savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=159&zasto-jos-uvijek-nema-javne=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=159&zasto-jos-uvijek-nema-javne=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=159&zasto-jos-uvijek-nema-javne=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=159&zasto-jos-uvijek-nema-javne=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=6768&josip-kregar

Kregar Josip
Datum:
10.02.2011
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Izvrsno se sjećam te scene. Sastanak se održavao u jednoj od pokrajnjih dvorana sjevernog krila Sabora. Šeks je stigao malo ranije no nije sjedao već je živahno nešto objašnjavao dvojcu u identičnim tamnim odjelima. Na stolu one crne, serijski povezane kutije s mikrofonom i crvenim prekidačem, koje trebaju dati dodatnu ozbiljnost snimanjem govora. Novinari su se skupili u uglu i šarali po svojim blokićima. U centru unutar kruga stola bila je kamera HRT-a, a novinar neke druge televizije, duge rudlave svijetle kose, mahao je sa znatno manjom kamerom. Bio je tu i Španjolac, voditelj OESC-a i dva tri niža službenika ambasada. Ivo Sanader i Ana Lovrin malo su kasnili, došli su ozareni i s željom obznaniti javnosti da će Sabor usvojiti novi i moderan zakon o financiranju izbornih kampanja. Glavna tema, istaknuta prednost zakona bila je zabrana anonimnih donacija i uvođenje novčanih limita za privatne donacije. Lijepo su govorili, ali im nisam vjerovao.

 

Zaostajanje za razvijenim demokracijama

Pred dva dana Vlada je najavila novi zakon o financiranju izbornih kampanja. Sada glavnom promjenom i strahovitim napretkom smatraju snižavanje limita donacija. Pa to smo im govorili, upozoravali da je iznos previsok i da druge zemlje imaju niži, a vlada se na to oglušila. Piše Josip Kregar

O tome je govorio Šeks koji je samo koju godinu ranije sasjekao nezavisni („profesorski“) prijedlog zakona o političkim strankama, s obrazloženjem da su stranke privatna udruženja i da ih država ne smije ograničavati. Tek koji mjesec ranije Sanader i Hebrang su objašnjavali da anonimnost štiti donatore od pritisaka i prijetnji (u pitanju je bila donacija „Rezidencije Skiper“ HDZ-u).

 

U večernjem „Dnevniku“, svugdje u medijima, zabrana anonimnih donacija prikazana je kao revolucionarna novost. U tom trenutku zabranu anonimnih donacija imale su: Argentina, Australija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Češka, Estonija, Francuska, Mađarska. Irska, Izrael, Japan, Makedonija, Meksiko, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Španjolska, Ukrajina, Sjedinjene Američke Države te Velika Britanija. Zabrana anonimnih donacija europski je standard. Zapravo su nas prevarili i iskoristili- Zdravka Petaka i mene slikali su za „Globus“ uz tekst o tome kako više neće biti muljanja sa stranačkim novcem, donacijama i troškovima kampanje. Ti isti ljudi vodili su stranačke financije, imali crne fondove, uzimali i davali (kome? novinarima na primjer!), kupovali i plaćali oklopljene limuzine. Ma briga njih onda za anonimnost registriranih donacija. Kao da se boje provjere Ministarstva financija ili državne revizije? Pa knjige i papiri, formalnosti i kontrole zaobilazile su se bez straha.

 

Smatrati tu zabranu anonimnih donacija, velikim napretkom zapravo je zaostajanje za praksom razvijenih demokracija. Zato im nisam vjerovao. Napisao sam pomalo otrovan stručni tekst o nedostacima zakona (previsoki limiti, nedostatak kontrole, tražio kriminalizaciju zloupotreba i slično. No tko čita stručne časopise (a „stručnjaci“ u ministarstvima bi morali).

 

Smisao limita je višestruk

Pred dva dana Vlada je najavila novi zakon o istom. Sada glavnom promjenom i strahovitim napretkom smatraju snižavanje limita donacija. Pa to smo im govorili, upozoravali da je iznos previsok i da druge zemlje imaju niži, a vlada se na to oglušila: “ Belgija ima dvostruki limit: maksimalni iznos prema donatoru je 2.000 eura, a prema političkoj stranci limit je utvrđen na 500 eura godišnje. Bugarska limite utvrđuje na 10.000 BGL za fizičku osobu i 30.000 za pravnu osobu. Estonija limit donacije utvrđuje na 1.000 EEK, Francuska na 4.600 eura, Litva na 10.000 LVL, Portugal na 28.000 eura za cijelo četverogodišnje izborno razdoblje, Izrael limite utvrđuje na 900 šekela, a kada se radi o izbornoj godini na 1.700. Japan osobne donacije ograničava na 20.000.00 JPY, a donacije tvrtki ograničava prema odvedenoj skali. Mnoge zemlje iznos limita utvrđuju prema relativnom iznosu. Primjerice, Bosna i Hercegovina davanje ograničava na osam prosječnih plaća, a Poljska na 15 mjesečnih minimalnih plaća. Rumunjska privatne donacije ograničava na 100 minimalnih plaća, a donacije kompanija na 500 tih iznosa, Argentina individualne donacije ograničava na 0,5% godišnjeg prihoda, a Bolivija davanja kompanije na 1%, Ekvador, pak, ograničava donacije na 10% prihoda stranke, a Litva i Ukrajina na 1000 iznosa minimalne plaće po izbornoj jedinici.

 

Smisao limita individualnih donacija je višestruk. Najprije, ograničenje služi tome da se smanje troškovi djelovanja stranaka. Budući da je sada pravilo da većina prihoda stranke dolazi javnim financiranjem, namjera je da se stranke potaknu da individualnim donacijama vežu simpatizere i članove uz stranku i uključi u formuliranje programa i političke inicijative. Vrijedi pravilo da je bolje imati što više individualnih donacija, no niže limite donacija. Smisao niskih limita je i sprječavanje ovisnosti stranke o pojedinačnom donatoru, sprječavanje plutokratskih tendencija u politici te političke korupcije. Uz punu transparentnost i otvorenost financiranja, smanjuje se i mogućnost političkog reketa.

 

Političkim cinizmom ofarbana fasada

No izrazio sam sumnju i u novu inicijativu. Bojim se da je novi prijedlog izmijenjenog zakona rezultat domaće zadaće koju je dala Europska komisija nego stvarno uvođenje reda u financije stranaka i troškove kampanja. U zemlji u kojoj bukte korupcionaški skandali predložene izmjene imaju efekt svete vodice: niti škode niti koriste. Što je s kriminalizacijom zloupotreba? Zašto se ne ojača uloga Državnog izbornog povjerenstva (kao u SAD ili Velikoj Britaniji)? Što je s poslovnim prihodima stranaka? Zašto se stranci – a tako piše u zakonu – koja nije namjenski koristila sredstva ne uskrate sredstva proračuna? I, po meni trenutno najvažnije, zašto nema javne i nezavisne kontrole financija stranaka? Pa one žive od sredstava proračuna!

 

Jasno se sjećam i jedne druge slike. Sjećam se kišnog jutra u zgradi na tek oslobođenom Borongaju. Predavanje nama okupljenim u ZNG-u držao je postariji časnik, očito oficir u mirovini, koji nas poučavao o zaklonima, preprekama i minama. Nisam baš bio uvjeren u njegovu tvrdnju da je blagodat idealnog zaklona kada se kuća sruši na tebe, a ti si u podrumu, ali sam jednu od tih vojničkih fraza dobro zapamtio: „nebranjena prepreka i nije prepreka“. Zakon koji političkim strankama ne može prijetiti učinkovitim nadzorom i sankcijama nije dobar zakon. To je političkim cinizmom ofarbana fasada zakonitosti radi boljeg dojma izvana.

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo