti, da nas netko gura u kojekakve asocijacije. Hrvatskoj se ne može ništa nametnuti!

• Hrvatska zna što hoće?
- Zna. Zna kojim putem treba ići i ne boji se sudjelovati ni na kakvim sastancima i ni u kojim uvjetima, jer joj nitko ne može nametnuti rješenja koja su u suprotnosti s nacionalnim interesima i s Ustavom. Moramo se osloboditi psihološkoga straha da netko Hrvatskoj može nametnuti nešto što je u suprotnosti s njezinom neovisnošću, samostalnošću i nacionalnim interesima.

• Pa, ipak, Hrvatskoj je nametnut Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom.
- Upitno je, je li on Hrvatskoj nametnut ili nije, budući da je ona jedna od predlagača osnivanja toga suda.

• Međutim, uvjete je postavljala međunarodna zajednica, a ne Hrvatska.
- Naravno, Vijeće sigurnosti. To je dio obveza koje ima svaka zemlja kad pristupa bilo kojoj međunarodnoj asocijaciji. Svakako bi naš odnos bio drukčiji prema određenim stvarima da nismo prošli rat i da nemamo traume rata. Ali, i to je ispit zrelosti Hrvatske, ne samo političara, nego općenito države i njezinih građana.

• Ima li kakvih pritisaka u vezi sa Zagrebačkim summitom?
- Nema. I na sastanku u Skopju osjećao sam se kao predstavnik zemlje koja može vrlo jasno iznijeti svoje poglede o svim pitanjima i inzistirati na svojim stavovima.

l Hoće li Hrvatska na Summitu upozoriti međunarodnu zajednicu na nejednak pristup Hrvatskoj i Srbiji, kako je nedavno izjavio premijer Ivica Račan?
- Vjerujem da se nitko ozbiljan u EU-u ne bi založio za različit pristup, jer različiti pristup ruši pravila međunarodnog poretka. Mislim da su određeni potezi, kao što je pomoć EU-a Srbiji od 200 milijuna ekija, humanitarnog karaktera, jer ta je zemlja zaista u gospodarskom kolapsu. Posebno se to tiče energije te zakonodavnog i civilnog društva. EU je svjestan, ja sam o tome i razgovarao, da bi stvaranje presedana razorilo cijeli sustav.

• Razgovarali ste o tome?
- Naše je upozorenje vrlo jasno. Rekli smo da očekujemo da će pristup svakoj zemlji biti jednak. Ne vjerujem da bi se, osim prve pomoći koja je čisto humanitarnog karaktera, u tim odnosima s međunarodnom zajednicom moglo bilo što mijenjati i da svaka zemlja neće proći iste procese kao i Hrvatska.

Andrija Tunjić