S ravnateljicom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Dunjom Vidošević nekoliko smo puta dogovorali termin za razgovor, no zbog njene zauzetosti nismo ga uspjeli obaviti. U vrijeme kad su postale aktualne priče o štrajku zaposlenih u HZMO-u, Vidošević je pristala makar i pismeno odgovoriti na naša pitanja. No, počinjemo, ipak, s pitanjima koja će zanimati umirovljenike.

• Kakva je trenutno financijska situacija u mirovinskoj blagajni - koliki je postotak naplate doprinosa, koliki manjak, koliki su krediti potrebni za redovnu isplatu mirovina i kako će se to odraziti na poslovanje u idućoj godini?
- Financijska situacija u 2001. godini trebala bi imati obilježje stabilnog poslovanja, uz uobičajeno premošćivanje vremenskog raskoraka između naplate doprinosa i priljeva sredstava iz proračuna s terminom isplate mirovina. Zbog toga su nam potrebna kratkoročna zaduživanja. Visina potrebnih kredita ovisi o datumu isplate. Ako je datum niži, odnosno bliže početku mjeseca, tada su i potrebna kreditna sredstva za premošćivanje do naplate doprinosa veća.

• Kako komentirate nedavni zaključak Upravnoga vijeća Zavoda, o tome da postojeća razina naplate doprinosa u idućoj godini neće biti dovoljna da pokrije isplatu mirovina i koji je prilično uznemirio umirovljenike?
- Postojeća razina naplate doprinosa zadovoljavajuća je, s obzirom na činjenicu da je stopa doprinosa u lipnju 2000. smanjena s 21,5 na 19,5 posto, što se, prema našim procjenama, trebalo odraziti na smanjenje mase naplaćenih doprinosa za 9,3 posto. Poboljšanom naplatom doprinosa, uz dodatno aktiviranje svih poslovnih resursa, nije došlo do smanjenja naplate doprinosa, već suprotno - prihodi od doprionosa u razdoblju od siječnja do rujna ove godine viši su za 4,2 posto nego u isto vrijeme lani. U idućoj godini očekuje se stabiliziranje naplate na razini tekuće. Uz smanjenu stopu doprinosa, poteškoće u naplati doprinosa te postojeću razinu nezaposlenosti, pretpostavljamo da HZMO neće ostvariti dovoljno prihoda od doprinosa za redovnu isplatu mirovina te će biti potrebni kratkoročni krediti.
 

• Koliko bi mogao iznositi manjak te kako planirate osigurati redovne mirovine? Hoće li trebati povećanje iznosa koji se iz proračuna izdvaja za mirovine, odnosno može li se već sada najaviti rebalans proračuna za iduću godinu zbog mirovina?
- Očekivani manjak u 2001. godini iznosi oko 500 milijuna kuna, no za to nema oslonca u povećanju sredstava iz državnog proračuna, s obzirom da planirana sredstva u proračunu za 2001. pokrivaju proračunske rashode u mirovinskoj blagajni.

• Ima li šanse da se uskoro osigura isplata mirovina do petoga u mjesecu?
- Isplata mirovina definirana je dinamikom tekućeg priljeva sredstava iz doprinosa i tekućih proračunskih sredstava, što znači da u mirovinskoj blagajni ne postoji pričuva, pa bismo za realizaciju svakog pomaka datuma isplate mirovina prema početku mjeseca, trebali dodatna kreditna sredstva. A to bi izazvalo dodatni trošak, obzirom na kamate koje plaćamo.

• Smjene Vaših bivših pomoćnika te imenovanja novih podigli su priličnu buru: jeste li doista jedan dan zahvalili pomoćnicima na odličnoj suradnji, a drugi ih smijenili? Koliko ima istine u tome da sa svojim djelatnicima gotovo i ne komunicirate, osim s uskim krugom suradnika, od kojih ste neke doveli sa sobom u Zavod? Navodno je baš to jedna od najvećih zamjerki zaposlenika?
- Smjena pomoćnika aktualna je od vremena kad sam došla u Zavod, jer sam zahtijevala da imam pravo na kadrovske promjene. Mislim da to nije nikakav pretjerani niti nelogičan zahtjev i ne znam zašto je to problem samo u Mirovinskom zavodu, dok u ostalim institucijama to prolazi bez ikakve »bure«. Također, bit će logično da svaki novi ravnatelj sam bira kadrove koji će zadovoljavati određene kriterije. Mislim da je bilo pristojno da se bivšim pomoćnicima zahvalim na suradnji, a da li je bila »odlična«, to doista više ne želim komentirati. Događanja prije i kasnije pokazala su kakva je ta suradnja doista bila. A pitanje moje komunikacije sa djelatnicima, kojih u cijelom Zavodu ima 3304, pitanje je unutrašnje organizacije koja nije mijenjana godinama i sigurno je jedan od prioriteta u narednom razdoblju. U postojećim uvjetima gotovo je nemoguće kontaktirati sa svima.

• Vaši su zaposlenici ovih dana najprije najavili štrajk, ali ipak odustali od njega. Ima li razloga za štrajk, i zašto niste potpisali barem 'mini' kolektivni ugovor, koji je trebao zajamčiti barem šestomjesečni mir do potpisivanja kolektivnog ugovora?
- Najave štrajka su očekivane, ali ne i opravdane. U situaciji kada javni sektor ne isplaćuje niti božićnicu niti dar djeci, u kontekstu Vladine ekonomske politike i politike plaća, ne može se očekivati da to učini Mirovinski zavod, koji ostvaruje deficit na doprinosima. Znate da se baš iz tih doprinosa alimentiraju mirovine po općim propisima i troškovi stručne službe Zavoda, što uključuje i plaće zaposlenicima. Posebice treba istaknuti da su plaće zaposlenika Mirovinskog zavoda veće za 26,86 posto od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, za 23 posto veće od plaća u sustavu obrazovanja, te za 3,37 posto više od plaća u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. Mini kolektivni ugovor koji regulira božićnicu i dar djeci nije potpisan upravo zato što to ne možemo isplatiti. »Veliki« kolektivni ugovor dogovorili smo tek ovih dana, ali sada čekamo usklađenje sa osnovnim kriterijima kolektivnih ugovora za državne službenike te u ostalim državnim, javnim službama.

Marijana Matković