ZAGREB, 19. prosinca - Povod za razgovor sa saborskom zastupnicom i tajnicom HSLS-a Doricom Nikolić su prošli zagrebački lokalni izbori, ali i mnoge aktualne intrigantne političke teme.
• Na izborima za lokalnu samoupravu niste prošli kako se očekivalo. Zašto?
- Znali smo, barem što se središnjice HSLS-a tiče, da ovi izbori za mjesnu samoupravu neće biti povoljni za nas. Znali smo da se građani neće odazvati u velikom broju, jer su već umorni od izbora i znali smo da HSLS-ovo biračko tijelo, koje je relativno obrazovano, ne zanimaju sadašnje gradske četvrti i sadašnje »fikus ovlasti«. Naši birači su shvatili da se time neće ništa promijeniti, a takav su odgovor i dali.
• Zašto mislite da se neće ništa promijeniti?
- Jer gradske četvrti, po sadašnjem Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi, nemaju nikakve naročite ovlasti. Mogu eventualno nešto predlagati, ali to nikoga ne obvezuje.
• Kada će se to promijeniti?
- HSLS već ima gotov prijedlog zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, ali čekamo Vladin prijedlog i ne znamo zašto to toliko dugo traje.
• To je, dakle, još jedan od sporova između HSLS-a i SDP-a.
- Nije to spor. Naša su stajališta jasna, a i rekli smo da je davno prije trebalo dati prioritet onim zakonima kojima će se nešto promijeniti, jer smo obećali promjene. Budući da se čekala promjena Ustava i kako je to sada riješeno, više nema nikakvog razloga da taj zakon ne ide u postupak.
| Rješavanje akutnih problema ide presporo, kaže Dorica Nikolić, saborska zastupnica i tajnica HSLS-a
Najbitnije - kako riješiti i zaustaviti nezaposlenost - nismo riješili i od toga će ovisiti hoćemo li ili nećemo dobiti birače na sljedećim lokalnim izborima, 2001. godine
Zamjeram našoj vlasti, i ne samo njoj, fetišiziranje pojma Europe. Europu treba promišljati kao europske integracije u kojima treba debelo analizirati što Hrvatskoj u toj Europi paše, a što joj ne paše
Stalno govoriti da težimo Europi, a ne objašnjavati što to točno znači, dovest će nas u položaj u kojemu smo sada u vezi s Haaškim sudom
|
• Dosta se govori i piše o tome da će SDP i HSLS razvrći koaliciju. Pretpostavlja se, i zato što je HSLS zainteresiraniji za brže rješavanje gospodarskih, nego političkih problema, koji su svih prošlih godina dominirali našom životnom scenom.
- Točno je da smo zainteresirani za rješavanje gospodarskih problema, to smo u svojem programu zacrtali. A i građani su nam na izborima 3. siječnja poručili da smo izabrani najviše zato da riješimo gospodarsku i socijalnu krizu u koju je Hrvatska zapala nakon deset godina vladavine HDZ-a. Za sada, po stajalištima HSLS-a, vlast u cjelini dopustila je da je zapljusnu neke druge teme, koje su od manje važnosti za građanstvo i u tome je najviše stradao HSLS. Jer, HSLS se od prvoga dana zalaže da se hrabrije, brže i rizičnije ide u rješavanje gospodarskih i socijalnih problema. U politici uspijeva samo onaj tko je hrabar i tko povuče optimistične poteze. Do sada tih poteza nije bilo.
• Ima li HSLS svoj program izlaska Hrvatske iz krize?
- Naš program prilagodili smo programu SDP-a i kreirali zajednički novi smjer. U tom programu najviše se raspravljalo i najzadnji je donesen gospodarski program, i zato što je on kompromis. No, taj kompromisni program, međutim, mnogo je hrabriji nego ovaj, koji Vlada sada provodi.
• Znači, SDP vuče glavne poteze sadašnje vlasti?
- Pa, ne samo SDP, sadašnja je Vlada rezultat koalicije šest stranaka.
• Ipak, sve stranke, osim SDP-a, na neki su način nezadovoljne. Barem se tako očituju.
- To je posljedica i toga što je sadašnja Vlada prva poslije jednostranačke HDZ-ove. Osim toga, kako se nova vlast formirala u klimi i predsjedničkih izbora i izbora za parlament, mi smo napravili pogrešku, pa tako naš sporazum ima tri-četiri stranice, dok su ozbiljni koalicijski sporazumi, i tamo gdje nema šest, nego manje partnera, obično između 100 i 200 stranica. Zato nemamo decidirani dogovor o svim mogućim situacijama koje se zbivaju u koalicijskoj vladi. Primjerice, sadašnja slovenska vlada ima koalicijski sporazum od 107 stranica.
• To je vjerojatno i zato što Hrvatska nema strategijski program razvoja.
- Naravno da jest. HSLS se uvijek zalagao za svoja načela. Želimo evoluciju, a ne revolucionarne metode. Nas ne zanima gdje je Hrvatska stala, nego kamo će doći. Prvi smo rekli da nas ne zanima tzv. mračno razdoblje HDZ-a i da podsjećanje na vladavinu HDZ-a neće Hrvatskoj donijeti prosperitet. Ako ne skinemo taj teret sa sebe i ako sve budemo vraćali na staro, onda ćemo gledati u prošlost, a ne u budućnost. A to nam birači neće oprostiti.
• SDP, izgleda, još gleda u prošlost. Mnogi su to zaključili i po ponašanju na nedavnoj Konvenciji SDP-a na kojoj se više pljeskalo prošlosti, nego budućnosti, na kojoj su odbačeni neki ljudi koji su i kroz demokratskiju i nacionalnu politiku priskrbili SDP-u vodeću ulogu.
- SDP, kao i svaka stranka koja dođe na vlast, mora rješavati i neke unutarstranačke probleme. To su prošle sve stranke, pa to ne može mimoići ni SDP. Ali, ponavljam, bio to SDP ili bilo koja druga stranka, stranka koja se vraća u prošlost gubi budućnost.
• Kakav je stav HSLS-a u pogledu medija? Naime, i vaši vodeći ljudi su rekli da su mediji pod kontrolom SDP-a.
- HSLS želi da Hrvatska bude liberalnija na svim poljima, pa tako i na polju medija. Mediji su ozbiljna stvar bilo da se radi o tiskanim medijima ili o radiju i televiziji, pa se rješavanju medijskih problema ne smije prići voluntaristički, ne smije se »hofirati« s medijima. U modernoj, liberalnoj državi mediji moraju biti potpuno neovisni, potpuno transparentni, potpuno otvoreni tržištu. Nema medija koji su vladini ili nevladini u odnosu na vlasništvo. Odnosno, moramo učiniti sve da uopće ne bude mogućnosti da bilo koja stranka, koja se nađe na vlasti, počne koketirati s medijima.
• Ali, ipak su naši glavni mediji pod utjecajem nekih stranaka ili osoba.
- Točno. Žutilo koje se je pretvorilo u potpuno crnilo, to sam već jednom rekla, neće Hrvatskoj učiniti ništa dobro. Mediji koji će pratiti i »rješavati« hrvatsku politiku na frontovski način samo će stvoriti rat između medija. HSLS niti ima svoje medije niti ih želi imati. Mi znamo da ni jedan list u svijetu nije potpuno neovisan, ali ne postoji u vlasničkom i uredničkom smislu netko tko bi bio, na primjer, glavni urednik i koketirao s vlašću. Njima je jasno da je svaka vlast prolazna.
|
Haag ne može Hrvatskoj diktirati suradnju!
• Što mislite o najavljenim haaškim optužnicama protiv hrvatskih generala i nekih dužnosnika?
- Potpuno podržavamo ono što je o tome izjavio dr. Goran Granić i što je napisao u pismu. I, smatramo, ako se radi o tome da Hrvatska i Haaški sud moraju surađivati, da suradnja mora biti partnerska, mora se ostvarivati u dijalogu. Tu ne može biti diktata, bez obzira i na Zakon o suradnji s Haaškim sudom, ma koliko to Hrvatsku koštalo.
|
|
Vlada ubuduće mora biti kvalitetnija i brža u odlučivanju
• Kakvom vam se čini godina vlasti šestorke?
- Rješavanje akutnih problema ide presporo. Prečesto se to opravdava ostavštinom HDZ-a, ali za takvo opravdavanje vrijeme je isteklo. Najbitnije - kako riješiti i zaustaviti nezaposlenost - nismo riješili i od toga će ovisiti hoćemo li ili nećemo dobiti birače na sljedećim lokalnim izborima, godine 2001. Vlada ubuduće mora biti kvalitetnija i brža u odlučivanju, mora se znati koji su zakoni prioritetni i, konačno, gospodarski problemi moraju biti na prvom mjestu.
• Od 3. siječnja, Hrvatsku mnogi vide i tepaju joj da je u Europi. Međutim, što za Hrvatsku znači Europa i je li za nju dobro da je u Europi u kojoj se velike države bore samo za svoje interese? To je, uostalom, pokazao i nedavni sastanak u Nici.
- Zamjeram našoj vlasti, i ne samo njoj, fetišiziranje pojma Europe. Za individualca, za liberala, ništa ne smije biti fetiš, pa ni Europa. Europu treba promišljati kao europske integracije u kojima treba debelo analizirati što Hrvatskoj u toj Europi pogoduje, a što joj ne pogoduje, i napraviti alternativni program. Građanstvo, znači, ako Hrvatska bude primljena u europske integracije, mora znati što to točno za Hrvatsku znači. Stalno govoriti da težimo Europi, a ne objašnjavati što to točno znači, dovest će nas u položaj u kojemu smo sada u vezi s Haaškim sudom.
|
|
Hrvatsko društvo prošlo je u ovom stoljeću kroz desetak država
• Spomenuli ste dramatična vremena kroz koja su prolazili novinari i Društvo.
- Da, ona su dramatična i danas, ali iz nekih drugih razloga, a osobito teške bile su godine od 1941. do 1990. Treba podsjetiti, međutim, da je hrvatsko društvo u ovom stoljeću prošlo kroz desetak država, državnih sustava i podsustava. Društvo je osnovano kao Hrvatsko novinarsko društvo, no već 1921. je »likvidirano« i postalo je sekcijom Jugoslavenskog novinarskog udruženja. Godine 1940. postalo je Novinarskim društvom Banovine Hrvatske, a osnutkom Nezavisne Države Hrvatske, 1941. godine, jedan je dio novinara vratio staro ime - HND. Još nisu skupljeni, proučeni i analizirani u širem kontekstu svi dokumenti koji bi nam mogli reći što se tada dogodilo i zašto prigodom promjene imena nisu pozvani i novinari koji su, recimo, bili politički na drugoj strani, koji su zastupali neke projugoslavenske opcije. Sigurno, međutim, znamo da je društvo tada izgubilo samostalnost, postalo je dio korporativnog sustava što je u tadašnjim zemljama totalitarnih desnih opcija bilo opća pojava. Novinarska udruga postala je dio Saveza slobodnih zanimanja koji je pak bio kolektivni član ustaškog pokreta i time je prestala biti samo profesionalnom udrugom.
U tom se smislu 1945. nije ništa promijenilo. Došao je samo drugi predznak, ali novinari su bili društveno-politički radnici, imali su obveze i mimo profesije. Ti totalitarizmi nisu usporedivi u svakom segmentu, no znamo da novinarska udruga nije mogla biti samostalna. Ipak, u ocjeni što se uradilo i što se moglo uraditi treba nastojati biti što je moguće objektivnijim s obzirom na realnost. Ljudi su živjeli u jednom vremenu i nisu mogli živjeti u drugome, jer ga jednostavno nije bilo. Po mome mišljenju, moglo bi se reći da je ogroman broj kolega sačuvao unutarnji dignitet i da, bez obzira na »fusnote« o poštivanju načela države i partije, ne bih rekao da je broj onih, koji su namjerno gazili pravila profesije, tako velik da ne bismo mogli govoriti o jednom teškom, ali ipak spomena vrijednom razdoblju. Mnoge stvari su ipak učinjene, mnoge nisu mogle biti učinjene.
Prema zadnjih 10 godina imamo najmanje distance, no HND je proživljavao svu dramatiku hrvatske povijesti u 20. stoljeću te ulazi u novo stoljeće i novo tisućljeće s lijepim brojem teškoća!
|
ANDRIJA TUNJIĆ |
