 |
Mnogo je u svijetu plenarnih međunarodnih mega-dvorana sa stotinama zastupničkih stolica i klupa gdje se donose odluke u rasponu od povijesnih do trivijalnih, no dvije imaju posebno mjesto u povijesti Hrvatske. Jedna je u New Yorku, druga u Bruxellesu, a međusobno su udaljene 5.900 kilometara. Povijesno, distanca iznosi više od 19 godina, ili, točnije, 7.137 dana. Dana 22. svibnja 1992. godine, pod veličanstvenom kupolom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, Republika Hrvatska aklamacijom je primjena u članstvo UN-a. Dana 1. prosinca 2011. godine, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu, dana je suglasnost za potpisivanje Ugovora o pristupanju s Republikom Hrvatskom. Za razliku od odluke Opće skupštine, kojom je Hrvatska postala članicom UN-a i nekoliko minuta nakon njezina usvajanja na jarbol na East Riveru svečano je podignuta hrvatska zastava, odluka Europskog parlamenta ne znači i automatsko članstvo Hrvatske u EU-u. Hrvatska zastava zavijorit će se na jarbolu službenog zastavnog reda u Bruxellesu 1. srpnja 2013. godine, nakon što se okonča postupak ratifikacije Ugovora o pristupanju. Osim povijesnog značenja, dvije sjednice u New Yorku i Bruxellesu imaju još nešto zajedničkog: u oba slučaja gromoglasnim su pljeskom stotina delegata pozdravljene odluke koje ugrađuju Hrvatsku u članstvo, dajući dodanu vrijednost hrvatskoj državnosti i neovisnosti. Nema ljepšeg zvuka za diplomatske uši od aklamacijskog pozdrava Domovini pod krovovima svjetske i europske kuće. Članstvo u UN došlo je kao kruna hrvatske borbe za neovisnost i međunarodnu afirmaciju, nedugo nakon međunarodnog priznanja. Članstvo u EU-u dolazi nakon dugih godina pregovora o pristupanju i, na svoj način, također okrunjuje suverenost Hrvatske. Bez prvog članstva sasvim sigurno ne bi bilo ovog drugog, no bez drugog ono prvo ne bi imalo svoju puninu i potpuni smisao. Hrvatska je od prvog dana svoje državnosti postavila UN i EU kao strategijske ciljeve i činjenica da ih u potpunosti ostvaruje na najbolji način zaokružuje međunarodnu priču Hrvatske. Dana 9. prosinca Hrvatska je u Bruxellesu potpisala Ugovor o pristupanju, zajedno s 27 država članica EU-a. Time je Hrvatska dobila novi status u odnosu na Uniju, kojeg će imati sve do dana pristupanja: status aktivnog promatrača. Niti jedna druga država nema taj status, niti ga može imati sve dok ne potpiše Ugovor o pristupanju. A taj status donosi promjene ne samo u Bruxellesu, već i u UN-u. Hrvatska je pozvana da sudjeluje na svim sastancima pri EU izaslanstvu u New Yorku, zajedno s ostalim državama Unije. Kad je riječ o izjavama i govorima EU, Hrvatska se ubuduće više neće svrstavati uz njih kao proteklih godina, već se smatra sastavnim dijelom njih (osim, ako se izrijekom ne slaže sa sadržajem i unaprijed od njega ogradi). Još je niz manjih i većih tehničkih pojedinosti u novim odnosima Hrvatske i EU izaslanstva pri UN koje je donio status aktivnog promatrača – najjednostavnije rečeno, Hrvatska je ušla u elitni EU klub. Između Zagreba, New Yorka i Bruxellesa zatvorio se puni krug. Veleposlanik Vladimir Drobnjak Glavni pregovarač za pristupanje RH EU i bivši stalni predstavnik RH pri UN-u u New Yorku |
|||
