savjest IZREKE

Ako se prikupi dovoljan broj potpisa za referendum, trebat ćemo respektirati tu činjenicu, ali morat ćemo ozbiljno raspraviti svi zajedno kakva je to poruka koju Hrvatska šalje. Dobila je pozivnicu, a onda naknadno odlučuje želi li biti članica NATO-a.
 

HDZ je išao na izbore s jasnom porukom biračima: mi smo za ulazak u NATO. A siguran sam da su i birači SDP-a, i HSS-a i ostalih, birali sigurnu Hrvatsku za svoju djecu i buduća pokoljenja. U tom smislu nema potrebe za referendumom jer ni Ustav to ne predviđa.
 

Puno je važnije što kažu građani na izborima nego jedan referendum.
 

Ulazak Republike Hrvatske u NATO znači i da je hrvatsko gospodarstvo priznato kao posve sukladno najnaprednijim svjetskim gospodarstvima te pouzdano za poslovanje i ulaganje.

Složio bih se da korijeni zahtjeva za referendum o NATO-u leže u antiamerikanizmu i predstavljaju nezahvalnost prema Sjedinjenim Američkim Državama za sve što su učinile za Hrvatsku i za poslijeratnu Europu.

Ni Franjo Tuđman nije proglasio ZERP niti išta slično, iako se nakon Oluje, kad smo na neki način bili sankcionirani od Europske Unije razmatrala takva mogućnost. Tuđman i mi drugi procijenili smo tada da ipak ne idemo u proglašenje gospodarske zone, pojasa ili neke slične zone. A ne može se reći da nismo branili nacionalne interese i da ih nismo htjeli provoditi.
 

Da je područje ZERP-a u sastavu hrvatskog državnog teritorija, ne bi trebalo proglašavati ZERP.
 

To nije ni odricanje ni suspenzija nego privremena odgoda ZERP-a.
 

Važnije je što kaže HDZ nego što kaže HSS.
 

Odgoda primjene ZERP-a na zemlje-članice EU nije izdaja nacionalnih interesa nego je obrana nacionalnih interesa.
 

Nije po srijedi nikakva nacionalna frustracija. Činjenica da je ZERP bio primijenjen na zemlje-članice EU dva i pol mjeseca bit će važna u svim budućim raspravama i o granici i o svemu drugome.
 

HDZ je 10 godina pod Franjom Tuđmanom imao vremena da proglasi ZERP, no nikad ga nije proglasio. Tada smo smatrali da za to još nije stiglo vrijeme, a to isto smatramo i danas.
 

Dilema ZERP ili EU je pogrešna! Nije dilema EU ili ZERP, nego možemo li ući u Europsku Uniju na način da ostvarimo svoje nacionalne interese. Ako bismo prihvatili načelo: Europska unija ili ZERP, onda bismo, kada budemo u reformi pravosuđa, mogli postaviti pitanje: pravosuđe ili Europska Unija, a kada budemo morali voditi teške pregovore o poglavlju poljoprivrede, onda bismo se mogli pitati: Europska Unija ili poljoprivreda.

Ne negiramo da na nekim područjima nismo mogli više napraviti, ali dio odgovornosti zbog zastoja u dijelu pregovora snosi i administracija EU-a.

Problem rasta cijena energije i hrane, odnosno rasta inflacije, nije samo hrvatski problem, nego su s njim suočene sve zemlje Europe i svijeta, pa je tako inflacija u Estoniji oko 12 posto, a u Sloveniji oko 7 posto. Rast inflacije je posljedica poremećaja na svjetskom tržištu hrane i energije, kao i klimatskih poremećaja, i Hrvatska je u tom smislu žrtva svega što se događa u svijetu.