O tome stoje li prigovori pojedinih novinara da Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nije dovoljno otvoreno za javnost, da nije dobro što su spojeni zaštita okoliša i prostorno uređenje te da je Ministarstvo krivo što se teme iz zaštite okoliša u medijima ne plasiraju malo bolje, razgovarali smo sa zamjenikom ministra Bože Kovačevića Rolandom Žuvanićem.
- Mislim da ti prigovori apsolutno ne stoje, jer je, kao prvo, naše Ministarstvo jedno od najotvorenijih javnosti. To možemo i potkrijepiti konkretnim podacima iz kojih je vidljivo da naša glasnogovornica svakodnevno odgovori i na 50 poziva novinara te proslijedi desetke informacija. Mislim da se još nije dogodilo da je netko zatražio informaciju, a nije je dobio. Što se tiče činjenice da su ta dva područja spojena, to je logično. Zaštita okoliša i prostorno uređenje su usko povezane aktivnosti, koje se isprepleću i teško mogu egzistirati jedna bez druge. Slična su rješenja i u većini europskih država. Prigovori da je prostorno uređenje medijski atraktivnije od zaštite okoliša, upućeni su na krivu adresu, jer Ministarstvo ne odlučuje o tome kako će što biti plasirano, za to su odgovorni urednici.
• Koliko ćete sredstava dobiti iz proračuna za sljedeću godinu i koje će aktivnosti, prema tome, dobiti prioritet?
- Proračun još nije potpuno definiran, ali predviđeno je da ćemo dobiti 120 milijuna kuna. To je jedan od najmanjih proračuna što ga imaju ministarstva ove vlade, no mi se ne žalimo. Kada je riječ o prioritetima, upravo je pri kraju izrada nacionalnog akcijskog plana djelovanja za okoliš prema kojem su dva apsolutna prioriteta zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. Uz to, tu je i zaštita Jadrana i jadranskih otoka, a naše Ministarstvo će koordinirati jedan master-plan Jadrana koji financira Europska unija. Njime će se definirati prioriteti u zaštiti otoka. Osim toga, ovih dana počinju pregovori o pristupanju Hrvatske EU te nas sljedećih nekoliko godina čeka velik posao prilagodbe našega zakonodavstva europskom, a poznato je da se čak 40 posto zakonske regulative EU-a tiče zaštite okoliša. Također, u tijeku je izrada novoga zakona o prostornom uređenju i građevinskom zemljištu, dok je zakon o fondu za okoliš u javnoj raspravi.
• Ministarstvo je uključeno i u posao oko osnivanja novoga državnog poduzeća za autoceste.
- Točno. Osobno sam od prije mjesec i pol predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske uprave za ceste (HUC). Čim sam imenovan na tu funkciju, inicirao sam osnivanje radne grupe koja treba sačiniti reorganizaciju HUC-a i osnovati novu tvrtku koja će se baviti isključivo gradnjom i održavanjem autocesta. Osnovni je razlog osnivanja tog poduzeća da se gradnja autocesta izdvoji iz proračuna, što nam je predložio MMF. Buduća će se tvrtka sama financirati iz cestarina, dijela cijene benzina i eventualnih zaduženja. Prednost takva modela je i u tome što će se moći dugoročnije planirati. Naime, proračun se donosi za godinu dana unaprijed, a proces gradnje autocesta traje godinama. Nadam se da ćemo već za desetak dana imati gotov prijedlog koji ćemo putem Ministarstva pomorstva, prometa i veza uputiti Vladi. Kontrolu nad tvrtkom trebali bi imati Sabor i Vlada, a mjerodavno bi Ministarstvo trebalo napraviti četverogodišnji program rada. Kad se taj program napravi, bit će potpuno jasno što će se projektirati i graditi, tako da se neće događati kao dosad da svaki grad ili županija projektira i gradi što hoće, bez obzira na to je li to predviđeno prostornim planom ili nije.
Ivana Matić
|
