savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?glasPage=161  https://twitter.com/savjest_com?glasPage=161  https://www.youtube.com/user/savjestcom?glasPage=161  http://savjest.com/savjest_rss.php?glasPage=161

Kunst Boris

Protiv korupcije i višim plaćama

Suđenje za otmicu djeteta zasjenile su izjave o milijunima kuna, tajnim računima, prijevarama onih koji su srcem odvajali za obranu domovine. Top-tema ne samo za medije, nego, što je zanimljivije, i za naše političare. Opet su otkrili nešto što je bilo već godinama poznato svima, osim, izgleda, njima.


Iako ukazuju uglavnom na redove političkih protivnika, svi su zdušno protiv korupcije. Kako političare učiniti odgovornima za društvene posljedice odluka koje donose dok su na vlasti, pita se i profesor Tomislav Jantol u predgovoru knjige »Politička javnost«?


Građani, za koje je ovo središnje pitanje demokracije, »na raspolaganju imaju samo dva sredstva koja bi u tu svrhu mogli uporabiti: javnost i glasovanje na izborima«. Vođeni iskustvom dosadašnjih predizbornih kampanja, želimo vjerovati da je riječ o ozbiljnim namjerama.


Još »davne« 1998., organizirajući najveće demonstracije

30.06.2010, Kunst Boris, foto:
 
Kunst Boris

Nedjeljom rad ili nerad za trgovce

Napokon se bliži kraju hrvatska trakavica koja se zove Prijedlog zakona o trgovini, a koja je svako toliko izazivala burnu raspravu među sindikatima, Crkvom, Vladom, pa i svim građanima Lijepe naše. Predstojećih će dana članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno Vlada, sindikati i poslodavci imati povijesnu odgovornost izjašnjavanja po predloženom zakonu o trgovini, koji je javnosti ostao prepoznatljiv jedino po problematici o radu ili neradu trgovaca nedjeljom.


Cijela predstava oko rada ili nerada trgovaca nedjeljom izrežirana je onog trena kad se utvrdila nemoć institucija sustava da spriječe izrabljivanje radnika u trgovini, koji rade nedjeljom, praznikom kao i prekovremeno, a da za to nisu primjereno plaćeni. Ta je činjenica poražavajuća.


Žalosna je činjenica da tako predloženi zakon o trgovini neće zaštititi trgovce od daljeg iskorištavanja i to ne samo nedjeljom nego i ostalim

30.06.2010, Kunst Boris, foto:
 
Kunst Boris

Minimalna plaća za maksimalan rad

Cijena rada nije ekvivalent radnom učinku i ostvarenom rezultatu. Na žalost, cijena rada je kategorija kojom posljednjih godina sve veći broj poslodavaca izrabljuje-iskorištava radnike u Hrvatskoj. Visina plaće je najčešći uzrok sukoba između radnika i poslodavca. Sve češće se u javnosti konstatira kako se poštenim radom ne može obogatiti, a Hrvatska posljednjih petnaest godina prolazi kroz vremeplov sve većeg socijalnog raslojavanja i stvaranja vojske siromaha, što ne ističu samo sindikati nego i službene crkvene knjige.


Siromaha ima u raznim oblicima i »javljaju se često kao žrtve povrijeđena dostojanstva ljudskog rada, bilo zato što su ograničene mogućnosti za rad - zbog, na žalost, prisilne nezaposlenosti- bilo zato što se podcjenjuje vrijednost rada, kao i prava koja iz njega proizlaze, osobito prava na pravednu plaću, na sigurnost radnikove osobe i obitelji«, kako

30.06.2010, Kunst Boris, foto:
 
Kunst Boris

Izvor lijepih želja i slamnatih obećanja

Rasprava uz Manduševac je za nama. Javna rasprava koju su URSH i GLAS HR organizirali na javnom prostoru uz prisustvo građana (radnika, umirovljenika, studenata...) postigla je cilj okupivši predstavnike parlamentarnih stranaka koji su se natjecali s predizbornim obećanjima za boljitak dolaskom na vlast baš njih. Područja iz kojih smo pripremili pitanja su od egzistencijalnog interesa za mnoge socijalne kategorije - radnike, umirovljenike, invalide, nezaposlene, mlade, itd.


Poneki znatiželjnici pitali su zašto sindikat organizira predizborni skup političkim strankama? Zato što je to bio izazov i ispit vjerodostojnosti, kako nama - predstavnicima »naroda«, tako i »njima« krojačima narodne sudbine - da se uživo uvjere nose li još njihovi krojevi ili su »demode«.


Zato što se GLAS HR profilira kao odgovorni socijalni partner koji promiče kulturu socijalnog dijaloga i proaktivnu ulogu u kreiranju

30.06.2010, Kunst Boris, foto:
 
Kunst Boris

Između proklamacije i ostvarivanja radničkih prava

Vrijeme je za stvaranje preduvjeta i promoviranje kvalitetnog radnog mjesta, cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja, ravnopravnosti u svijetu rada, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupu tržištu rada, usuglašavanju radnih i obiteljskih obveza, socijalnog dijaloga i uključivanju zaposlenih u odlučivanje i upravljanje


Nedavno izvješće Europske komisije o screeningu poglavlja ekonomska politika i zapošljavanje, konstatira kako je Hrvatska dosegla dobru razinu usklađenosti iako je preostalo još dosta posla do potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Mijenjanje zakona ili donošenje novih nama nikad nije predstavljalo problem, izvještili smo se čak i u donošenju strategija. Neke od direktiva ne samo da smo preveli nego i ugradili u naše zakonodavstvo: zabranili smo diskriminaciju osoba koje traže zaposlenje ili rade, zajamčili im sudsku zaštitu, uveli rad s nepunim radnim vremenom, pa i rad kod kuće,

30.06.2010, Kunst Boris, foto:
 
Kunst Boris

Socijalno partnerstvo - fikcija ili imperativ

U partnerskom odnosu partneri se savjetuju, suodlučuju, informiraju se međusobno o pitanjima od zajedničkog interesa, preuzimaju neke obveze i odgovornost i, što je najvažnije, sve to čine bez »fige u džepu«

Da samo »složna braća kuću grade« poznato je već odavno - u svim segmentima života i rada. Socijalno partnerstvo, pojam koji se posljednjih godina udomaćio u hrvatskim prostorima, često se koristi kao metafora za uspjeh. Uzor je Irska, zemlja koja je na temeljima socijalnog partnerstva izgradila čvrsti sustav socijalne kohezije i jednu od najprogresivnijih ekonomija svijeta.


Iskustva nove hrvatske demokracije, odnosa socijalnih partnera i uvježbavanja međusobnog dijaloga, uz pretpostavku građenja povjerenja na dostizanju istih ciljeva - razvoj zemlje i blagostanje njenih građana, izazov je koji ni jedan od partnera ne smije odbiti, ako postoji imalo odgovornosti za budućnost ove zemlje.


30.06.2010, Kunst Boris, foto:
 
Šeparović Zvonimir

TJESKOBA UMJESTO RADOSTI - uz Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti

Uz ove velike dane sjećanja na slavne dane oslobađanja lijepe naše Domovine Hrvatske, uz Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti, ne možemo se oduprijeti izazovu riječi koje je u teška vremena u kojima je sam stradao izrekao naš Blaženik Alojzije Stepinac: «Hrvatska je žrtva velikih zala!»  Bila je to u cijeloj svojoj bogatoj, burnoj i teškoj prošlosti pa i u najnovije vrijeme. Ona je žrtva velikih zala i dan danas.  A vjerovali smo da je stvaranjem nove, obnovljene Hrvatske nastupio kraj naše povijesti, kako je to za svijet poslije pada Berlinskog zida i kraja komunizma, tvrdio nadobudni, mudri ali i naivni znanstvenik Fukojama. Ni svijet,

05.09.2009, Šeparović Zvonimir, foto:
 
UČITAJ VIŠE ...
Prvi Prošli   159 160 161 162 163 od 165  Sljedeći Zadnji

Nema zapisa


..

../intervjui/intervju.php?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog

Današnji HSS predstavlja trn u oku mnogima. Poručujem im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u ...
15.01.2019

../intervjui/intervju.php?intervju=3098&posto-mercep

Saborski zastupnik i član Predsjedništva SDP-a: Žalosno je da živimo u državi gdje vrijedi ona orvelovska ‘svi smo jednaki, ali ...
15.01.2019

../intervjui/intervju.php?intervju=3097&ustaska-simbolika-mora-se-sustavno-procesuirati

‘I Dokument dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima govori vrlo jasno da su simboli proizašli iz NDH ...
15.01.2019

../intervjui/intervju.php?intervju=3093&skandalozna-preregistracija

Načelnik Negoslavaca: Još nema političke volje da se se to reši prenosom osnivačkih prava, iako su ispunjeni zakonski preduslovi   ...
15.01.2019

../intervjui/intervju.php?intervju=3096&mlade-moramo-zadrzati

Dožupan Karlovačke županije: Moramo im reći što država daje, kakvi su njezini poticaji, a kakvi oni EU-fondova. Žalosno je da ...
15.01.2019



..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


24.05.1979  Grbin Peđa
24.05.1965  Herceg Milan
24.05.1961  Vresk Josip
24.05.1957  Pavić Vlasta
24.05.1938  Ramušćak Marijan
24.05.1937  Tomac Zdravko