Promjena Ustava, sveukupna politička situacija i najnoviji prijelazi političara u stranku Hrvatskih narodnih demokrata povod su razgovoru s Josipom Manolićem, predsjednikom Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND).
• Kako se osjećate u sadašnjoj Hrvatskoj? Bolje nego u Tuđmanovoj?
- Meni je to ista Hrvatska. Istina, razdoblje vladavine predsjednika Tuđmana bilo je dosta kruto, bio je to jednopartijski sustav vlasti, s izrazito karizmatskom osobnošću predsjednika Tuđmana, ali i to je Hrvatska, slobodna i suverena.
• Je li ta vlast bila neofašistička, kao što to znaju reći neki naši eminentni intelektualci i političari?
- Takve ne smatram ni eminentnim političarima ni intelektualcima, jer su to ljudi koji ne ulaze u problem i suštinu nastanka ili bolje rečeno redefiniranja hrvatske državnosti 1990. u uvjetima raspada bivše Jugoslavije. Neka analiziraju samo identitet prvih šest ljudi hrvatske države 1990. pa će vidjeti da nisu bili ni fašisti ni nacionalisti. To su bili mahom ljudi proizašli iz partizanskoga antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.
• Zbog čega onda takve objede i tko je njihov tvorac? Strane obavještajne službe?
- Ne bih to pripisao stranim službama, nego prije svega nepolitičkom ulaženju u analizu naših prošlih deset godina i, s druge strane, lovljenju političkih bodova pojedinaca, blaćenjem svega što je stvoreno u prošlih deset godina i u čemu nisu sudjelovali ili su bili na suprotnim pozicijama.
| Sadašnja i Tuđmanova Hrvatska je za mene ista Hrvatska
Prvih šest ljudi hrvatske države 1990. nisu bili ni fašisti ni nacionalisti, to su bili mahom ljudi proizišli iz partizanskog antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu
Sadašnjoj Vladi zamjeram i to što nema svoje, provladine novine, koje bi prije svega tumačile njenu politiku i odluke
Vjesnik je uvijek bio nosilac i tumač Vladine politike, i to treba ostati
Koja je stranka dosad svojim političkim ponašanjem, svojim moralnim autoritetom pokazala da je demokratska, da je državotvorna i da ustraje na načelima državnosti, zapisanim u Ustavu?
Proces demokratizacije HDZ-a se intenzivirao poslije gubitka vlasti i sada traži puteve svog opstanka
Nitko nas ne može prisiliti ni na kakve asocijacije
|
• Je li i taj način relikt bivšeg komunističkog sustava?
- Ipak je to rezultat našega unutarnjeg razvoja i traženja elementa za kritički odnos prema vladavini HDZ-a, kako bi se umanjio doprinos HDZ-a gradnji hrvatske države, njene državnosti i obrane u Domovinskom ratu. To su kritikanti. Oni mogu potjecati iz starih struktura, a mogu potjecati isto tako i iz novih.
l Zna se da je bivša vlast griješila i gdje? Gdje današnja vlast griješi?
- Šestorica je politički pogriješila kada je sastavila čistu političku Vladu, kada su najodgovorniji ljudi određenih stranaka zauzeli pozicije u toj vladi. To je suzilo mogućnost efikasne stručne Vlade, koja bi mogla ponuditi programe za izvlačenje Hrvatske iz opće krize. To je i razlog zbog kojega nakon devet mjeseci još nemamo strateški program gospodarstva, koji je najvažniji. Ne izvuče li se iz krize, ova je vlada propala. Kritikom se prošlosti može osvojiti vlast, ali se ne može održati samo kritikom. Ono što joj također zamjeram je to što nema svoje, provladine novine, koje bi prije svega tumačile njenu politiku i odluke. Dnevni i tjedni tisak je rasteže kao harmoniku, jer nema konstruktivna tumačenja njenih odluka. Uzmite bilo koju odluku Vlade, što su je prenijele novine, pa ćete vidjeti da nijedna nije objašnjena na pravi i konstruktivni način, nego se ide na senzacionalizam i podvale.
• Koje bi to novine trebale biti Vladinima?
- Vjesnik je to uvijek bio. Uvijek je bio nosilac i tumač Vladine politike. I dalje to treba ostati. Zašto se Linić svađa s novinarima? Pa zato što ga stalno razapinju, opravdano i neopravdano, jer nitko podrobno ne objašnjava što je pozadina nekoga njegova poteza.
• Jeste li zadovoljniji predsjednikom Mesićem ili šestoricom?
- Kada govorimo o šestorici, onda je to šest stranaka. Zajednička im je samo zajednički sklepana politika u cilju rušenja s vlasti HDZ-a, kako bi se riješili problemi koji su bili dobrano zapostavljani. Bio sam za promjene 2000. na izborima, i to dosljedne promjene na planu demokratizacije Hrvatske, na planu intenziviranja dijaloga sa svijetom i međunarodnim financijskim krugovima. Ali sam isticao da nisam ni za kakve revolucionarne, a još manje pučističke promjene.
• Ima li kakvih revolucionarnih i pučističkih postupaka u instaliranju sadašnje vlasti u odnosu prema bivšoj, kako to govori HDZ?
- Mislim da nema.
• U HND su ušli Canjuga, Gaži, Lužavec, a najavljena je mogućnost ulaska još desetak HDZ-ovih zastupnika. Vjerujete li da s tim ljudima možete znatnije utjecati na politički život?
- Najvrednije od svega na konferenciji je kazao Canjuga kada je rekao: Nije mi cilj da iz vlasti u vlast utrčavam i zbog toga nisam otišao u stranku koja danas obnaša vlast nego sam otišao u stranku koja je oporbena. Ali koja je do sada svojim političkim ponašanjem, svojim moralnim autoritetom pokazala da je demokratska, da je državotvorna i da ustraje na načelima državnosti zapisanim u Ustavu?
• Mislite da ćete s njima postići bolje političke rezultate, unatoč balastu koji su donijeli sa sobom.
- Kada se govori o balastu, recite mi tko nema balast, a da je dugo u politici. Naravno pitanje je kakav je taj balast. Je li taj balast kriminalan i nemoralan ili je to balast političkog obračuna sa svojim političkim neistomišljenicima.
• Kako tumačite politički angažman Miroslava Tuđmana?
- Prije svega treba analizirati vrijeme u kojem se pojavljuje. To znači da se proces demokratizacije HDZ-a intenzivirao poslije gubitka vlasti i sada traži puteve svojeg opstanka. I traženje tog puta može biti pozitivno.
• Što mislite o sadašnjoj situaciji u SRJ?
- Više nema nikakve SRJ. Narodi koji su ostali u toj Miloševićevoj Jugoslaviji više nisu voljni podržavati tu Jugoslaviju. Albanci na Kosovu više ne žele Jugoslaviju. Crna Gora, sa starom državnošću, isto tako teži da se razgraniči, razdruži s tom Jugoslavijom. I Vojvodina želi punu autonomiju.
• Hoće li nas svijet prisiliti na asocijaciju, tzv. Zapadni Balkan?
- Ni u kakvu asocijaciju nas nitko ne može prisiliti. Neki političari pretjeruju sa strahom od toga. Hrvatska je suverena država i odlučuje o tome s kim će u savez, s kim će se udružiti i kakav će to savez biti.
• Mislite da nemamo političara koji su se u stanju prikloniti tome, zbog npr. financijske pomoći?
- Možda ima i takvih, ali takvi danas ne dominiraju našom zemljom. Predsjednik države, kao najznačajnija figura i nosilac suvereniteta hrvatske državnosti, nije za takav pristup problemu.
• Znači li to da više vjerujete predsjedniku Stjepanu Mesiću nego premijeru Ivici Račanu?
- Nema razloga da ne vjerujem. Ali ni Račana ne možete trpati među poklonike stvaranja neke balkanske asocijacije. On se sasvim jasno odredio prema asocijaciji koja bi se mogla stvarati na tom Balkanu.
|
Gojko Šušak je bio nosilac hercegovačkog lobija, čija je politika bila neostvariva
• Kako često ste pohodili predsjednika Tuđmana kada ste se razišli?
- U posljednjem razdoblju njegove bolesti, od njegova povratka iz Turske, ti su kontakti bili rijetki. Jer je struja, koja je bila i protiv njegove politike europeizacije, ogradila sve ljude, pa i njega, od kontakta.
• Koji su to ljudi?
- Gojko Šušak, dok je bio živ, imao je dosta utjecaja putem svojih žbirova, Pašalića i ostalih.
• Zašto imate negativno mišljenje o Šušku?
- Zato što je bio nosilac hercegovačkog lobija, čija je politika bila neostvariva. Treba prihvatiti patriotizam i hrvatstvo Hercegovaca, to im ne treba osporavati, ali njihovi zahtjevi za stvaranjem Herceg-Bosne bili su nerealni. Još je manje realnoostvariva želja da se pripoje hrvatskoj državi. Tom su politikom dovodili u pitanje opstanak hrvatske države.
|
|
Zbog afere o tajnim službama, građani se osjećaju još više ugroženima
• Što mislite o spektakularnim uhićenjima pojedinih ljudi i skupina, te njihovim suđenjima?
- Nisu trebali takvi spektakli. U normalnim bi uvjetima policija sve to obavila sa dvojicom svojih agenata, bez pompe. I ne samo pri slučaju Gospić nego i slučajevima u Baranji itd. Javnosti je nepodnošljivo da se iz dana u dan pokazuju ljudi u lisicama. Politika i političari moraju stvoriti ozračje da se građani na poziv vlasti, posebno sudstva, javljaju bez ponižavajućih lisica.
• Čini se da je tu riječ o unutarnjim obračunima u MUP-u i u obavještajnoj zajednici?
- Tu je prije svega riječ o gluposti i nepolitičkom pristupu problemu. Uzmite aferu s tajnim službama, kome to služi? Ako gledate s pozicije informiranosti građana, onda oni time nisu dobili informaciju, nego dezinformaciju. Sada se građanin osjetio još više ugroženim i kontroliranim. Iz svega toga slijedi da se građane i dalje prisluškuje.
• Možda je riječ o namjernu stvaranju kaosa, da bi netko stekao određene pozicije?
- Postoje te namjere. Nisam toliko naivan da bih vjerovao da je sve to samo slučajnost. Postoje možda i određene namjere određenih ljudi koji žele da se aferama podgrijava naša javnost da bi se odvratilo od gorućih problema koje treba rješavati ova vlast
. • Tko je ubio Levara, Udba, KOS, tko?
- Ni Udba ni KOS. Njega su ubili oni koji su počinili zločine u Gospiću i oko Gospića, početkom devedesetih godina.
• Međutim, svjedoci negiraju te zločine.
- Ako slušate branitelje i TV, onda je to tako. Ali to nije tako, to je jednostrano informiranje javnosti.
• Pri promjeni Ustava sporno je bilo reguliranje statusa obavještajne zajednice. Pa kako bi trebalo to biti definirano?
- Najbolje je rješenje, čini mi se, da ih se ispusti iz Ustava. Jer obavještajne službe nisu ništa drugo nego sastavni dio uprave, u najširem smislu. To se pitanje rješava zakonom.
• Tko treba imati nadzor na obavještajnim službama?
- Mislim da obavještajna zajednica mora biti jedinstvena, podijeljena na pojedine grane prema problemima. Ali iz jednog središta, koje nadzire sve segmente. A nad UNS-om mora postojati reprezentativna saborska kontrola. Politička kontrola ide putem Sabora, a operativna od vrha službe, znači od UNS-a.
• Tko bi postavljao šefa UNS-a?
- Šef države na prijedlog Sabora, njegovih tijela i na prijedlog Vlade.
|
Andrija Tunjić
|
